јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

sednica-9

Da je blokaderska politika sama po sebi neuspešna i jalova te osuđena na propast, svedoči i današnje zasedanje lokalnog parlamenta u Kikindi.

I dok su na prošlom zasedanju skupštine, opozicioni odbornici pokušavali da blokiraju njen rad i uporno opstruišu izlaganja, uz viku i ometanje govornika, na današnjoj sednici redovno učestvuju u raspravi i glasanju.

Promena taktike opozicije očigledno potvrđuje ono što je odmah bilo jasno, a to je da građani koju god političku opciju da podržavaju, blokadersku politiku sasvim sigurno ne vide kao put ka boljitku, te je, izvesno, osuđena na potpuni krah.

Očigledno da i opoziciji, posle neuspelog performansa koji su priredili prošli put, nema druge nego da prizna poraz blokaderske politike.

policija+9

U četvrtak, 31. jula i u petak, 1. avgusta 2025. godine, očekuju se okupljanja građana na više lokacija na području Policijske uprave u Kikindi.

U skladu sa članom 52. Zakona o policiji, Policijska uprava preduzeće sve zakonske mere da javni skupovi proteknu bezbedno, uključujući foto i video- snimanje na mestima gde se prijavljeni i neprijavljeni skupovi budu održavali.

muzicka-skola-(2)

Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ za zvučnu izolaciju učionica opredeljeno je 5,7 miliona dinara, na proteklom konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice

– Naše učionice su male, a zidovi tanki, pa se zvuci iz jedne čuju u drugoj učionici i mešaju se. Naravno, mi godinama radimo u takvim uslovima, ali činjenica je da će nam zvučna izolacija mnogo značiti i doprineti boljem kvalitetu rada đaka i nastavnika. Mi imamo 15 učionica u školi – pojašnjava direktorka Muzičke škole Margita Detari.

Na istom konkursu sredstva su opredeljena i školama „Vuk Karadžić“ i „Miloš Crnjanski“, kao i Domu učenika „Nikola Vojvodić“.

 

 

prodavnica-4

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da država priprema veliki paket mera za podršku građanima od 1. septembra i najavio da će prva mera biti da cene najvažnijih proizvoda u našim trgovinama budu niže.

Vučić je rekao da se sa Vladom Srbije priprema mnogo važnih stvari i najavio da će se više o tome znati do 25. avgusta, ali da građani mogu da očekuju velike i dobre vesti od svoje države.

„Mnogo novih i važnih stvari za vas. Znamo mi odlično i kolika je stopa inflacije i zato se uvek trudimo da povećanje plata i penzija bude značajno iznad te stope. Ali znamo da nije uvek lako i odlično razumemo da postoji veliki broj ljudi koji dalje pripadaju i nižem, srednjem sloju i koji su nešto siromašniji. I ovo što danas govorim tiče se upravo tih divnih ljudi koji svojim radom pomažu napredak Srbije, a koji i dalje ne žive lako ili žive teško.

Pripremamo veliki paket mera od 1. septembra koji bi trebalo upravo tim ljudima najviše da pomogne, svim građanima Srbije, ali upravo vama, dragi građani koji živite teže od onih koji su danas, rekao bih, ipak bogatiji. Najpre pobrinućemo se da cene ne onih proizvoda koji nemaju prođu na tržištu, već cene najvažnijih proizvoda u našim trgovinama budu niže“, rekao je Vučić u video objavi na Instagram nalogu buducnostsrbijeav.

Poručio je da će se pobrinuti da krediti budu jeftiniji, da kamatne stope za njih budu niže nego što su danas.

Dodao je da će se posebno pobrinuti i da se krene u inicijativu za izmenu Ustava Republike Srbije, a koja se tiče nemogućnosti da izvršitelji u izvršnom postupku oduzimaju životni prostor, stan ili kuću ljudi koji imaju to jedino mesto u kojem sa svojom porodicom žive.

„Time ćemo doneti više pravde, ali i veću sigurnost za vas, naše građane. Takođe znamo da od kraja avgusta i septembra počinju problemi i sa cenama ogrevnog drveta. Počinju problemi i sa tim što se nivo ulaska u crveno za jeftinu električnu energiju spušta. Gledaćemo da te probleme rešavamo zajedno sa vama. Pričekajte do 25. avgusta, ali očekujte velike i dobre vesti od svoje države. Živela Srbija!“, naglasio je Vučić.

„Pripremamo novi program za srednji stalež, značiće i građanima Novog Pazara“

Vućić je izjavio da država trenutno radi na važnom programu za srednje staleže u svim sferama društva, koji će biti značajan i za Novi Pazar, ali i za ostale gradove Srbije.

