Jelena Trifunović

azaric-2

Više od pola veka se Braco Azarić druži sa slikarskim priborom. Tim povodom u Kulturnom centru Kikinda predstavljena je kapitalna monografija o njegovom stvaralaštvu, čiji je ova ustanova i izdavač.

Mnogi poštovaoci likovnog stvaralaštva Brace Azarića, još jednom su se podsetili njegovog umetničkog opusa o kojem su  pored samog Azarića, govorili Dobrivoj Vujin i Marija Tanackov.

Podsetimo, ovo drugo izdanje knjige je izašlo pre nepune dve sedmice, priređivač je Mokrinčanin Marko Ljubičić, a štampa je bila poverena novomiloševačkom “Garmondu”.

Kao uvod u program predstavljen je kratki prilog o Azariću, koji je svojevremeno emitovan na RTS-u, a i docnije, za vreme trajanja programa, sa video bima su emitovani slajdovi sa slikama iz svih faza njegove karijere.

Promociju je otvorilo troje osnovaca iz Novih Kozaraca- Dragan Jovanić, Nikolija Dženopoljac i Jana Lukač koji su probranim poetskim radovima još jednom podsetili zašto su pobrali mnoge državne nagrade za recitovanje.

IZ LIVNIČKIH DANA

O bogato opremljenoj knjizi nadahnuto izlaganje je imao Dobrivoj Vujin, Bracin dvosturuki kolega, ne samo kao umetnik, nego i saborac iz livničkih dana, gde su obojica svojevremeno “udruživali rad”, kako se onda govorilo. Vujin se ovom prilikom setio mnogih Bracinih izložbi, još s početka karijere, podsećajući da je Livnica u svojim najslavnijim danima imala svoje glasilo “Livac”, čiji je Vujin bio urednik, a Braco je likovnim prilozima obogaćivao mnoge brojeve tog glasila.

-Već tad je Azarić, sedamdesetih i osamdesetih godina veka za nama, postao zapažen kao slikar. Od tada do danas, iako je Braco donekle menjao stilove, njegovo slikarstvo se može podvesti pod sintagmu “primenjena istina”- istakao je Vujin.

DOKUMENTARNA VREDNOST KNJIGE

Marija Tanackov, književnica i književna kritičarka iznela je podatak da je prvo izdanje ove monografije o Braci, izašlo 2011. godine, a ovo novo je znatno proširenjo i dopunjeno izdanje, sa tekstovima nekih od najznačajnijih imena srpske kulture, kako iz sveta slikarstva, tako iz književnosti.

-S obzirom da neki od autora tekstova u ovoj knjizi nisu više među živima, ova knjiga ima dokumentarnu vrednost ne samo sa aspekta Bracinog stvaralaštva, nego i celokupne umetničke scene na početku veka čiji smo svedoci.. Knjiga obiluje kolornim reprodukcijama u visokoj rezoluciji i obubvata period od 1973. Do 2023. Dakle punih pet decenija Azarićević rada i prati sve stiloge ovog umetnika, među kojima su najbrojnija dela koja pripadaju ekspresionizmu – navela je Marija Tanackov.

POSVEĆENO SUPRUZI ILONI

Azarić je skromno na kraju dodao kako se prilikom stvaranja neke slike, ne opterećuje ni vlastitim zvanjem ni znanjem.. Kad je pred slikarskim platnom, nikad ne razmišlja gde će ga neka slika odvesti, jer umetnost je nepredvidiva, ali ono što uvek želim da naglasim,je da se dok slikam, trudim da moje slike imaju dušu. To je mislim i zadatak današnje umetnosti, da sačuva pomenutu dušu pred naletom tehnologije.

– Ponovio bih još jednom da sam ovu knjigu “Iz sna i sećanja” posvetio supruzi Iloni-zaključio je s ponosom Azarić.

N. Savić

Vukmirica-Svetislav-pomocnik-gradonacelnika

Novi, moderan objekat Centra za socijalni rad, čija izgradnja ulazi u završnicu obezbediće bolje uslove za funkcionisanje socijalne zaštite u Kikindi. Kako saznajemo od pomoćnika gradonačelnika za razvojne projekte Svetislava Vukmirice, država će uložiti sredstva i da u potpunosti opremi novi Centar za socijalni rad.

