Jelena Trifunović

zelenilo

Povodom novog pokušaja građanskog pokreta „Bravo!“ da obmane građane Novog Sada, obaveštavamo građane da nema ni najmanje razloga za brigu i da Grad čuva, održava i uvećava zelene površine na svojoj teritoriji.

Futoški park ne samo da nije ugrožen niti smanjen, već će biti rekonstruisan i to kroz projekat Ministarstva građevine i saobraćaja i Svetske banke u vrednosti od 448 miliona dinara. U okviru ovog projekta obnoviće se jezero koje je davno presušilo, staze, rasveta, mobilijar i posaditi dodatno zelenilo.

Naime, Odlukom o zaštiti Futoškog parka koju je, na predlog Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, donela Skupština Grada Novog Sada 2006. godine, deo površine koja se u katastru vodi kao javni park stavljen je pod zaštitu, kao Spomenik prirode „Futoški park“.

Za ovo zaštićeno područje utvrđena je i zaštitna zona koja ne predstavlja Futoški park, nego je deo šireg prostora oko parka u kojem se nalaze građevinski objekti u javnoj svojini od strateškog značaja za promociju sporta Grada Novog Sada – bazeni „Sajmište“ i građevinski objekti u privatnoj svojini – ugostiteljski objekat „Scenario“, Hotel „Park“ i sportsko-rekreativni centar „Maruk“, koji nisu deo Futoškog parka.

U skladu sa Strategijom razvoja Grada Novog Sada, u smislu razvoja rekonstrukcije i unapređenja sportsko-turističkih, ali i parkovskih sadržaja, neophodno je postavljanje jasnih granica između istih. U skladu sa predlogom, Zavod za zaštitu prirode je pripremio novu Studiju zaštite za Spomenik prirode „Futoški park“, u kojoj su površina i mere zaštite zaštićenog područja (Futoškog parka) ostale nepromenjene.

U skladu sa navedenim, izmenama Plana nije ugožena zaštita i funkcionisanje zaštićenog područja, kao ni zaštita životne sredine.

pozar-vatrogasci

Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je da visoke temperature povećavaju rizik od požara i upozorilo građane da se pridržavaju uputstava za prevenciju i zaštite svoj dom.

Kako je navedeno na Instagramu MUP-a Srbije potrebno je da se redovno proveravaju elektroinstalacije i izbegavaju preopterećenja.

“U slučaju požara, ostanite pribrani i odmah pozovite vatrogasce na broj 193. Bezbedno gasite manje požare ako to možete, ali nikada ne rizikujte svoju bezbednost. Ukoliko ste u visokoj zgradi, ne koristite lift tokom požara zbog opasnosti od dima i gasova. Kada je požar u jednoj prostoriji, izađite brzo i zatvorite vrata za sprečavanje širenja požara i obavestite komšije! Ukoliko je stepenište puno dima, ostanite u stanu i zaštitite se mokrim krpama”, navodi se u objavi.

Dodaje se i da je u slučaju požara potrebno isključiti struju u svom stanu i sačekati uputstva vatrogasaca, koji će da procene kada je sigurno isključiti struju u celoj zgradi, kako bi se izbegli rizici u liftu i drugim delovima zgrade.

“Statistika pokazuje da je ove godine zabeleženo 1.942 požara na stambenim objektima u Srbiji. Važno je da budemo svesni rizika i preventivnih mera koje možemo preduzeti za zaštitu naših domova”, naglasio je MUP u objavi.

milenko-jovanov9

Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe Aleksandra Vučić- Srbija ne sme da stane u prelistavanju štampe, u emisiji Jutro na TV Prva, govorio je o poseti nemačkog kancelara Olafa Šolca Beogradu, zajedno sa predstavnicima firme „Mercedes benc“, i objasnio da još uvek nema nikakve odluke o eksploataciji litijuma.

– Srbija insistira na tome da ceo proces bude apsolutno bezbedan za životnu sredinu i na tome da se zatvori krug, da se ovde ne govori samo o rudniku, već i o preradi. To bi bio jak zamajac za razvoj naše ekonomije, koji bi doneo nova radna mesta i povećanje izvoza, slično kao kad je Norveška pronašla naftu, i nadam se da nećemo propustiti šansu- rekao je Jovanov.

