Aleksandra Djuran

dan-rumunije-(1)
Svečanim prijemom u Belom dvoru u Beogradu, Ambasada Republike Rumunije u Srbiji, obeležila je Dan ujedinjenja Rumunije. Proslavi važanog datuma za naše susede, osim gradonačelnika Mladena Bogdana, prisustvovali su i visoki zvaničnici Vlade i narodne Skupštine Republike Srbije, diplomate akreditovane u Srbiji, predstavnici privrednog, medijskog, kulturnog i civilnog života, kao i predstavnici Srba u Rumuniji i pripadnici rumunske manjine.
Od 2014. do 2023. realizovano je ukupno osam projekata na teritoriji grada Kikinde u programu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija. Na teritoriji grada u okviru pomenutih projekata uloženo je preko 3,3 miliona evra. Među njima su izgradnja nedostajuće infrastrukture na graničnom prelazu Nakovo-Lunga, bicklističke staze i postavljanje 280 stubova solarne rasvete,  uređenjenje Starog jezera, kupovina potpuno sanitetskih vozila i razne druge medicinske opreme i aparata, rekonstruisane su baletska i velika sala Kulturnog centra i obezbeđena je audio i video oprema za pomenutu ustanovu i ADZNM „Gusle“, ojačan je etno turizam.
Grad Kikinda će i u budućem periodu učestvovati u  prekojektima prekogranične saradnje sa prijateljskom Rumunijom, jer je dosadašnja bila veoma uspešna.
A.Đ.
sednica-rebalans-lukac

U petak, 29. novembra biće održana peta sednica Skupštine grada. Na dnevnom redu su 34 tačke među kojima je i donošenje odluke o utvrđivanju prosečnih cena kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji grada radi utvrđivanja poreza na imovinu za 2025. godine. Razmatraće se i pribavljanje u javnu svojinu grada, neposrednom pogodbom po ceni od 14.000 evra, koja se isplaćuje u dinarskoj protivvrednosti, katastarska parcela u Mokrinu ukupne površine od 1.045 kvadrata, sa uknjiženim objektima na njoj. Reč je o svojini DOO ,,Mokrin“, a koja je u katastru nepokretnosti upisana kao stambeno poslovna zgrada površine 47 kvadrata, poslovna zgrada, za koju nije utvrđena delatnost, površine od 419, pomoćna zgrada površine od 83, zemljište uz zgradu i drugi objekat površine od 496 kvadrata. Naime, Planom generalne regulacije Mokrina predviđeno je da se na pomenutoj parceli nalazi zelena pijaca.

Odbornici će razmatrati i donošenje odluke o izmenama Odluke o tarifi komunalnih taksi, donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, kao i donošenje rešenja o davanju saglasnosti na Odluku o povećanju cena usluga sakupljanja i deponovanja otpada na teritoriji grada privrednog društva „FCC“ po kojoj se za 11,9 odsto povećavaju: cena odlaganja komunalnog otpada, iznošenja i transporta komunalnog otpada za domaćinstva, školske ustanove i Bolnicu, cene dodatnih usluga–pojedinačno ugovorenih usluga sa pravnim licima na teritoriji grada za pražnjenje kontejnera prema vrsti,zapremini i učestalosti pražnjenja i cene usluga transporta van redovnih ruta. To znači da će usluge biti uvećane za tridesetak dinara po članu domaćinstva. Cene iznošenja i transporta komunalnog otpada za socijalne slučajeve, iznošenja i transporta komunalnog otpada za pravna lica do 50 kvadrata i zadruge, udruženja, kioske i slične radnje i iznošenja i transporta komunalnog otpada za pravna lica preko 50 metara kvadratnih ostaju nepromenjene.

Na sednici će biti doneta i rešenja o razrešenju i imenovanju članova gradskih tela, upravnih i nadzornih odbora javnih ustanova i školskih odbora. U dnevni red uvrštena je i tačka donošenje rešenja o prestanku funkcije lokalnom ombudsmanu.

pozar-vatrogasci

Jutros oko tri sata posle ponoći došlo je do havarije u kompaniji „Autoflex Livnica“ u Čoki. Kako nam je potvrđeno u Policijskoj upravi Kikinda do nemilog događaja došlo je usled naglog izbacivanja tečnog liva iz peći na livenje.

-Očevici opisuju da su videli erupciju tečnog liva. Ovom prilikom četiri osobe su povređene od kojih su tri prevezene u novosadski Urgentni centar, dok je jedna zadržana u Opštoj bolnici u Senti. Havarija je izazvala i požar koji je sanirala vatrogasno-spasilačka jedinica u Čoki. Uviđaj se obavlja, a nastala materijalna šteta biće naknadno utvrđena – saznali smo u Policijskoj upravi.

