Aleksandra Djuran

joca-banacanka-(1)

Prijateljstvo bratskih gradova, Kikinde i Narvika, nastalo tokom Drugog svetskog rata, biće obogaćeno monumentalnom skulpturom od terakote. „Banaćanka“ će svoje mesto pronaći u parku skulptura u Norveškoj, u kojem se nalaze dela poznatih umetnica ove zemlje.

Skulpturu, koja predstavlja naš narod, tradiciju, nematerijalno kulturno nasleđe ovog dela Banata, izradili su sugrađanin Jovan Blat, master vajarstva i Biljana Popović, doktor vajarstva, zaposlena kao profesor u školi.

-Inicijativa je potekla od v.d. direktora Kulturnog centra Marka Markovljeva. Tokom boravka u Narviku, posetio je park skulptura i došao na ideju da bi se i skulptura devojke u banatskoj nošnji odlično uklopila  – saznajemo od Blata.

Biljana Popović bila je učesnica Internacionalnog simpozijuma u terakoti „Tera“ 2014. godine i rado je prihvatila da pomogne u izradi „Banaćanke“.

-Njena specijalnost je izrada etno motiva, odnosno devojaka u nošnjama, tako da je izbor pao nju. Skulpturu smo započeli tokom zimskog raspusta, a ovih dana biće potpuno završena. Ostali su sitni detalji – pojašnjava naš sagovornik.

Rad je u obimu 90 centimetara, koliko je i širina suknje u najširem delu i visine je 2,5 metara.

-Predstavlja devojku staru dvadesetak godina u banatskoj nošnji koja drži u ruci snop žita. Nošnju smo izučavali putem interneta, a imali smo priliku i da je još bolje sagledamo u Narodnom muzeju. Nošnja se sastoji od crvenog jeleka i istoj takvoj pregači, sa belom bluzom i suknjom. Na glavi ima kapu „zlataru“ koja je sinonim  za narodni zlatovez i koja je reprodukcija one pohranjene u Muzeju. Ovih dana biće ispečene perlice koje će nakon glaziranja krasiti kapu kao dukate. Snop žita simbolizuje rodnu banatsku crnicu, a posebno što je kompletna skulptura izrađena od kikindske gline – pojašnjava Jovan Blat.

Tri nedelje bilo je potrebno za izradu same skulpture.

 

-Nakon toga ofarbana je zemljanim bojama koje su sušile mesec dana. Nakon toga je skulptura, koja je iz dva dela, ispečena. Nije bilo mogućnosti da bude monolitna zbog transporta u Norvešku. Nakon toga ponovo je ofarbana i to beton bojama koje su postojane. Skulptura će se nalaziti napolju, a u Norveškoj je hladno i klima je oštra, tako da je važno da i boje budu što dugotrajnije – precizirao je autor „Banaćanke“.

I gosti iz Narvika, koji su nedavno boravili u Kikindi, videli su vajarsko delo.

-Oni su oduševljeni i jedva čekaju da skulpturu predstave svojim sunarodnicima. Čast mi je i privilegija što sam, na neki način, doprineo prijateljstvu dva naroda koje traje već osam decenija – zaključio je Jovan Blat.

Naš sugrađanin je viši stručni saradnik na katedri za vajarstvo Akademije umetnosti u Novom Sadu i otkrio nam je da je završio još jedan veliki projekat:

-Završio sam skulpturu instalacije „Dobro drvo“, po dečijoj priči, koja se nalazi u ulazu Kulturnog centra. Reč je o drvetu visokom oko sedam metara koja ispunjava  deo stepeništa. Izrađena je od čelika, a nju će krase ptice od terakote i to ptice koje se mogu videti u Kikindi i okolini.

LEPO LICE

I u ranijem periodu Blat je radio portrete i biste. Pamte se tridesetak rok legendi od terakote. Postavku su predvodili Mik Džeger i Kit Ričards, a društvo su im pravili Igi Pop, Džon Bon Džovi, Elvis Prisli, Džimi Hendriks, Bob Dilan, Angus Jang, Bob Marli i drugi.

-Prvi put sam vajao ljudsku figuru kao veliku terakotu. Za to je neophodna ideja i model po kom radiš. Najvažnije je osmisliti da skulptura stoji samostalno i kada se u tome uspe ide zidanje. Malo muke imali smo oko ruku koje su od tela prilikom izrade, jedna šaka je naslonjena na kuk, a u drugoj je snop žita. Lice je radila koleginica Biljana u čemu je nenadmašna. Dvoumili smo između poznatih glumica, ali na kraju je lice produkt vajarske zamisli i skup je nekoliko lica – naveo je Blat.