Istakao je da ljudi bez zanimanja i formalnog obrazovanja, a kamoli uskostručnog znanja, poput Ćute i Lazovića, ne dozvoljavaju čak ni struci da kaže mišljenje. Svako ko se pojavi sa stručnim stavom „za“ prođe kroz toplog zeca. Nedavno je i Istok Pavlović napisao da mu je Boris Tadić svojevremeno pokazivao mape gde će biti rudnici, pa je odmah na društvenim mrežama dobio salvu psovki i pretnji u inboks, ukazao je Jovanov i naglasio da je dobro to što u Srbiju dolaze predstavnici „Mercedes benca“, ali da oni treba da znaju da je ovde dolazila i Viola fon Kramon i da delom zahvaljujući njoj nismo napravili nijedan korak napred.

– Imate ljude čije ponašanje ne možete da predvidite, jer to ponašanje nije normalno. Nadam se da im neće biti dozvoljeno da leže po prugama, jer će neko zaista da nastrada, naravno neće to biti Ćuta, koji ih poziva na takve sulude akcije, on će se izmaći, nego neki drugi. Ti ljudi spominju bune i građanski rat, teorije zavere o litijumu. Najnovija suluda teza im da je da kad su 2001. bili na vlasti i radili na projektu litijuma, a onda 2006. doneli zakon da onaj koji istražuje, taj će i da kopa, pa 2011. to potvrdili – sve to bilo u redu jer su oni bili dobra vlast, a da sad ne može vi niste dobra vlast- istakao je Jovanov.

Podsetio je i na to da je Rio Tinto pokazao da bi na ovom prostoru bilo reči o podzemnom rudniku i novoj tehnologiji i ukazao na to da taj litijum, kao značajna energetska sirovina 21. veka, neće ostati ispod površine zemlje. Ili će ga vaditi bez obzira na to šta su interesi države Srbije, ili će ga vaditi uz njeno učešće. Ovu situaciju uporedio je sa situacijom na Bliskom istoku i sa eksploatacijom nafte, a litijum je svakako resurs 21. veka koji donosi i važnu geopolitičku prednost, ocenio je Jovanov.

bazeni-sezona-(6)

Osluškujući želje i potrebe sugrađana i uvažavajući njihove sugestije, a zbog tropskih temperatura, rukovodstvo Sportskog centra „Jezero“ Kikinda, donelo je odluku da produži radno vreme otvorenih bazena.

Radno vreme otvorenih bazena Sportskog centra „Jezero“ Kikinda u Kikindi i Banatskom Velikom Selu radnim danim i vikendom od petka, 19. jula biće od 8  do 19 časova, saopštili su iz ove ustanove.

sunce

Više od 10 gradova u Srbiji u biometeorološkoj prognozi Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” za danas obeleženo je narandžastom bojom, koja označava opasne vremenske uslove, dok su Kikinda i Vršac označeni crvenom bojom, koja označava veoma opasne vremenske uslove.

Prema navodima iz biometeorološke prognoze, maksimalna temperatura u Kikindi i Vršcu dostići će 38 stepeni.

Kako se navodi, veoma opasni vremenski uslovi predstavljaju povećanu verovatnoću za nastupanje težih manifestacija toplotnog stresa, poput toplotnog osipa, toplotnog edema, toplotne sinkope, toplotnih grčeva, toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.

Preporučuje se često menjanje čiste i suve odeće, smanjenje intenziteta fizičke aktivnosti, redovan unos tečnosti u organizam, odnosno čaša vode na 20 minuta.

Na svaku pojavu konfuznosti, nesvestice, izrazito tople i suve kože neophodno je potražiti hitnu lekarsku pomoć.

Narandžastom bojom označeni su Beograd, Bečej, Palić, Zrenjanin, Novi Sad, Veliko Gradište, Smederevska Palanka, Ćuprija, Kragujevac, Kruševac, Negotin, Zaječar i Niš.

jp-kikinda-(2)

Iz Javnog preduzeća „Kikinda” obaveštavaju da je prijava stanja vodomera putem interneta moguća od 10. dana u mesecu do poslednjeg dana u mesecu. Prijava se vrši putem aplikacije na zvaničnom sajtu preduzeća www.jpkikinda.rs primenom lozinke koja se nalazi na prvoj strani računa.