O događaju je obavešteno i Osnovno javno tužilaštvo u Kikindi.

A.Đ.

zeleni-kviz-2

„Zeleni kviz-Pokaži svetu kako čuvaš planetu“ organizovali su Pokreta gorana Kikinde, Kancelarije za mlade i Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača uz pokroviteljstvo Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu. U prostorijama Kulturnog centra okupili su se učenici petog i šestog razreda osnovnih škola kojima je kviz i prilagođen.

-Za učešće u kvizu prijavilo se devet škola i svi učesnici dobijaju zelene vaučere koje će moći da zamene za sadnicu kojom će moći da oplemene školski prostor. Pobednici će imati priliku da u okviru zelene ekskurzije posete Ekološki centar u Sremskim Karlovcima tokom proleća. Podrška smo dobili i od gradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj – istakla je Nevena Mesaroš Oličkov iz kikindskog Pokreta gorana.

Tihomir Farkaš svojim prisustvom podržao je ovakvu razmenu znanja među đacima.

-Ovakve aktivnost su značajne. Ekologija je oblast koja će se najbrže razvijati u narednim godinama tako da učenike treba učiti o značaju, postupcima, pa i zakonskim regulativama vezanim za ekologiju. Mi smo tu da im pomognemo i budemo im podrška da nam Srbija bude što zelenija – naveo je Farkaš.

Dunja Ćešić, koordinatorka Kancelarije za mlade podsetila je da se kviz organizuje četvrtu godinu zaredom.

-Tu smo da podržimo sve inicijative Pokreta gorana. Značajno je da se od najranijeg doba uči i vodi računa o životnoj okolini, a kviz je zabavan način da se usvoje nova znanja – dodala je Dunja Ćešić.

Cilj kviza je unapređenje odnosa mladih prema zaštiti životne sredine i održivom razvoju i obuhvata praktično oblikovane aktivnosti, koje podstiču razvoj svesti kod mladih o značaju i mogućnosti očuvanja, racionalnog korišćenja i unapređenja životne sredine.

A.Đ.

basaid-skola-panel-reciklaza-(4)

Zahvaljujući meštaninu Bašaida Stevi Felbabu koji je zaposlen u kompaniji NIS i više od dve decenije živi u Novom Sadu Osnovna škola „1. oktobar“ u Bašaidu solarni punjač za mobilne telefone i presu za savijanje plastičnih flaša.

-Solarni punjač u prisustvu učenika, zaposlenih i inicijatora Steve Felbaba postavili smo ispred glavnog ulaza škole. Želja nam je bila da ga koriste i učenici i meštani. U okviru NIS-a raspisan je interni konkurs za postavku solarnog panela i naš meštanin je želeo da bašaidska škola, koju je i sam pohađao, bude opremljena modernim uređajem – rekao je predsednik Saveta MZ Bašaid Bojan Mikalački koji se ovim putem zahvalio darodavcima.

U cilju zdravije životne sredine pokrenuta je i akcija reciklaže plastike, takođe, od strane NIS-a.

-U holu škole postavljena je i mini presa sa dva kontejnera za reciklažu. Na ovaj način čuvaćemo našu okolinu i školarci će učiti da odvajaju plastiku od ostalog otpada. Ovu akciju podržali su članovi sekcije „Eko juniori“ u okviru škole, a nakon montaže aparata održan i ekološki čas – dodao je Bojan Mikalački.

A.Đ.

 

maja-gojkovic-(21)

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, sa saradnicima, boravila je u radnoj poseti Kikindi. Ovom prilikom obišla je Kulturni centar gde je u toku rekonstrukcija unutrašnjosti zgrade, nakon čega je o započetim projektima i planovima razgovarala sa predstavnicima lokalne samouprave u Gradskoj kući.

– Drago mi je da sam ovde u radnoj poseti, došla sam na poziv gradonačelnika i njegovog tima da se dogovorimo o ulaganjima važnim za Kikindu i njene građane i šta može i u kolikoj meri da pomogne finansijski AP Vojvodina. Bili smo prvo u Kulturnom centru koji je pomognut od strane Ministarstva kulture dok sam ja bila na njegovom čelu. Radovi idu dobro, možemo da budemo zadovoljni dinamikom, a razgovarali smo o tome da se uradi prelepa fasada tog spomenika kulture u centru grada i o tome na kojim konkursima će učestvovati Grad Kikinda kako bi mogla i Pokrajinska vlada da pomogne taj projekat, naravno u saradnji sa Ministarstvom kulture, jer su tu zahtevna sredstva potrebna kako bi ovaj objekat i spolja izgledao lepo kao i unutra. Kažu mi da će ova faza radova biti završena do kraja godine. I upoznali su me sa planovima uređenja dvorišta, to su planovi za nekoliko godina unapred. Pričali smo i o Narodnom muzeju, to je takođe kapitalan projekat o kojem moramo da razgovaramo sa Upravom za kapitalna ulaganja jer tu su sredstva koja prekoračuju mogućnosti budžeta Sekretarijata za kulturu Pokrajine – istakla je predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković.

