Jelena Trifunović

family-2636388-1920
 Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da je na današnjoj sednici parlamenta izmenjena uredba koja se odnosi na dodelu subvencija od 20.000 evra za kupovinu prvog stana ili kuće za majke, tako da, kako ističe, uz ovu pogodnost od sada mogu da koriste i Program povoljnih stambenih kredita za mlade.

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je na sednici vlade usvojena Uredba po kojoj će pomoć od 20.000 evra majkama za prvo dete za kupovinu prve nekretnine moći da se koristi za učešće za subvencionisane kredite za mlade.

Mali je na sednici Skupštine Srbije na kojoj se, između ostalog, raspravlja i o dopunama zakona o subvencionisanim kreditima za mlade do 35 godina, kazao da je donošenje te uredbe važno za sve mlade, pogotovu za mlade majke.

“Imamo veliki program koji je krenuo pre nekoliko godina i o tome sam govorio pre dva dana ovde u Narodnoj skupštini, gde država Srbija bespovratno, dakle gratis, daje pomoć majkama sa prvim detetom za kupovinu prve nekretnine u iznosu do 20.000 evra. Ono što je bio zahtev naših mladih je da taj iznos koji dobiju od države Srbije bude takođe iskorišćen i za učešće u jeftinim stambenim kreditima, ovim za mlade o kojima govorimo i danas”, kazao je Mali.

Kako je dodao, sve mlade majke koje se prijave za ovaj program, a bilo ih je do sada 1.035, za šta je iz budžeta izdvojeno 12,3 miliona evra, a žele da koriste sve pogodnosti jeftinih stambenih kredita, moći će onda taj novac koji dobiju od države da koriste za učešće iako je učešće samo jedan odsto.

“To je još jedna dodatna pogodnost i na ovaj način izlazimo u susret našim mladima. Nastavićemo tako naravno, naši mladi, naše majke, to je naš prioritet i od toga nećemo odustati”, poručio je Mali.

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da su izmenama zakona o jeftinim stambenim kreditima za mlade brzo i efikasno rešena četiri zahteva mladih upravo da bi se njima izašlo u susret.

Tanjug

melita-gombar

Lokalna samouprava raspisala je Javni poziv za  za dodelu naknade troškova za vantelesnu oplodnju, koji nisu obuhvaćeni budžetom Republike Srbije. Za ovu meru opredeljeno je dva miliona dinara, a maksimalan iznos koji se dobija je prosečna neto zarada u Srbiji u momentu isplate, istakla je članica Gradskog veća Melita Gombar.

-Želja nam je da pomognemo parovima koji se suočavaju sa problemom steriliteta. Upravo vantelesna oplodnja je nada za ove parove da se ostvare kao roditelji. Smatramo da je ova jedna od najvažnijih podrški koju grad pruža jer smo svesni izazova sa kojima se suočavaju, ali i troškova kojima se izlažu, tako da je naša dužnost da im izađemo u susret i pomognemo im – navela je Melita Gombar.

Parovi koji konkurišu i kojima se odobre sredstva u obavezi su da pravdaju troškove.

-Neophodno je da čuvaju račune koje dobiju iz zdravstvenih ustanova gde će obaviti preglede i analize ili kupe vitamine, suplemente, injekcije, a koje ne pokriva Republički Fond za zdravstvo – napominje naša sagovornica.

Parovi mogu da konkurišu najkasnije do 20. decembra.

-Trudićemo se da svim parovima izađemo u susret i do sada nam je pristiglo deset zahteva. Potrudićemo se da, u najkraćem mogućem roku, komisija zaseda i odobri sredstva parovima koji ispunjavaju uslove – precizirala je Gombar.

Ova mera podrške dostupna je od 2021. godine i do sada je naknadu ostvarilo 109 parova.

-Pravilnik nije menjan, a  pojednostavljena je dokumentacija koju treba prikupiti i predati. Procedura je maksimalno uprošćena tako da je potrebno doneti izveštaj ustanove da su parovi uključeni u postupak vantelesne oplodnje, kao i predlog lekara specijaliste da je ona jedini način da dobiju dete. Ne mora se dostavljati kompletan medicinski istorijat. Ostalo su izvodi iz matične knjige rođenih i venčanih, lične karte, a oni koji nisu venčani dostavljaju izjavu overenu kod notara, uz potvrdu dva svedoka, da žive na istoj adresi. Neophodna je i potvrda da su započeli proces u zdravstvenoj ustanovi registrovanoj za obavljanje ove delatnosti, kao i fotokopije zdravstvenih knjižica –precizira članica Gradskog veća.