– To nije bio prvobitno predviđeno, ali i to smo dogovorili sa prethodnim ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanjom Starovićem. Ovo je državni projekat, finansiranje je preko pomenutog Ministarstva, koje realizuje saradnju sa Programom za razvoj Ujedinjenih nacija- navodi Vukmirica.

Ukupna vrednost investicije je 1,7 miliona dolara. Grad Kikinda imao je obaveze u vezi sa pripremnim radovima pre same izgradnje- pripremom lokacije i povezivanjem sa potrebnom infrastrukturom.

– Brzo i ažurno smo odgovorili na sve zahteve i spremno ušli u ceo projekat, prigrabili pruženu šansu da dobijemo moderan Centar za socijalni rad. Buduća zgrada biće prva u Srbiji, prostiraće se na 1000 m2, imaće sve potrebne sadržaje, kao i dvorište, parking mesta- pojašnjava Vukmirica.

Rok za završetak druge faze radova je 31. jul 2025. godine, nakon čega sledi treća faza koja je obaveza grada i odnosi se na parterno uređenje i pristupne saobraćajnice.

– U narednom periodu uslediće pokrivanje krova limom, izrada termoizolacije fasadnih zidova, postavljanje razvoda slabe struje, izrada kontaktne i ventilisane fasade. Na kraju sledi kontrola samog projekta, tako da sigurno ulazimo u završnicu i stvaranje odličnih uslova za kvalitetan rad Centra za socijalni rad i samu socijalnu zaštitu- ukazuje Vukmirica.

Nova zgrada u ulici Miloša Ostojina, na prostoru nekadašnje treće mesne zajednice, imaće tri puta veću površinu od prethodne što će takođe doprineti boljim i kvalitetnijim uslovima funkcionisanja posebno uzimajući u vidu to da, godišnje, usluge Centra za socijalni rad koristi oko 8.700 ljudi.

Podsetimo, svečanom označavanju početka izgradnje nove zgrade Centra za socijalni rad u ulici Miloša Ostojina, krajem maja prošle godine, prisustvovao je ministar Nemanja Starović kao i predstavnici Programa za razvoj ujedinjenih nacija. Do sada su ulagali u tri ovakve ustanove u našoj zemlji, a objekat u Kikindi prvi je koji se gradi iz temelja po potpuno funkcionalnom i modernom projektu.

J. C.

 

 

astronomija

U  svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda u utorak 24. juna u 18 časova biće održano predavanje dr Luke Popovića, direktora Astronomske opservatorije u Beogradu, pod nazivom „Astronomska istraživanja u Srbiji od osnivanja Astronomske opservatorije do danas”.

Kratak uvod u ovo predavanje održaće dr Petar Vuca na temu totalnog pomračenja sunca u Kikindi 1999. godine čije praćenje je svojevremeno organizovala upravo Astronomska opservatorija iz Beograda.

foto: Fb Astronomske opservatorije

Vjera-Mujovic-foto-Srdanov-(2)
Kao što je naš portal već izvestio čitaoce, u utorak 24. juna na Varoškom trgu u Mokrinu, s početkom  u 21 sat, 40. put će biti održan Memorijal „Miroslav Antić“. Tema ovogodišnjeg jubilarnog Memorijala nosi naziv „Ulepšavanje nevidljivog“.
Među mnogobrojnim gostima iz sveta umetnosti, kulture i zabave, koji će „ulepšati nevidljivo“ Mokrinu u pohode doći će i glumci Vjera Mujović, Ivan Jevtović, Miodrag Petrović, Ratomir Rale Damjanović, Milica Bakrač, Nikola Ugrinović, kao i predstavnici domaćih snaga iz sveta muzike – tamburaški orkestar „Mokas“, i proslavljeni beogradski akustičari, grupa „S vremena na vreme“.
Glumica Vjera Mujović poznata je kao vrstan recitator i inače se vrlo rado odaziva na prigodne programe koji su posvećeni ovdašnjim velikanima pisane reči, pa će tako će biti i u utorak u Mokrinu.
Pupin, poslednji san, FOTO: Milan Tvrdišić
Glumačke prepokupacije ove umetnice u dobroj meri se zasnivaju i na osvetljavanju lika i dela ljudi iz prošlosti, naročito žena, koje su zadužile ovdašnju kulturu. Tako u Konaku Kneginje Ljubice, u tom autentičnom prostoru, Vjera već dugi niz godina igra monodramu o Ljubici Obrenović. Potom, dugovečan je i Kaporov „Vodić kroz srpski mentalitet“ u izvođenju ove glumice.
Zapažene su i druge drame po tekstu pomenutog pisca, koje je Vjera svojevremeno tumačila sa svojom dugogodišnjom prijateljicom Radom Đuričin. Uz sve to, ova lepa glumica je imala noseću ulogu i u predstavi „Pupinijada“, gde opet osvetljava jednu znamenitu ovdašnju ženu – majku Mihaila Pupina-Pijadu. Najšira publika Vjeru možda najviše prepoznaje po ulozi Rajne, profesorke klavira iz serije „Moj rođak sa sela“.