Prijava stanja vodomera putem telefona moguća je u periodu od 20. do 25. dana u mesecu na broj 422 509.

 

vucevic-djaci

Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević organizovao je prijem za učenike koji su osvojili medalje na međunarodnim takmičenjima, a povodom odlaska na predstojeće olimpijade iz matematike, fizike i hemije.

Među ovim izuzetnim đacima, bio je i Kikinđanin Novak Despotović, mladi matematički genije koji je završio treći razred mentorskog odeljenja Matematičke gimnazije u Beogradu. Novak je do sada svoje znanje i talenat ovenčao nizom medalja, među kojima ćemo pomenuti ovogodišnje: zlato sa prestižne Žautikovske olimpijade održane u januaru ove godine, zlato na Međunarodnom takmičenju u Bugarskoj, srebro na Kavkaskoj matematičkoj olimpijadi, prva nagrada na Srpskoj matematičkoj olimpijadi i nagrade na međunarodnom STEMKO takmičenju, gde je osvojio zlatnu medalju iz matematike i srebrne iz hemije, biologije i fizike.

Novak je bio i deo Olimpijskog tima Republike Srbije koji je učestvovao na Međunarodnom matematičkom letnjem kampu u Kini. Osvojio je treću nagradu. Za njega nema predaha, trenutno je u Velikoj Britaniji, u gradu Bat gde učestvuje na Svetskoj matematičkoj olimpijadi.

Pred odlazak u Veliku Britaniju

Na prijemu je učenicima, koji su bili obučeni u majice sa oznakom Srbije, Vučević čestitao sve dosadašnje uspehe i poručio da su ostvarili fenomenalne rezultate i da je Srbija ponosna na svoje mlade talente. Poželeo im je uspeh u daljem radu, školovanju, odrastanju i druženju.

 

Kako je najavljeno iz Elektrodistribucije, od 9 do 12 sati, zbog planiranih radova, bez struje će biti:

ul. Moravska od ul. Vojvode Mišića do ul.Svetosavske
ul. Nemanjina od ul. Prizrenske do kućnog broja 133
ul. Srbobranska od ul. Moravske do ul. Vojina Zirojevića
ul. Vojvode Mišića od ul. Žarka Zrenjanina do ul. Prizrenske
ul. Nemanjina od ul. Žarka Zrenjanina do ul. Prizrenske
ul. Prizrenska od ul. Vojvode Mišića do ul. Svetosavske

sednica

Predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan sazvao je narednu sednicu za petak 19. jul. Na dnevnom redu će biti rešenje o prestanku mandata direktoru SC „Jezero” Dejanu Pudaru koji je na prošlom zasedanju imenovan za zamenika gradonačelnika. Budući da je Pudar podneo ostavku zbog prelaska na drugu funkciju, pred odbornicima će se naći rešenje o imenovanju Marka Rakina za vršioca dužnosti direktora „Jezera”.

Rakin je master menadžer koji od 2022. godine radi u Sportskom centru kao upravnik sportskog objekta i rukovodilac službe zaštite od požara.

Pred skupštinom će se naći i odluke o prestanku mandata odbornicima koji su podneli ostavke: Šandoru Talpaiju sa liste SVM i i Kristini Drljić, sa liste Aleksandar Vučić- Kikinda sutra, te će novi mandati biti potvrđeni njihovim stranačkim kolegama Judit Erdeg i Albertu Nađu.

d1

Iz rodne Kikinde otisnula se u beli svet. Ponela je sklonosti ka umetnosti, s obzirom da je u mladosti pisala poeziju, ali i afinitete ka praktičnom. Borila su se ta dva poriva koji će odneti prevagu, a Dragana Maksimović je dokazala da mogu da budu i usaglašeni.

Književnost je načas ostavila za neko drugo vreme, a težište je preuzeo racionalni preduzetnički duh, kako bi pokušala da uspe u svojoj nameri da stvori egzistenciju. I uspela je da se u tom polju ostvari. A onda je ponovo pobudila romantični i humani, onaj poetski deo svoje ličnosti. Tako je deo svojih suficita koje ostvaruje kao preduzetnica, uvek spremna da odvoji za one kojima je pomoć potrebna, pogotovo deci.