Na sajtu Grada dostupni su detalji Javnog poziva.

 

voz-(2)

Sezonski dnevni barski voz od danas, 13. juna 2025. saobraća na relaciji Petrovaradin-Bijelo Polje-Bar.

Iz pravca Bara sezonski voz saobraća počev od 14. juna 2025. godine.

Kako se navodi u saopštenju Srbijavoza, polazak voza br.1131 iz stanice Petrovaradin je u 09:02; iz stanice Beograd centar u 09:45, a dolazak u stanicu Bar je u 21:10 časova.

Polazak voza br.1130 iz stanice Bar je u 09:00; dolazak u stanicu Beograd centar u 20:17, a u stanicu Petrovaradin u 20:57 časova.

Saobraćaj dnevnog barskog voza je organizovan sa presedanjem u stanici Bijelo Polje. Na relaciji Petrovaradin-Bijelo Polje putnici će se prevoziti novim Štadler vozom Srbijavoza, a na relaciji Bijelo Polje-Bar vozom koji u svom sastavu ima putnička kola sa sedištima-elektromagnetnim vozom (CAF Civiti) željezničkog prevoza Crne Gore.

Pregled dnevnog voza za Bar u oba smera od strane državnih organa, policije i carine, obavlja se u stanici Bijelo Polje u Štadler vozu Srbijavoza.

Putnicima sa kupljenom rezervacijom mesta u iznosu od tri evra su obezbeđena mesta za sedenje na celoj relaciji za koju je kupljena vozna karta i rezervacija.

Cena vozne karte za 2.razred na relaciji Petrovaradin-Bar je 26,80 evra, dok je na relaciji Zemun/Beograd centar-Bar 23,80 evra.

Noćni voz za Bar saobraća u “letnjem sastavu” na relaciji Zemun – Beograd centar – Bar počev od 13/14. juna 2025.godine, a iz pravca Bara od 14./15. juna 2025. godine.

rektorat-univerzitet-u-beogradu

Predsednik Vlade Republike Srbije prof. dr Đuro Macut i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić postigli su dogovor o predstojećim aktivnostima na osnovu koga će u narednom periodu, Vlada i BU preduzimati sve aktivnosti neophodne za organizaciju prijemnog ispita za upis nove generacije brucoša, koji je planiran da se realizuje u poslednjoj nedelji jula 2025. godine.

U zajedničkom saopštenju Vlade Republike Srbije i Univerziteta u Beogradu navodi se da je dogovor postignut u cilju očuvanja integriteta i kredibiliteta Univerziteta u Beogradu, obezbeđivanja finansijskih uslova za funkcionisanje i ostvarivanje preduslova za realizaciju redovnih aktivnosti visokoškolskih ustanova.

Macut i Đokić su se sastali u ponedeljak, a nakon toga obe strane su rekle rekle da je razgovor održan u konstruktivnoj atmosferi.

Tanjug

Lale-u-zvorniku-portal

Nije mogao da dođe na godišnjicu mature, pa sve drugare iz srednjoškolske generacije pozvao u Zvornik na trodnevno druženje

Nije trebalo da ih Rade Savić puno ubeđuje. Njih osmorica iz generacije koja je 1970. okončala Građevinsku školu u našem gradu zaputili su se u Republiku Srpsku. A cilj im je bio – da  prošli vikend provedu sa svojim drugarom iz đačkih klupa, koji živi u Zvorniku.

Ovi naši sugrađani, prepuni utisaka, vratili su se u Kikindu. Njihov Rade dočekao ih je na najlepši način. Tako kaže Mirko Knežević, nekadašnji poznati fudbaler, koji se najviše založio da se putuje u grad na Drini:

-Rade je bio, naravno i ostao, srce od čoveka, drug do korica. Nakon srednje škole vratio se u svoj Zvornik i tamo proveo radni vek kao  direktor u „Glinici“. I nije nas zaboravio. Rastužio se kada smo mu najavili prošlonedeljno matursko okupljanje. Neodložne porodične obaveze sprečile su ga da dođe u Kikindu. Malo smo popričali na neobavezne teme, a onda mi je predložio da mu svi iz generacije dođemo u goste. Ja iz prve prihvatio poziv. Život je jedan. Treba malo mrdnuti i pobeći od svakodnevne penzionerske čamotinje. A za to ne treba puno truda, niti para. Lako sam ubedio ove moje vremešne „musketare“ da s dva automobila krenemo na put.