AMBICIOZNI PLANOVI

Priprema dve paralelne izložbe od kojih će jedna biti apstrakcija, a druga figuracija ptica.

-Jedna od dve izložbe biće predstavljena i Kikinđanima i, mislim, da će to biti ona o pticama na vodi. Planiram da istu izložbu „uTISAk“ napravim i u Kulturnom centru u Bečeju jer se tiče i moje velike ljubavi, reke Tise – saznali smo od Jovana Blata.

Dodaje i da je priroda njegova neiscrpna inspiracija. Isto tako prilikom izrade skulptura koristi isključivo prirodne materijale.

A.Đ.

 

 

Foto-kratera-na-mestu-magacina-municije-u-Kikindskoj-kasarni-

U noći između 31. maja i 1. juna 1999. godine Kikinda je raketirana sa četiri bombe, a meta su bili objekti u nekadašnjoj kasarni „Servo Mihalj”.

Naš grad bombrdovan je u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Iz Aviana u Italiji poleteli su avioni koji su ušli u našu zemlju iz pravca Hrvatske, došli do Kikinde i gađali
kasarnu. U kasarni je tokom bombardovanja bilo šest vojnika. Jedna bomba pala je na tadašnji magacin za municiju, a druga na Centar za obuku pasa. Na svu sreću nije bilo žrtava jer su objekti koji su uništeni u bombardovanju bili su prazni.

Prema priči Milana Vejina, predsednik rezervnih vojnih starešina, rezervnog majora koji je u vreme bombardovanja kasarne bio je u komandi vojnog odseka Kikinda, jedinice vojnog odseka obezbeđivale su kasarnu.

-Objekti koji su gađani bili su prazni, a pre rata u njima se nalazila  velika količina eksplozivnih sredstava. Jedna od bombi završila je u njivi i pretpostavlja se da je meta bila pruga koja dolazi iz Rumunije i koja vodi prema Beogradu. I u vreme sankcija i bombardovanja u našu zemlju gorivo je stizalo iz susedne zemlje te je cilj bio da se onesposobi dotok goriva. Sreća je da je stražar koji je bio u neposrednoj blizini gađanih objekata skočio u kanal u kom nije bilo vode i tako je ostao nepovređen – priseća se Vejin.

U nekadašnjoj kasarni jutro posle bombardovanja zatečeni su krateri od bombi jer su projektili bili teški između 400 i 600 kilograma.  Jedna od bombi, koja nije eksplodirala i dalje se nalazi u njivi sugrađanina Stevice Radulaškog. Kikindu su bombardovali pripadnici španske lovačko-bombarderske eskadrile.

U  udruženju „Srspski ratni veterani” ističu da neguju kulturu sećanja i ovaj datum, kao i da se sećaju se svih stradanja i žrtava koje tokom NATO agresije na našu zemlju. Dodaju i da ne zaboravljaju ko nas je i na koji način bombardovao.

danijela-miladinov

Festival toplovazdušnih balona  i trećeg dana izaziva pažnju velikog broja ljudi koji su se okupili na Starom jezeru. Pored toga, što su želeli da vide da vide letelicu sa najdužom istorijom, pojedini su imali priliku i da se voze u balonima.

Danijela Miladinov  letela sa ekipom iz Mađarske.

-Prvi put sam iskusila nešto ovako i drago mi je što je moj broj izvučen. Mislila sam da će biti strašno, međutim let je bio opušten i lep i pamtiću ga do kraja života. Grad, sa visine nije prepoznatljiv, videla sam samo kockice. Leteli smo sigurno oko sat vremena i uopšte nemate osećaj da ste na velikoj visini – podelila je sa nama svoje iskustvo Danijela Miladinov.

 

Srećnica je bila i Petra Juska.

-Bilo je prelepo. Nisam znala da su grad i okolina toliko živopisni. Na sve strane videla su se zelena polja. Već sutra, ako može, ponovo bih letela. Posada koja je upravljala balonom treći put je na našem festivalu i rado dolaze u Kikindu – otkrila je Petra Juska.

Zajedno sa Petrom, u balonu ekipe iz Rumunije iz Transilvanije, bio je i Goran Štetin.

-Nikada nisam imao ovakav pogled na grad. Let je bio miran i poučan. Festival balona je odlična manifestacija i treba je što više promovisati – rekao je Goran Štetin

Deca su sa netrpljenjem čekala lifitng.  Bili su u balonu zajedno sa pilotom, koji je bio pričvršćen na zemlji, i sa visine od 30 do 40 metara imali su priliku da uživaju u pogledu iz druge perspektive.

