Aleksandra Djuran

sednica-toza-konverzija-(9)

Na pitanje odbornika opozicije Nebojše Cukića zašto nije raspisan konkurs za studentske stipendije Grada Kikinde, odgovorio je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-Oni koji postavljaju pitanje su proizveli situaciju da konkurs nije raspisan. Studenti ne mogu da dobiju potvrdu sa fakulteta koja je neophodna za konkurisanje i zato još uvek nije raspisan. Kada studenti budu mogli da dobiju potvrdu sa fakulteta, čiju blokadu podržavaju opozicione stranke, tada će se raspisati javni poziv. Grad Kikinda izdvojio je 15 miliona dinara za stipendije i radimo na usvajanju novih akata kako bi konkurisanje bilo što jednostavnije.

 

lovci-kikinda-divlja-svinja-(2)

Prvi zapisi o postojanju organizovanog lova na našem terenu datiraju iz davne 1875. godine, a od 1922. godine postoji Lovačko udruženje „Kikinda“ koje do danas radi u kontinuitetu. Mladen Banjac, predsednik udruženja napominje da gazduju sa 30.000 hektara i imaju 160 članova.

-Udruženje je u proteklom periodu dobilo oko milion dinara od države. Sve što dajemo za članarine višestruko se vrati, a sredstva koristimo za nabavku materijalno-tehničkih sredstava i za nabavku fazana – napominje naš sagovornik. – Mladi se sve manje interesuju za lov, a razlog tome su zakonske barijere koje nije lako premostiti. Ipak, možemo da se pohvalimo da ćemo ove godine formirati damski klub. Imamo četiri mlade dame koje su se učlanile u naše udruženje.

Hajka na svinju obavljena je na potesu Mlake koja spada u industrijsko lovište.

 

-Odstrel divlje svinje je važan kako bi zaštitili domaće životinje po selima i naseljenim mestima zbog eventualne pojave svinjske kuge. Graničimo se sa Rumunijom i visoko rizično smo područje kada je reč o divljim svinjama koje su i prenosioci svinjske kuge. Redovno organizujemo hajke kako bi ih sveli na biološki minimum – naveo je Banjac.

Gojko Grubor, član je LU „Kikinda“ više od četiri decenije.

-Lov je posebna draž. Ostvaruje se veza sa prirodom, gaji se ljubav prema životinjama, naročito prema psima. Pored navedenih razlog tu je i porodična tradicija pošto se moj deda bavio lovom – istakao je Grubor.

Kikindsko lovište nekada je bilo poznato po lovu na zeca i srneću divljač.

-U protekle dve godine populacija zečeva je u porastu, ali je došlo do pada srneće divljači. Na to je uticalo više faktora. Upravo u naš region strani lovci dolaze da love trofejnu srneću divljač, a srndaća je sve manje u čitavoj Vojvodini. Prošle godine otkriveno je 25 srna uginulih od posledica izazvanih trovanjem glodara u ataru. Toliko smo mi uspeli da nađemo i to na potesu prema Banatskoj Topoli i Banatskom Velikom Selu – dodao je Mladen Banjac.

FAZANERIJA

Lovačko udruženje „Kikinda“ ima volijeru kapaciteta pet hiljada jedinki. Svake godine ubacuje se oko dve hiljade fazana. Neophodno je i oko dve tone hrane da se oni nahrane. Deo se koristi u samoj volijeri, a deo u ataru kada se fazani puštaju. Prošle godine udruženje je dobilo 400.000 dinara za nabavku odraslih fazana od 16 nedelja.
Pretprošle godine nabavljene su i poljske jarebice i sada ih je impozantan broj. Ona je autohtona vrsta i trajno je zaštićena.

A.Đ.

 

kikinda-grad

Grad Kikinda raspisao je javni konkurs za dodelu podsticaja za razvoj preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća, do 100 zaposlenih, na teritoriji grada. Cilj je podrška razvoju, osavremenjivanju, proširenju i povećanju obima proizvodnje, stabilizacija proizvodnje, investiranje u savremena sredstva za rad i proizvodnju, radi povećanja konkurentnosti privrednih subjekata, te ukupnog razvoja preduzetništva i privrede.

Na konkursu je opredeljeno pet miliona dinara za: sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti. Najmanji iznos sredstava po projektu je 75.000, a najveći iznos sredstava iznosi 400.000 dinara. Učesnik konkursa može podneti zahtev za sufinansiranje najviše do 50 odsto vrednosti mašina i opreme sa uračunatim PDV-om (ukoliko je prodavac opreme u sistemu PDV-a).