Uz sve nabrojano trebalo bi podsetiti da je Vjera Mujović osnivač Festivala muzejskog teatra, zatim  kulturni ambasador naše zemlje i zapaženi prozni pisac. Stoga i ne čudi što je njen pogled na književnike, naročito pesnike s neskrivenim  respektom, pa tako i u susret mokrinskom recitalu ova glumica s ponosom kaže:
-Marina Cvetajeva je davno, govoreći o svojoj prijateljici i glumici Sofiji Holidej, kazala: „Njoj je potreban tako veliki čovek, kao što je neki pesnik“. – podvlači Vjera važnost pisaca, uz to dodajući: -U današnje vreme kada se gube veliki ljudi, a neki pesnici se zaboravljaju, važno je da čuvamo kulturu sećanja na velikog Miroslava Antića. On je jedan od retkih pesnika koji i dalje živi sa nama i radujem se što ću učestvovati u jubileju posvećenom njemu. Govoriću njegovu divnu pesmu „Kad bi jastuci progovorili“, odnosno „Uspavanku“ i veoma se radujem što ću biti deo tog divnog jubileja u Mokrinu, a uz to govoriću i njegovu „Divnu pesmu“, koja se zaista tako i zove.
Danas pesnici nisu toliko deo javnog prostora, međutim sa Antićem nije tako. Vjera se na to nadovezuje:
-Ranije generacije su znale pesme mnogih pesnika napamet. U sovjetsko vreme, koje pomenusmo pričom o Cvetajevoj, pesme su se učile napamet jer nisu smele da se zapisuju, A kod nas, jedan od zaista retkih srpskih pesnika čije se pesme još uvek znaju i koji još uvek živi među nama je Mika Antić.
N. Savić
Foto Naslovna: Srdanov
djaci-generacije-grupna

Prijem za devetnaestoro đaka generacije osnovnih i srednjih škola organizovan je u svečanoj sali Gradske kuće. Ugostio ih je gradonačelnik Mladen Bogdan sa članovima Gradskog veća Marijanom Mirkov i Tihomirom Farkašem.

Ove godine, pored đaka, nastavnika i direktora škola, na prijem su pozvani i roditelji učenika generacije.

Prvi čovek grada uputio je najuspešnijim osnovcima i srednjoškolcima čestitke na postignutom uspehu, razgovarao je sa njima o daljim planovima i uručio im prigodne poklone kao znak podrške i poštovanja za izuzetne rezultate tokom školovanja.

Istakao je ovi mladi ljudi nisu samo postigli sjajne rezultate u školi, već i na takmičenjima iz raznih oblasti, gde su svoj grad predstavili na najbolji način.

– Trudite da se da upišete i završite ono što će vam zaista služiti u životu, a sa vašim talentima bićete u prilici da budete svestrani. U daljem školovanju je važno da se usmerite ka onome što volite i što može da doprinese vašem ličnom razvoju. Zahvalio bih i vašim nastavnicima, direktorima škola i roditeljima koji su vas podstakli i usmeravali da budete dobra deca i dobri ljudi, lepo vaspitani, koji su vas motivisali da učestvujete na takmičenjima- rekao je Bogdan.

Isidora Jakonić je učenica generacije Ekonomsko-trgovinske škole.

-Pamtiću srednjoškolske dane po divnim profesorima i  prijateljima. Ponosna sam na uspeh, bilo je naporno, ali sam uspela da balansiram. Mlađima mogu da poručim da je važno da budu uporni i veruju u sebe i ostvaruju svoje ciljeve- rekla je Isidora.