Pored kulture, izuzetno važni su i projekti iz oblasti zdravstva, te su u radnoj poseti bili i pokrajinski sekretar za zdravstvo dr Milan Popo, savetnik predsednice Rade Vojinović i pomoćnica pokrajinskog sekretara za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama Jelena Dobrović Bojanić.

-Razgovarali smo o adaptaciji Doma zdravlja i Opšte bolnice. Kikinda će uskoro dobiti zdravstveni centar gde će te ustanove biti objedinjene i to ide takođe u kapitalna ulaganja za sledeću godinu, pretpostavljam da ćemo uvrstiti sufinansiranje Pokrajine rebalansom budžeta koji svakako sledi polovinom 2025. Pričali smo o radovima u školi „Feješ Klara“. Pokrajinska vlada je usvojila informaciju i prebačena su sredstva za 2025. i 2026, 200 miliona i svakako će taj projekat biti prioritet u oblasti obrazovanja. Dogovorili smo i to već uveliko funkcioniše projekat da se završi prečišćavanje otpadnih voda u svim selima, ne samo u gradu i to će sigurno biti završeno u narednom periodu. – precizirala je Gojkovićeva.

Predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, zamenikom gradonačelnika Dejanom Pudarom, članicom Gradskog veća Marijanom Mirkov, Vanjom Radojkov, šefom kabineta i direktorima Narodnog muzeja i Kulturnog centra Lidijom Milašinović i Markom Markovljevim, upoznali su goste sa projektima koji se realizuju, ali i sa planovima u narednom periodu. Za naš grad izuzetno je važna poseta predsednice Pokrajinske vlade Maje Gojković s obzirom na to da je saradnja Kikinde i Vlade Vojvodine u prethodnom periodu bila izuzetno dobra, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Znatna novčana sredstva izdvojena su za projekte na čitavoj teritoriji našeg grada, tako da smo sa predsednicom Pokrajinske vlade i njenim timom razgovarali o budućim ulaganjima. Radovi u Kulturnom centru, koji smo posetili su na samom kraju i očekivanja su da će biti završeni sredinom decembra. Značajno je da nam Pokrajinska vlada pomogne u rekonstrukciji fasade ovog objekta koji je i spomenik kulture. Za ovu namenu neophodna su velika sredstva koje grad nije u mogućnosti da sam finansira i tu očekujemo podršku iz pokrajinskog budžeta. Kulturni centar ima brojne sekcije i svakodnevno se okuplja znatan broj dece i mladih, a koriste ga i građani koji dolaze na kulturne događaje tako da su neophodani foaje i dvorište koji će krasiti ovu zgradu. Ulaganja u zdravstvo su takođe bili tema razgovora. Lokalna samouprava ima gotov projekat koji se odnosi na rekonstrukciju zgrade Doma zdravlja koji smo predočili predsednici Pokrajinske vlade Maji Gojković. Višestruk je značaj ovog projekta koji će unaprediti zdravstvenu zaštitu sugrađana i omogućiti bolje uslove za rad zaposlenih – precizirao je Bogdan i dodao da samo zajedničkim ulaganjima Kikinda može postiti bolje mesto za život.

Ovih dana usvojen je i budžet Vlade Vojvodine za 2025. godinu.

-Mogu da budem zadovoljna s obzirom na sve okolnosti u državi i svetu, mi smo stabilni. Budžet je 69 milijardi dinara i još 150 miliona izdvojenih za kapitalne projekte od strane Republike putevi, mostovi, „osmeh Vojvodine“, auto put Zrenjanin – Novi Sad. Budžet je manji jer je Republika Srbija izmenila način finansiranja – izdvajanja za plate recimo u oblasti obrazovanja više ne idu preko nas, nego direktno korisnicima. Dakle, imamo stabilan budžet i najviše će se izdvajati za kapitalna ulaganja, neka smo prebacili iz ranijeg perioda jer očigledno nije bilo dobre dinamike u radu, sredstava je bilo. Imamo i nekoliko novo predviđenih radova na objektima zdravstva i obrazovanja, to su nam prioriteti za 2025. i samo da sačuvamo mir – zaključila je predsednica Vlade Vojvodine.

A.Đ.