-Prvi sam leteo lifitngom i bilo je odlično – istakao je  trinaestogodišnji Vukašin Ćirić. – Imam urođen strah od visine i nije mi bilo svejedno da uđem u balon. Ipak, želeo sam da, uz pomoć balona pobedim strah. Svakome bih preporučio da se odvaži i doživi ovo iskustvo.

Festival balona Turistička organizacija promovisala je i u Rumuniji, a naši susedi rado su se odazvali da nam budu gosti. To su nam potvrdili Valentin Nikolesku i njegova supruga Tanja koji su imali želju i da lete balonom.

-Na internetu smo videli da se u Kikindi održava Festival balona i kako Temišvar nije daleko, odlučili smo da dođemo. Manifestacija je ispunila sva naša očekivanja, a baloni su prelepi.  Prvi put smo u vašem gradu i oduševljeni smo i ovim prostorom, ali i centrom grada koji smo posetili – precizirao je Valentin Nikolesku.

A.Đ.

 

 

ZKM-transparent-Sterijno-pozorje-3

NOVI SAD – Na završnici predstave Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), izvođene u okviru Sterijinog pozorja u Novom Sadu, glumci su razvili transparent sa političkom porukom: „ZKM uz studente“. Ovaj gest je, kako se može naslutiti, bio čin solidarnosti sa studentskim protestima u Srbiji, koji su poslednjih meseci poprimili snažnu političku dimenziju. Ali, zapravo, to je i ključno pitanje – gde je granica između umetničkog izraza i direktne političke intervencije? I još važnije: ko ima pravo da je prelazi, a ko ne?

Umetnost i kultura, kako nas istorija uči, jesu prostor slobode, ali i odgovornosti. Umetnici mogu da progovore o stvarnosti, da je kritikuju, da joj daju tonove koje politika ne ume, u predstavi, ali ne i putem razvijanja transparenata! Kada umetnički prostor postane pozornica za otvorenu, direktnu političku poruku — pogotovo onu koja se tiče mešanja u politiku druge države — to više nije umetnost: to je čista politička propaganda zaklonjena pod plaštom kulture.

Zagrebačko kazalište mladih, kao institucija iz Hrvatske, zemlje članice Evropske unije, gostuje u Srbiji zahvaljujući kulturnim sporazumima i međunarodnoj otvorenosti festivala poput Sterijinog pozorja, koji decenija nastoji da afirmiše umetničku univerzalnost. Umesto da tu otvorenost ceni i da profesionalnim učešćem doprinese dijalogu kroz umetnost, ZKM bira da koristi scenu kao prostor za političku poruku usmerenu ka unutrašnjim pitanjima države domaćina. Da li je to politička provokacija? Da li je to diplomatski skandal!

Transparent ZKM se, u ovom kontekstu, ne može čitati ni kao metafora ni kao umetnički znak – već isključivo kao politička poruka jedne strane u političkom životu, direkno se mešajući u politiku i dešavanja u susednoj državi.

Posebno je važno istaći i širi kontekst ove situacije. Naime, studentski protesti u Srbiji nisu autentičan izraz domaćeg političkog bunta, već su direktno inspirisani sličnim protestima u drugim Evropskim državama, a najviše studentskim buntom u Hrvatskoj. Čak je i organizacioni priručnik za blokade – tzv. Blokadna kuharica – doslovno preuzet od hrvatskih studenata. Od samog početka protesta, studenti iz Hrvatske dolazili su u goste na plenume u Srbiji, učestvujući u oblikovanju metodologije protesta i prenoseći iskustva iz svog akademskog okruženja.

Zato transparent “ZKM uz studente” nije naivan. On ne izražava neutralnu solidarnost sa mladima u borbi za obrazovanje već širenje političke agende iz susedne države! I da, samim tim predstavlja diplomatski skandal.

Kada umetnici koji dolaze iz inostranstva koriste scenu države domaćina da propagiraju političke poruke koje se tiču unutrašnjih pitanja te države – bez odgovornosti, onda to nije umetnost. To je direktan izvoz političkog aktivizma.

I upravo zato postaje važno postaviti granice.

Paradoks je još izraženiji kada se zna da je autor predstave, mladi reditelj iz Srbije, dobro povezan sa hrvatskom umetničkom scenom. Njegovi roditelji su javne ličnosti čvrsto pozicionirane na jednoj strani političkog spektra – upravo onoj koja snažno kritikuje vlast u Srbiji. Nema ničeg lošeg u tome da umetnik ima političke stavove – naprotiv, društvena angažovanost umetnika je poznata kroz vekove. Ali kada se ta angažovanost manifestuje u formi aktivizma na sceni druge države, i to pod okriljem prestižnog kulturnog festivala, onda to više nije umetnički izraz već oblik političke manipulacije.