Bespovratna sredstva ne mogu da se koristiti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Uslovi su da je preduzeće upisano u registar Agencije za privredne registre najkasnije do 31. decembra 2023. godine i ima sedište odnosno registrovan ogranak na teritoriji Grada Kikinde, da je pozitivno poslovao u 2024. godini, da su izmirene dospele obaveze javnih prihoda zaključno sa 31. decembrom prošle godine, da nije pokrenut stečajni postupak i postupak likvidacije, da nije u grupi povezanih lica u kojoj su neki od članova velika pravna lica, da podnosilac prijave i dobavljač opreme ili mašine nije povezano lice u smislu Zakona o privrednim društvima, da podnosilac prijave prema finansijskim izveštajima iz 2024. godine, ima najmanje jedno zaposleno lice, a najviše 100 zaposlenih, da nije u teškoćama, a prema definiciji privrednog subjekta u teškoćama u skladu sa Uredbom o pravilima za dodelu državne pomoći, da u tekućoj i prethodne dve fiskalne godine (period 2023-2025 godina) nije primalo državnu pomoć čija visina prelazi iznos od 23.000.000 dinara, da u prethodnoj godini (2024. godina) nije subvencionisan preko Javnog konkursa za dodelu podsticaja za razvoj preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća na teritoriji grada Kikinde. Da vlasnici/osnivači i odgovorna lica nisu osuđivani i da se ne vodi istraga odnosno krivični postupak protiv njih, da u roku od dve godine pre podnošenja zahteva za dodelu bespovratne pomoći privrednom subjektu nije izrečena mera zabrane obavljanja delatnosti.

Učesnik konkursa može da učestvuje na Javnom konkursu sa najviše jednom prijavom, a vlasnicima preduzeća kojima se odobre sredstva zaključenjem ugovora obavezuju se da opremu ili mašinu ne smeju otuđiti, dati drugom privrednom subjektu u zakup ili na korišćenje, najmanje 36 meseci od dana zaključenja ugovora.

Rok za podnošenje prijava je 14. mart, do 15 časova. Neće se uzimati u razmatranje neblagovremene, nepotpune ili nepravilno popunjene prijave, prijave koje nisu podnete od strane ovlašćenih lica, kao ni prijave koje nisu predmet konkursa. Odluka o raspodeli sredstava donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja konkursa.

Za dodatne informacije zainteresovani treba da se obrate se Sekretarijatu za projekte – Odsek za projekte, svakog radnog dana od 8 do 15 časova na adresi: Trg srpskih dobrovoljaca 12 (kancelarija broj 42), na broj telefona 0230/410-238 (Damir Uvalin) ili putem elektronske pošte na adresu ler@kikinda.org.rs.

struja-radovi

U petak, 28. februara, od 8 do 14.30 sati, bez struje će biti domaćinstva u sledećim ulicama u Kikindi: Generala Drapšina od Ivana Milutinovića do Oslobođenja, Svetozara Miletića od ul. Oslobođenja do kućnog broja 207, Carina , Stara klanica, Oslobođenja ( leva strana ) od Generala Drapšina do Kralja Petra Prvog i Nakovački drum do Jugopetrolovog stovarišta.

Istoga dana, od 9 do 15.30 časova, električne energije neće biti u ulicama: Jovana Popovića od Kralja Petra Prvog do Dositejeva, Dositejeva od Jovana Popovića do Nikole Tesle, Ivana Milutinovića od Kralja Petra Prvog do Svetozara Miletića, Kralja Petra Prvog od Nikole Tesle, Generala Drapšina od Ivana Milutinovića do Karađorđeve, Svetozara Miletića od Ivana Milutinovića prema silosima, Oslobođenja od Kralja Petra Prvog do Generala Drapšina.

saobracajne-dan-zrtava-(2)

Na području Policijske Uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode, u kojima je nastala materijalna šteta u iznosu od 30.000 dinara
Saobraćajne nezgode dogodilie su se zbog radnje sa vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 21 učesnika u saobraćaju i izdato je 117 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno osam vozača, od kojih su tri osobe zadržane u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu i jedna osoba je zadržana, jer je upravljala vozilom po dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Takođe, otkriveno je 17 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 35 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 85 ostalih prekršaja.

gusani-finale-2025-(4)