A kako su se Lale provele u Zvorniku? Bilo je predivno, svi se slažu, uz napomenu da je većina prvi put pohodila Republiku Srpsku. Ugođaj koji su im priuštili Rade i njegova supruga Milja, inače Kikinđanka, čije je devojačko prezime Tintar, za nezaborav su. Gosti su uživali u svakom trenutku. Siti su se ispričali i podsetili na nepovratne davne dane, našetali se i nagledali prirodnih lepota Zvornika i Drine…

„PAO“ DOGOVOR

U Zvorniku je, na rastanku  „pao“ dogovor. Narednog maja uslediće dva maturska susreta:

– Rade će doći na matursko druženje ovde u Kikindi. A onda ćemo s njim zajedno poći na novo druženje u Republici Srpskoj.

 

M. I.

 

kc

U kikindskom Kulturnom centru, u petak 13. juna sugrađanka Snežana Tomin obeležiće dve decenije svog književnog stvaralaštva.

Pored pesnikinje, u programu će učestvovati učesnici ovogodišnje smotre recitatora “Pesniče naroda mog”, Mihajlo Piljak kao i tri sestre Davidović- Sanja, Mila i Lena, i članica pevačke grupe KUD “Mokrin” Nataša Nenadić.

O dugogodišnjoj saradnji i Snežaninom radu govoriće Tanja Nožica i Miodrag Brkin. Program će početi u 18 sati.

image-2025-06-08-163806861

Da su blokaderi u potpunosti izgubili kompas govori u prilog video snimak koji nam dolazi iz Zaječara, gde se vidi fizički napad na kombi koji je prevozio radnike, prenosi portal ns uživo.

Nasilnici obučeni kao veterani, potpomognuti huliganima izveli su brutalan napad na kombi koji je prevozio radnike.

Video na ovom linku. 

Ovo je samo jos jedan u nizu dokaza da je nasilje jedina politika koju blokaderi imaju da ponude građanima Zaječara i Kosjerića, ali i cele Srbije.

Postavlja se pitanje, da li ovakvim ponašanjem blokaderi žele da izazovu građanski rat i prolivanje krvi na ulicama Srbije?

Izvor: ns uživo

djuro-macut-premijer

Novi sastanak premijera Đure Macuta i rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokić biće održan u ponedeljak, 9. juna u Vladi Srbije, rečeno je Tanjugu u Rektoratu Univerziteta u Beogradu.

Kako je navedeno, sastanak će biti održan u 10.30 sati.

Na sastanku će, kako navode, rektor izneti zahteve Rektorskog kolegijuma i dekana prema Vladi Srbije.

Macut i Đokić su se do sada sastali tri puta, kako bi razgovarali o stanju na univerzitetu i fakultetima, a poslednji put 8. maja.

kck-(2)

Obnova reprezentativnog zdanja na Gradskom trgu biće nastavljena.

Na konkursu za finansiranje – sufinansiranje projekata unapređenja kulturne infrastrukture i opremanja objekata kulture u javnoj svojini u AP Vojvodini u 2025. godini, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, opredelio je 20 miliona dinara za sanaciju fasade kikindskog Kulturnog centra.

Projekat predviđa uklanjanje oštećenog maltera i dekorativnih elemenata koji su delovanjem zuba vremena oštećeni i propali, sanaciju nosećih elemenata fasade, nanošenje novog sloja maltera i bojenje fasade u skladu sa istorijskim karakteristikama zgrade.

Takođe, planirana je i sanacija dekorativnih elemenata, ukrasa oko prozora i ulaznih vrata ali i obnavljanje drvenih i metalnih elemanata kod ulaznih vrata, kako bi se objekat vratio u svoje prvobitno stanje.

U prethodnom periodu, obnova zgrade obuhvatila je rekonstrukciju krova i unutrašnjosti objekta.

error: Content is protected !!