Sterijino pozorje ne zaslužuje da bude prostor političkih manipulacija i demonstracija.

Izvor: Vojvodina uživo

predskolci-ples-(3)

Završni ples mališana Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ biće održan u utorak, 3. juna, u 11 sati na Gradskom stadionu.  U završnoj priredbi „Kad si srećan pleši“ učestvovaće oko 440 budućih prvaka.

I ovoga puta za roditelje, bake, deke, strine, tetke, prijatelje i drage goste deca su vredno radila na tematskoj priredbi kojom će se oprostiti od svojih vaspitača i vrtića.

Predškolci pozivaju sve da im ulepšaju „Mali bal“ da ih bodre i podrže aplauzima.

Svi će dobiti i poklone za rastanak u znak sećanja na vrtić.

 

 

putevi-uzice-niskogradnja-novi-sad-horgos

U utorak, 3. juna, biće izmenjen režim saobraćaja na putevima Novi Bečej – Melenci i Kikinda – Vojvoda Stepa.

U zoni radova, saobraćaj će se odvijati naizmeničnim propuštanjem vozila.

Iz „Puteva Srbije“ navode da će se, u toku svetlog dela dana „obavljati istražni radovi i prikupljanje podataka“.

Radovi će biti obezbeđeni adekvatnom saobraćajnom signalizacijom i opremom.

psenica-kukuruz-suncokret-maj-2025-(2)

Ozimi usevi pšenica, ječam i uljana repica su u dobroj kondiciji. Kiša je, ističe Zoran Simić, savetodavac Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“, pala u zadnji čas.

-Bili smo na granici da imamo sušni period i najveći značaj majskih kiša je za jesenje kulture koje se nalaze od faze klasanja do nalivanja zrna. Padavine nisu podjednako zahvatile sve delove atara, ali su pogodovale ozimim strninama. Na delu terena bilo je i leda. Štete su primetne u Ruskom Selu i na delu Oluša, gde je najviše stradalo povrće i lubenice – saznajemo od Simića.

Vremenske prilike u prethodnom periodu, kiša i visoka vlažnost vazduha, pogodovale su i infekcijama i bolestima.

-Sa velikim brojem kišnih dana kada je list vlažan, u zavisnosti od otpornosti sorte, dolazi do razvoja određenih bolesti. Primećeno je prisustvo insekta leme na širokom prostoru. Većina poljoprivrednika odradila je tretman protiv ove, žitne pijavice, te će ona biti eliminisana. Ko nije uspeo da odradi neophodno zaštitu može da, sa stabilizacijom vremena i toplijim danima, očekuje veće probleme – dodao je Simić.

Prethodni period doneo je pšenici vreme baš kakvo joj treba, ali je otvorio vrata bolestima, infekciji gljivom prouzrokovačem šturosti klasa, odnosno fuzarioze klasa pšenice, a primećene su i bolesti lista.

-Sortiment je promenjen tako da su pšenice osetljivije na bolesti u odnosu na sorte koje su se sejale pre 15, 20 godina – naveo je Zoran Simić.

Interesantna je i činjenica da je prošle godine žetva ozimog ječma počela već krajem maja s obzirom na to da su suša i visoke temperature pretile da unište rod.

-Ove godine polovinom juna pašće prvi otkosi ječma. Ne očekujem da žetva započne ranije. Što je više padavina i niža je temperatura vegetacija se produžava – navodi Simić.

Tokom maja bilo je dosta hladnih dana koji ne pogoduju prolećnim usevima.

-Jutra sa temperaturom oko dva stepena, kakvih je bilo, ne prijaju kukuruzu. Suncokret je manje problematičan – zaključuje Zoran Simić.

Ove godine poljoprivrednici su se u većoj meri odlučivali za setvu uljane repice, a više je i suncokreta u odnosu na ranije godine. Pomenute kulture zasnovane su na uštrb kukuruza. Znatno je manje i šećerne repe, svega nekoliko stotina hektara.

Vremenske prilike uslovije su i bujanje korova, te je za dalji kvalitetan razvoj poljoprivrednih kultura neophodno njihovo suzbijanje.

A.Đ.