Mistral, vlasnika Stevana Ognjanova Osvojio je titulu svetskog prvaka u kategoriji seniora. U finalu 39. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova u beg je naterao Spasoja vlasnika Milana Dražića. Borba je trajala duže od 20 minuta i ovo je rekord u dužini trajanja finalnih nadmetanja.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Nijedna borba koja nas je dovela do finala, pa ni ova poslednja nije bila laka. Ova pobeda bila je dugo očekivana i prvi put se takmičimo u seniorskom finalu. Mistral je star pet godina i spremali smo ga tako što smo davali kvalitetnu hranu, vitamine i trenirali ga. Pre pet godina u ligi mladih bio je treći, a ima i titulu prvaka u kategoriji dvogodaca. Da bi postao šampion potrebna mu je pažnja čitave godine, kupanje, ispaša i najviše sreća. Gusani su kućni ljubimci čitave porodice, a posebno sinova Stevana i Danijela, na čiji nagovor sam počeo ponovo da guščarim. Obojica puno učestvuju u odgoju čuvaju ih i šetaju na ispašu. Mistral će ići na pauzu dve godine i nastaviće posle toga da se takmiči. Za narednu godinu pripremamo novog finalistu u seniorima Groma, koji je prošle godine bio prvi u kategoriji dvogodišnjaka – saznajemo od Ognjanova.

U ligi dvogodaca u finalu su gusani Foks Miodraga Trnića i Tajson Bogdana Ristića.

-Guščarstvom se bavi više od trideset godina. Zadovoljan sam uspehom i borbom jer su oba guska pokazala da su spremna za naše takmičenje. Imam puno titula i svaka je podjednako drago. Šampion se stvara godinama. Priprema za prvenstvo traje čitave godine, a najvažnija je šetnja, ljubav i zdrava hrana: ovas, kukuruz i žito. Nijednog gusana nikada nisam odmarao, pa će i Tajson naredne godine u borbe, ali sada seniorske – saznajemo od Ristića.

Gusan Medonja Miloša Kovačića bio je bolji u ligi mladih. U borbi dugoj skoro 14 minuta u savladao je Kleja Bogdana Ristića.

-Nadmetanje je bilo jako teško, ali oba guska su to i zaslužila. Medonji je ovo šesta borba i u svakoj se borio dugo. Obojica finalista pokazali su da su zasluženo stigli do vrha. Čestitam protivniku, a nadmetanje je do kraja bilo fer i korektno. Ovakvog guska nisam imao poslednjih 30 godina jer šampion se teško stvara. Od svoje 13 godine bavim se guščarstvom, sada je to duže od četiri decenije i ova titula mi je nedostajala. Imao sam dva finala u ligi jednogodišnjaka i sada, treći put, imam pehar. U dve godine osvojio sam četiri titule, tako da sada imam osvojene sve pehare. Medonja će nastaviti takmičenje u seniorskoj ligi. Naredne godine neće se boriti. Pratim koridu u Bosni i Hercegovini i ime Medonja dobio je po biku prvaku Bosne i Hercegovine i Balkana – rekao je Kovačić koji nam je odao da je gusan nastao iz prijateljstva sa drugom iz Melenaca.

Finalu su prisustvovali i predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom koji je i uručio pehar svetskom prvaku, kao i predstavnici Severnobanatskog upravnog okruga

-Ne propuštamo priliku da podržimo tradicionalne manifestacije i da zajedno sa našim građanima porazgovaramo o svemu, da ih saslušamo i da čujemo šta je to što možemo da uradimo za njih. Svetsko prvenstvu nadmetanju guskova poznato je i van granica naše zemlje i na svima nama je da takmičenje unapredimo i još više promovišemo. Osim Mokrinčana, finalnim borbama prisustvovali su i stanovnici okolnih mesta, te nije čudo što ima epitet svetskog prvenstva – rekao je gradonačelnik Bogdan.

Živica Terzić, predsednik udruženja „Belo pero“, organizatora nadmetanja podsetio je da je bi ovo bila jubilarna godina manifestacije, četrdeseta, ali takmičenje nije održano 2006. zbog ptičijeg gripa.

-Ove godine imali smo 1Z3 guska u sve tri kategorije. Zadovoljni smo kompletnim nadmetanjem, kao i finalnim nadmetanjem – doda je Terzić.

 

Pored finalnih nadmetanja u sve tri kategorije prisutni su mogli da uživaju i u revijalnim takmičenjima.

A.Đ.

CDA-9508-w1024

Među najhladnijim gradovima u Vojvodini, sa izmerenom temeperaturom od minus 5 stepeni, jutros su bili Kikinda i Zrenjanin, govore podaci Republičkog hidrometeorološkog saveza. Subjektivni osećaj bio je da je još dva do tri stepena u minusu još hladnije.

Sutra, 24. februar, tokom dana umereno do potpuno oblačno na zapadu, jugozapadu i jugu mestimično sa slabom kišom. Najniža temperatura od -6 do 0, a najviša od 4 do 7 stepeni.