Iza uspeha Kikinđanke Dragane Maksimović stoje godine odricanja i rada. Pre šest godina otišla je u Ganu i upoznala blagodeti takozvanog „ši putera“. Radi se o kozmetičkom preparatu za negu kože koji je nepoznat Evropljanima, a ima izuzetno blagotvorno dejstvo i afričke žene ga koriste vekovima. Dragana je navedeni ši puter najpre kupovala za prijatelje, ali kako je posle uvidela da ovde vlada ogromno interesovanje, vremenom je počela da uvozi i druge sirovine i proizvode iz sveta koji nisu dostupni kod nas.

Posao je krenuo i Dragana, ali to je nije navelo da se uljuljka, već naprotiv, stalno da investira u inovacije. Uz sve navedeno i u uslovima surovog tržišta, kod nje se, ponovo  probudio onaj poetski, humanistički duh koji je ponela iz rodnog kraja i poriv da pomaže drugima. Odlučila je da deo svojih prihoda odvaja u humanitarne svrhe, naročito kad su u pitanju deca.

Njen najnoviji, plemenit gest da daruje đake generacije iz kikindskih srednjih škola nagradnim putovanjem u Solun izazvao je veliku pažnju. Put Grčke, gde će boraviti pet dana, kreću 21. jula.

– Od samog osnivanja moje firme veliki fokus je bio na humanitarnom darivanju. Smatram da svaki preduzetnik mora da ima društveno socijalnu odgovornost kojom će na neki način da vraća društvu deo od onoga što dobija. Na taj način moguće je stvoriti lepše društvo i zajednicu. Naši humanitarni projekti bazirali su se na novčanoj pomoći ugroženima, obolelim od raka, teških i retkih bolesti za lekove, lečenje u inostranstvu, pomoć ljudima koji su izgubili kuće u poplavama, zemljotresima, pomoć deci koja nemaju novca za školovanje, pomoć deci u ratno ugroženim predelima. Za ovu godinu htela sam da organizujem jednu pozitivniju i lepšu akciju i tako sam obavestila Gradsku upravu Kikinda da bih volela da darujem đake generacije organizovanom ekskurzijom i letovanjem u Grčkoj. Želim da se zahvalim Valentini Mickovski koja se velikodušno potrudila da obavesti direktore, organizuje đake i pomogne komunikaciju između mene, škola i učenika.

Dragana za naš portal priča da joj nikada nije bio gušt da kupuje skupe stvari, odseda u luksuznim hotelima i slično, nego, da ulaže, radi i razvija se. Odlučila je da otvori svoju firmu pre nekoliko godina. Proizvod koji prodaju je naišao na jako pozitivne kritike i kvalitet su prepoznali mnogi.

– Pored potpuno plaćenog letovanja sa ekskurzijama, đacima i nastavnicima ću pokloniti i poklon paket „GANA“ kozmetike (ime moje firme) u vrednosti od 10.000 dinara. Želim da se zahvalim i našoj sugrađanki Jovani Stamboliji koja je takođe preduzetnica i koja je odlučila da pokloni svoje proizvode našim đacima i tako da svoj mali doprinos ovoj akciji, kao i izdavačkoj kući „Ukronija“ iz Zemuna koja je odlučila da donira svoje knjige našim đacima. Nadam se da ćemo uspeti da napravimo tradiciju od ove akcije, možda i na godišnjem nivou, te da će i sve više preduzetnika iz Kikinde želeti da se priključi, pa možda budemo u mogućnosti da šaljemo i više đaka na zimovanja, letovanja i na taj način podstičemo i učenje i trud koji se na kraju uvek isplate, a ujedno i turizam i putovanja koja su neophodna za širenje vidika, razumevanje kultura, drugih potencijalnih svetova, percepcija i mogućnosti. Ključ koji otvara vrata ka tom uspehu je da nikada ne budete lenji u učenju novih stvari, usavršavanju. Da znate koliko ne znate i koliko potencijala leži u vama čekajući da se ostvari. Učenje je početak bogatstva kako duhovnog tako i materijalnog, početak zdravlja, sreće, entuzijazma i mnogih drugih bogatstava- ističe Dragana Maksimović.

Opširniji intervju sa ovom uspešnom preduzetnicom pročitajte u narednom broju „Komune”.

N. Savić