– Najveći uspeh za mene je što sam se istakao u oblastima koje me zanimaju- rekao je Andrej Popović, đak generacije Gimnazije „Dušan Vasiljev“- Meni je primarni cilj bio da budem među jedan odsto u Srbiji, bio sam u CERN-u, na prijemu u Vladu, u SANU, i te nagrade su potvrdile da sam među najboljim fizičarima odnosno matematičarima u Srbiji. Planiram studije na Matematičkom fakultetu u Beogradu i kasnije master i doktorske u inostranstvu.

U oblasti obrazovanja u našem gradu postigli smo sjajne rezultate, veliki nam je zadatak da takve uslove omogućimo i narednim generacijama, istakao je član Gradskog veća za obrazovanje Tihomir Farkaš.

-Sa velikim zadovoljstvom smo organizovali prijem za đake generacije, uručili im nagrade i poželeli sreću u daljem školovanju. Bićemo im podrška i dalje- dodao je Farkaš.

Đaci generacije nagrađeni su mobilnim telefonima i smart satovima.

 

 

 

student-849822-1280

Državni Univerzitet u Novom Pazaru raspisao je konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih i integrisanih akademskih studija i osnovnih strukovnih studija za školsku 2025/26. godinu.

Upis studenata vrši se na 15 akreditovanih studijskih programa, navodi se u obaveštenju na sajtu tog univerziteta uz najavu da se kandidati mogu elektronski prijaviti od 7. do 9. jula.

Prijemni ispiti za sve studijske programe organizovaće se 11. i 12. jula 2025. godine, a ceo upisni postupak završava se 26. jula. Za sada je planirano da taj univerzitet primi ukupno 575 kandidata, od čega na budžetu ima mesta za 395 studenata, a na samofinansiranju 180, a konačan broj zavisi od odluke vlade.

“Broj slobodnih mesta biće konačan kada Vlada Srbije donese odluku o upisnim kvotama”, dodaju u obaveštenju objavljenom na sajtu Univerziteta.

Navode i da su školarine za samofinansirajuće studente iste kao i prethodnih godina te da se kreću od 60.000 dinara do 120.000 dinara, zavisno od studijskog programa.

Državni univerzitet u Novom Pazaru bio je u blokadi od 26. januara do sredine aprila kada je, među prvima u Srbiji, od 14. aprila nastavio školsku 2024/25. godinu realizacijom onlajn nastave.

Tanjug

lakic-sanja

Da je izgradnja nove zgrade Centra za socijalni rad u završnoj fazi, i da će novi prostor značajno unaprediti uslove za pružanje usluga socijalne zaštite uverila se na licu mesta državna sekretarka u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Sanja Lakić.

– Kikinda je još jednom pokazala spremnost da ide u korak s potrebama zajednice,- poručila je Lakićeva prilikom obilaska gradilišta sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom i Svetislavom Vukmiricom, pomoćnikom gradonačelnika za razvoje projekte. Ona je istakla da će ovo biti planski najbolje organizovan centar u zemlji.

Objekat će obuhvatiti kancelarije za prijem stranaka, prostorije za rad sa korisnicima, administrativne prostore, posebne prostorije za viđenje dece u kontrolisanim uslovima, kao i adekvatan arhivski prostor.

– Nova zgrada Centra za socijalni rad biće prva najsavremenija takva zgrada u zemlji, a nakon završetka radova, predstavljaće značajan korak napred u sistemu socijalne zaštite na teritoriji Kikinde- ocenio je prvi čovek grada.

Vrednost investicije iznosi oko 1,7 miliona američkih dolara, a finansira se u saradnji Vlade Republike Srbije, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Grada Kikinde.

Opširnije u sutrašnjem broju KOMUNE.

dragi

Dragi Bravo Festival stiže u subotu u Kikindu.

Dragi Kikinđani, najzad se družimo i u vašem gradu, u okviru Dragi Bravo turneje! Ovom turnejom vas sprovodimo kroz temu ovogodišnjeg festivala i uvodimo u zemlju čuda!

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dragi Bravo (@dragibravo)

Vidimo se 21. juna na otvorenim bazenima u Kikindi sa početkom od 22 sata.

Karte možete naći na prodajnim mestima tickets.rs ili na njihovom sajtu- poručuju iz Dragi Bravo Tima.

Kikindski portal i organizatori događaja obradovaće tri naša pratioca sa po dve karte. 

Pošaljite ime i prezime na mejl kikindskiportal@gmail.com i nagradićemo tri najbrža čitaoca.