U utorak tokom dana malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima i malo toplije. Vetar slab istočni i jugoistočni uveče u košavskom području u pojačanju. Najniža temperatura od -5 do 1 stepen, a najviša od 8 do 12 stepeni.

Od srede najviša temepratura od 10 do 15 stepeni.

profesorice-deska-(3)

U okviru saradnje Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi i Srpskog kulturnog obrazovnog i duhovnog centra „Sveti Sava” u Deski, u Mađarskoj, profesorice dr Dragana Malešević i dr Danijela Radlović Čubrilo bile su na studijskom putovanju.

Osim Deske, posetile su Segedinu i Budimpeštu gde su se se upoznale sa radom srpskih institucija u Mađarskoj, krenuvši od zabavišta, osnovnih škola, Gimnazije “Nikola Tesla” i Pedagoškog centra, pa sve do samouprave Srba u Mađarskoj kao krovne institucije. Dr Malešević i dr Radlović Čubrilo prisustvovale su raznim aktivnostima Kulturnog i medijskog centra „Srpski venac” i Srpskog pozorišta.

„Poseban utisak na nas su ostavili ljudi koji rade u ovim institucijama. Njihova posvećenost i spremnost da rade van okvira svog posla i radnog vremena, sa višim ciljem i misijom da se očuva jezika, kultura i tradicija srpske zajednice u Mađarskoj“ – istakle su profesorice.

U Deski su više saznale o radu u vrtiću, posetile su pravoslavnu crkvu, crkvenu biblioteku, prisustvovale su časovima u školi, probi folklorne grupe i drugim aktivnostima. Sa direktoricom ustanove Spomenkom Đukin Brcan i vaspitačicom Sanjom Simulov razmenile su iskustva o razlikama i sličnostima vaspitno- obrazovnog rada u Srbiji i Mađarskoj.

„Centar „Sveti Sava” u Deski nas je osvojio svojom životnošću, uključenošću svih članova zajednice u njegovo funkcionisanje i porodičnim duhom koji u njemu vlada. Radionica sa decom i zaposlenih i čuveni srpski zlatovez najviše nas je zainteresovao. Planirano je da svoje iskustvo sa studijskog putovanja prenesemo kolegama, kao i da se prilikom narednog susreta u Visokoj školi u Kikindi prikažemo didaktička sredstva, materijalei i deo naših aktivnosti, čime će se nastaviti i produbiti ova dragocena saradnja“ – zaključile su dr Dragana Malešević i dr Danijela Radlović Čubrilo.

A.Đ.

456605852-1049974880355292-5969807543244570157-n

U dečijem pozorištu „Lane“, danas, 23. februara, na repertoaru je komad „Crvenkapa“ u režiji Aleksandra Maletina. Predstava počinje u 17 sati.

Rezervacije i informacije mogu se dobiti na brojeve telefona: 064/158-9314, 060/024-7048 i 0230/309-551.

muzej-heraldika-(5)

Povodom 250 godina osnivanja Velikokikindskog privilegovanog distrikta, a u okviru izložbe u Narodnom muzeju „Okrug zlatnog lava“, organizovana je radionica pod nazivom „Mala škola heraldike“. Kustos istoričar Miloš Pušara okupljene je upoznao sa grbovima, zastavama i simbolima na njima.

-Smatram da svaka izložba mora da živi kroz bogate prateće programe. Imali smo radionice o dolasku graničara u ove krajeve, o ekonomskoj istoriji Distrikta, o revoluciji 1848-49. godine i o heraldici. U okviru svakog vođenja bilo je u proseku dvadesetak posetilaca, što govori u prilog tome da Kikinđane zanima lokalna istorija. Svi oni saznali su nešto novo, videli su odličnu izložbu, a putem programa i svi mi koji smo ih osmislili saznali smo puno toga o naši posetiocima. Retko ko postavi pitanje otkud heraldika, šta ona tačno proučava, odakle potiče potreba za grbovima i amblemima. Asocijacija na reč heraldika kod većine je lav koji se nalazi na zastavi koji je otvorio čeljust – naveo je Pušara.

Posetioci su imali priliku da prošire znanje o ovoj oblasti, ali i da sami osmisle svoj ili grb svoje porodice koristeći najčešće motive poput goluba, maslinove grane, oružja i slično. Miloš Pušara kroz interaktivno predavanje pojasnio je koje elemente grb treba da ima i koja je njegova uloga.

Izložba „Okrug zlatnog lava“ u Galeriji „Nova otvorena je do 12. marta.

A.Đ.