 

31433-zabranjeno-pusenje-f

Svetska zdravstvena organizacija, uz podršku značajnih ustanova u javnom zdravlju širom sveta, 31. maja obeležava Svetski dan bez duvanskog dima. Ovogodišnja kampanja, pod sloganom ,,Razotkrivanje privlačnosti”, ima za cilj da otkrije strategije i taktike koje koriste industrije duvana i nikotinskih proizvoda kako bi učinile svoje štetne proizvode privlačnijim, posebno mladima.

Jedan od ključnih ciljeva kampanje jeste informisanje javnosti o ovim taktikama i osnaživanje građana, a posebno roditelja, nastavnika i samih mladih ljudi, da prepoznaju rizike i donesu informisane odluke. Prema podacima ,,Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine“, rasprostranjenost navike pušenja duvanskih proizvoda, uključujući i zagrevane duvanske proizvode (svakodnevno ili povremeno) u populaciji uzrasta 15 i više godina iznosila je 31,9%. HBSC Srbija navodi da svaki deseti učenik osnovne i srednje škole puši cigarete. Elektronske cigarete bar jednom tokom života probao je svaki peti učenik.

Upotreba nikotinskih proizvoda, kao što su elektronske cigarete i nikotinske kesice, u porastu je kod mlađe populacije i procene su da je 2022. godine, 12,5 odsto adolescenata koristilo e-cigarete, a samo dva odsto odraslih.

setnja-multipla-(3)

Svetski dana posvećen obolelima i borbi protiv multiple skleroze obeležava se 30. maja. Reč je o hroničnoj neurološkoj autoimunoj bolest koja se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca.

Udruženje Multipla skleroza u našem gradu ove godine obeležava 15 godina postojanja i rada i tu je, pre svega, da pomogne i pruži podršku obolelima i njihovim porodicama, kaže predsednica Brankica Miškov.

-U udruženju imamo pedesetak članova, a koliko obolelih ima u Kikindi, ne znam, s obzirom na to da ne postoji registar ni na državnom ni na lokalnom nivou. Pozivam sve da dođu jer mi, kada se sastanemo, ne pričamo o bolesti. Pričamo  o životu i kako živeti uz multiplu sklerozu, a ne kako živeti bolest. Bavimo se sportom, organizujemo odlaske u prirodu i naš cilj je da maksimalno poboljšamo kako fizičko tako i psihičko stanje naših članova – ističe naša sagovornica i dodaje da se vrlo često organizuju putovanja i druženja sa srodnim udruženjima.

Šetnja pod nazivom „Svaki korak je pobeda“, koja je i način da se skrene pažnja javnosti, ove godine biće organizovana tri dana. U petak, 13. juna u „Grmeču“ je planirana humanitarna svirka. Narednog dana  je šetnja na Starom jezeru, a u nedelju je druženje na otvorenim bazenima KSC „Jezero“.

U proteklom periodu udruženje je, putem projekata, uspelo da obezbedi pomagala neophodna članovima.

 

 

-Učestvujemo na svakom republičkom i pokrajinskom konkursu koji se raspiše. I ove godine tražili smo pomagala jer smo ona koja imamo izdali na revers i to, ne  samo našim članovima, nego i ostalim osobama sa invaliditetom, bez obzira na to kom udruženju pripadaju. Puno je ljudi koji nam se javljaju za ovu pomoć – dodala je Brankica Miškov.

Deo terapije su i vitamini i suplementi bez kojih oboleli ne mogu, a koji su skupi, te se često organizuju akcije kako bi se prikupila sredstva za njih, a Brankica i ovim putem poziva sve ljude dobre volje koji mogu da pomognu.

Za iskazanu humanost i dobročinstvo dobila je i nagradu grada „Melanija Nikolić Gaičić“.

-Nisam ja jedina zaslužna za priznanje i jako mi je prijalo što je neko prepoznao ono što radimo. Okupljamo se svake subote od 11 sati i to u prostorijama u Nemanjinoj broj 3 i kafenišemo – kako mi nazivamo druženje. Razgovaramo samo o pozitivnim stvarima. Najteže je u početku, kada se otkrije bolest, jer svi neurološkim simptomi mogu da se pojave tokom života sa multiplom sklerozom. Ja sam pozitivan primer, bila sam na korak do kolica, ali nisam dozvolila da me bolest savlada. Tu smo i da pružimo podršku porodicama obolelih koji takođe žive sa multiplom sklerozom – zaključila je Brankica Miškov.

Naša sagovornica dijagnozu je dobila 2011. godine, iako je tri godine ranije, sa 30 godina, imala prve simptome i toliko je trebalo da se ustanovi od čega boluje.

A.Đ.

error: Content is protected !!