Dobitnici karata su: Ivana Pomorišac, Jovana Bakovljev i Milica Badrljički. Lep provod želi vam Kikindski portal

 

 

Sava-Savin-foto-

Sava Savin glumačku karijeru započeo kao srednjoškolac u rodnoj Srpskoj Crnji, a kao dvadesetogodišnjak, preseljenjem porodice u Kikindu, zakoračio u ovdašnje pozorište i u njemu igrao nekoliko decenija, i uporedno beležio sve što se dešavalo na ovdašnjoj pozorišnoj sceni

Bio je, s diplomom ekonomiste, uspešan u privredi, da bi potpunu radnu afirmaciju stekao kao čelnik nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva. Sava Savin se, ipak, među sugrađanima prepoznaje pre svega kao – glumac. Ko ga pomene samo veli: Moca iz pozorišta.

Ostavio je neizbrisiv trag u ovdašnjoj kulturi. Bio je najdirektniji akter najviših umetničkih dometa ovdašnje teatarske scene, uporedo i – neumorni hroničar svega što se na njoj i oko nje decenijama dešavalo.

Zakoračio  je u devedeset drugo leto. Godine ga pritišću, ali samo  fizički. Glava bistra, misli sređene. Pamćenje besprekorno. Govori razložno, bez patetičnog prisećanja prošlih vremena. Naš Moca je bio i ostao postojana ličnost. Porodična kuća u centru grada, priznaje, previše mu  prostrana, jer se u nju slabo svraća.

– Ništa me ne boli – kaže. – Samo popuštaju oči, uši, noge. Teško se krećem. Pre tri godine preminula mi supruga Stojanka, moja Beba, moj životni oslonac. Ostao sam da se mučim. O meni brine naša kuma Zlata. Dobra duša. Zahvalan sam joj….

Savin životopis je sadržajan i zanimljiv. Mogla bi debela knjiga da se sroči, film da se snimi, scenario za pozorišnu predstavu da se napravi.

Fascinantna je ta njegova fanatična privrženost daskama koje život znače oplemenjena amaterskim zanosom. I sve bez dinara nadoknade. U Mocinoj umetničkoj karijeri podatak za divljenje. Imao je 47 uloga, najčešće glavnih, a pred publiku je izlazio čak 804 puta.

Naš sagovornik je, inače, zavoleo glumu još kao junoša u rodnoj Srpskoj Crnji. Dok je pohađao Ekonomsku školu u Zrenjaninu odigrao je tri predstave, u kojima je imao glavne role. Pamti te trenutke zanosa i sreće, kao da su od juče:

-Rado se setim tih prvih koraka pozorišnog života. Prvenac mi je bila predstava „Od kako je Banja Luka postala“ Rasima Filipovića. Druge dve „Dr“ i „Pokojnik“ Nušića. Kao i svako mlado biće zaljubljeno u pozorište, imao sam uzora. Bio je to Sava Lazarov,  moj razredni starešina iz srednje škole, doajen zrenjaninskog glumišta. Fantastičan glumac, ali i čovek koji pleni dobrotom, uzvišenim stavom i dobronamernom sugestijom. Svi smo maštali da jednog dana budemo kao on. Takvog mentora posle nisam sreo…

U Kikindu se junak naše priče, s ocem Mitom i majkom Milevom,  doselio kada mu je bilo nešto više od 20 godina. Razlog preseljenja je očev posao u vezi sa izgradnjom silosa. Pre toga upisao je studije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, pa ih ubrzo napustio – zbog predvojničke obuke, predmeta koji se svakog ponedeljka na prvim časovima obavezno slušao, a njemu bilo mrsko da rano ustaje i sluša njemu dosadnu materiju. Otišao je u vojsku, koju je služio u Zadru. S činom rezervnog oficira vratio se kući. Potom je vanredno završio započete studije. Kao diplomirani ekonomista  1958. godine zaposlio se u ovdašnjem PIK-u, obavljajući uglavnom rukovodeće poslove u administraciji. Među klaničarima je proveo 13 godina, a 1968. godine, kada je preduzeće počelo da propada, pa rukovođenje preuzela prinudna uprava, potražio je novo radno mesto.

– Odmah sam prešao u  lokalnu filijalu nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva – priseća se Sava sopstvene najvažnije radne etape, u kojoj je, nakon šefovanja u nekoliko resora, od 1978. do 1995. godine bio na najvažnijoj poziciji. – Kada sam postao direktor prestao sam da glumim, ali se našeg teatra nisam odrekao. Nastavio sam, s jednakim žarom i upornošću, da vodim 1958. godine započetu  evidenciju pozorišne kuće, iz  koje su posle iznikle tri moje knjige o njenom istorijatu.