Radovi-na-putu

Režim saobraćaja na deonici od Kikinde do Ruskog Sela izmenjen je danas, 26. novembra .
Iz JP „Putevi Srbije“ navode da će od 8 do 15 časova, sanirati kolovoz na ovoj deonici.

U zoni radova saobraćaj će se odvijati naizmeničnim propuštanjem vozila i biće regulisan semaforima. Radovi će biti obezbeđeni adekvatnom saobraćajnom signalizacijom i opremom.

DEJANAC-NAGRADA

Hroničar i publicista Dušan Dejanac dobitnik je pokrajinskog priznanja u oblasti kulture „Ferenc Feher“. Ističe se njegov nemerljiv doprinos u održanju kulturnog i nacionalnog identiteta Srba u Rumuniji.

Najveće pokrajinsko priznanje uručila mu je Maja Gojković, predsednica Pokrajinske vlade na na obeležavanju 106 godina od prisajedinjenja Banata, Bačke i Baranje i Srema Kraljevini Srbiji.

-Pre tačno 106 godina, dosanjan je veliki san, ostvaren ideal slobode i pobeda duha zajedništva i jedinstva srpskog naroda. Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji, održana u Novom Sadu 25. novembra 1918. godine, koja je proglasila prisajedinjenje Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srbiji, a Sremci su tu istu odluku doneli dan ranije u Rumi, vrhunac je duge borbe srpskog naroda za njegovo oslobođenje i ujedinjenje – istakla je ovom prilikom Gojkovićeva.

Prema njenim rečima, obaveza svih nas koji želimo dobro svojoj državi i njenim građanima je da sledimo dela slavnih predaka, te da su negovanje kulture sećanja i očuvanje tradicije, važni preduslovi za stabilnu današnjicu i izvesnu sutrašnjicu.

NASILJE-ZENE-(1)

„16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ je globalna, svetska kampanja koju obeležava 1.700 organizacija u preko 100 država sveta. Kampanja je počela danas, 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava se 10. decembra, Međunarodnim danom ljudskih prava. SOS telefon 0800/10-10-10 je pri Centru za podršku ženama i on za teritoriju čitave zemlje funkcioniše od 2012. godine. Pozivi su besplatni, podseća Biljana Stepanov, direktorica pomenutog Centra.

-Ovogodišnja kampanja posvećena je unapređenju saradnje svih institucija koje imaju obavezu da postupaju u svim slučajevima rodno zasnovanog nasilja sa osvrtom na seksualno nasilje. Otvaramo novi Centar za žrtve seksualnog nasilja pri Opštoj bolnici u Vrbasu, tako da će ih u Vojvodini biti ukupno pet s obzirom na to da postoje u Kikindi, Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu i u Kliničkom centru Vojvodine pri klinici za ginekologiju i akušerstvo – rekla je naša sagovornica.

 

U martu je usvojen novi opšti Protokol za postupanja institucija u slučajevima rodno zasnovanog nasilja i najvažnije je da žrtve u trenutku krize i akutnog nasilja, ali i kasnije u periodu oporavka dobiju adekvatnu pomoć i podršku.

-Najvažnije je svakog dana raditi na tome da se obezbedi nulta tolerancija nad nasiljem jer jedino tako može da se utiče na eventualne slučajeve nasilja u budućnosti. Aktivni smo i u kampanji da femicid treba da bude krivično delo, ali i da se oformi telo čiji će zadatak biti nadziranje svih slučajeva femicida – napomenula je Biljana Stepanov.

SvetKampanja koja traje 16 dana obuhvata četiri važna međunarodna datuma koja povezuju žene, nasilje i ljudska prava i pored Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, tu je 1. decembar, Svetski dan borbe protiv AIDS-a, 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetima, 6. decembar, godišnjica Montrealskog masakra i 10. decembar, Međunarodni dan ljudskih prava.

PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA

U prvih deset meseci bilo je 192 poziva upućenih preko SOS telefona među kojima je bilo 179 žena i 13 muškaraca. U Centru za žrtve seksualnog nasilja pri Opštoj bolnici Kikinda bilo je 14 žrtava u tekućoj godini. U 37 odsto slučajeva nasilnik je suprug, bivši supružnik je u 10 i vanbračni partner je u devet odsto slučajeva.
Od početka godine i 94 dece bili su svedoci, a čak 50 ih je registrovano kao žrtve nasilja.

A.Đ.

saobracajna-policija-mup-4

 

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su dve osobe zadobile teške telesne povrede, a u jednoj je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 270.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje sa vozilom i alkohola.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 22 učesnika u saobraćaju i izdato je 69 prekršajnih naloga. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 11 vozača, od kojih je šest osoba zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 12 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 23 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 45 ostalih prekršaja.