DRAGOCENI PODACI

– Vođenje pozorišne evidencije je, zbilja, mukotrpan posao.  Imao sam personalne kartone ne samo glumaca i reditelja, nego i kompletnog  propratnog osoblja. Beležio sam ko je, šta i kada igrao, pisao šta se dešavalo tokom sezone i van nje, na koje se festivale putovalo, ko je kavu nagradu ostvario. Kad se sve sabere, vredelo je tog mog golemog truda – poručuje Sava Savin.

VAŽNA ULOGA

Pomenimo Savine glumačke početke u Kikindi. Čim se Sava doselio u Kikindu pohitao je u pozorište. Ubrzo mu je dodeljena glavna muška uloga u „Hasanaginici“.  Valjda, pretpostavlja,  zbog prodornog glasa i besprekorne dikcije. Priseća se ostalih u predstavi. Dušanka Vlajić igrala je Hasanaginicu, sultanija je bila Ljubica Stepanov, a tu su još bili Jelisaveta Šuković, Stanimir Dragović i Žarko Budovalčev.

PREDNOST AMATERIZMU

– Naše pozorište je, nakon 48 godina amaterskog delovanja, poprimilo status profesionalne kuće. Igrao sam, naravno, i dalje, bez honorara i bilo kakve novčane nadoknade. Kada bih morao da se opredelim za jednu od dve statusne varijante, prednost bih dao amaterizmu, bezrezervno. Zna se i zašto. Pozorište je u vreme amaterizma svakodnevno vrvelo od ljudi. Sem glumaca, reditelja i ostalog pozorišnog osoblja, u naše prostorije svraćali su ljubitelji teatra i kulture, prosvetari, školska omladina, čak i radnička klasa. Već na početku profesionalizma sve to pozitivno i lepo je za kratko vreme utihnulo. Dođe publika, odgleda predstavu i tiho, ne zastajući, nestane. Zaključujem da amateri žive da bi igrali, a profesionalci igraju da bi živeli – jasan je Sava Savin.

M. Ivetić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

pozar

Imajući u vidu period veoma toplog i suvog vremena koje pogoduje nastanku i razvoju požara na otvorenom prostoru koji se veoma brzo šire, mogu zahvatiti velike površine, i predstavljaju realnu opasnost za živote i zdravlje naših građana i prouzrokovati velike materijalne štete, Sektor za vanredne situacije MUP apeluje na sve naše građane da budu odgovorni i poštuju zakon i budu veoma oprezni prilikom upotrebe otvorenog plamena, a ukoliko primete požar odmah o tome obaveste vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj telefona 193.

Podsećaju građane da je Zakonom o zaštiti od požara i drugim zakonima zabranjeno spaljivanje trave i niskog rastinja na otvorenom prostoru, ostataka strnih useva, spaljivanje smeća, kao i loženje vatre u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume. Za nepoštovanje ovih zakonskih odredbi zaprećene su i propisane novčane kazne. Kazne za fizička lica koja prekrše odredbe ovog Zakona kreću se od 10.000 do 50.000 dinara, dok kazne za spaljivanje ostataka strnih useva, biljnih ostataka i smeća za fizička lica iznose 10.000 dinara, a za pravna od 300.000 do 1.000.000 dinara.

Na teritoriji Severnobanatskog okruga, u periodu od 1. januara do 17. juna ove godine, registrovano je ukupno 188 požara, od kojih je 125 bilo na otvorenom prostoru. Površina koja je bila zahvaćena ovim požarima je 1013 hektara. U istom periodu prošle godine registrovano je ukupno 229 požara i to 186 na otvorenom prostoru.

Ukoliko dođe do požara potrebno je što pre obavestiti vatrogasnu službu na broj telefona 193.

Sektor za vanredne situacije će u narednom periodu, zajedno sa drugim linijama rada Ministarstva unutrašnjih poslova, nadležnim inspekcijskim službama republičkog i lokalnog nivoa, pojačati nadzor i obilazak terena radi pronalaženja neodgovornih građana koji ne poštuju zakonske odredbe i njihovog procesuiranja, a sve u cilju smanjenja broja požara na otvorenom prostoru i povećanja bezbednosti naših građana.