“Taj program će značiti za svako mesto u našoj zemlji, a to je program podrške srednjem staležu i srednjoj klasi naših ljudi – običnom ljudima, običnom narodu i onim siromašnima, u svim različitim sferama društvenog života“, naveo je Vučić za TV Informer.

Kako je rekao, program će ograničiti nivo marži koje trgovci koriste.

“Donećemo nove zakone, po kojima ćemo ograničiti nivo marži koje trgovci koriste. Dakle, radićemo istovremeno legislativu i istovremeno odluke i izvršnih organa vlasti. Isto ćemo to da radimo u saradnji Ministarstva finansija i Narodne banke Srbije (NBS) po pitanju ograničenja marži“, dodao je on.

Kako je rekao, ako jedna banka u Hrvatskoj ostvari 60 miliona evra profita, a ta ista strana banka koja dolazi iz Slovenije ili Italije, ostvari 250 miliona evra profita u Srbiji, onda, kako je rekao, nešto nije normalno.

“Lepo malo smanjite svoj profit. I baš me briga šta ćete da pričate bilo kome, smanjite svoj profit. Nisu naši ljudi ovce za šišanje i vreme je da država preduzme takve mere i preduzeće ih. Bunila se Narodna banka ili ne, bunilo se Ministarstvo finansija ili ne, baš me briga. Promenićemo takve uslove, makar ih menjali u Skupštini“, naveo je predsednik Vučić.

Tanjug

sednica-fcc-poskupljenje-(2)

Jedanaesta sednica gradske skupštine zakazana je za danas, 31. jul, u 10 sati, a na dnevnom redu je 41 tačka. Odbornici će razmatrati izveštaje o prošlogodišnjem radu i poslovanju devet seoskih mesnih zajednica, kao i izveštaje o radu i poslovanju Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, Kulturnog centra Kikinda, Narodnog muzeja Kikinda, Narodnog pozorišta Kikinda, Istorijskog arhiva Kikinda, CLPU Tera, Sportskog centra „Jezero“, Turističke organizacije, Centra za stručno usavršavanje.

Skupština će glasati i o izveštajima o radu i poslovanju u 2024. godini Centra za socijalni rad, Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, vaninstitucionalne zaštite Gerontološkog centra i Crvenog krsta Kikinda. Takođe, na dnevnom redu su i odluke o usvajanju godišnjih izveštaja o poslovanju javnih preduzeća, „Kikinda“, „Toplane“ i „Autoprevoza“ za 2024. godinu, uključujući i izveštaje nezavisnih revizora.

Na današnjoj sednici biće razmatrana i Odluka o izmenama i dopunama odluke o budžetu grada za 2025. sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

Odbornici će se izjašnjavati i o izmenama programa korišćenja sredstava subvencije za javna preduzeća „Kikinda“ i „Toplana“, i davanju saglasnosti na Statute Biblioteke i Muzeja.

Na dnevnom redu su i Odluka o radnom vremenu ugostiteljskih, zanatskih i trgovinskih objekata, Odluka o merama za zaštitu od buke na teritoriji Grada Kikinde, Odluka o regresiranom i besplatnom prevozu, Odluka o uslovima i načinu sticanja prava na plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za zdravstveno osiguranje za samostalne umetnike, Odluka o izradi izmena i dopuna plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde, Odluka o izradi plana detaljne regulacije za područje izgradnje solarnih elektrana „Nicco“ i „Greenco energija“ u katastarskoj opštini Iđoš i donošenje plana detaljne regulacije solarne elektrane „Negawatt solar“ na teritoriji grada Kikinde.

muzej a

U okviru Kikindskog leta, kako su najavili iz Turističke organizacije Grada Kikinde, u subotu 2. avgusta, gostovaće predstava za decu „Ah ta Crvenkapa“.

Reč je o kreativno osavremenjenoj predstavi inspirisanoj čuvenom bajkom braće Grim. Iako motiv Crvenkape ostaje osnova priče, ova verzija donosi nov, svežiji pristup prilagođen savremenoj deci. Priča je obogaćena porukama o važnosti drugarstva, poštovanju saobraćajnih pravila i načinu reagovanja u situacijama vršnjačkog nasilja.

Glume: Fuad Tabučić i Snežana Knežević.

Ulazak je besplatan, a predstava počinje u 19 sati. U slučaju lošeg vremena, predstava će se odigrati u Narodnom pozorištu.

povrtari

Od njive odnosno plastenika do trpeze dugačak je put tokom kojeg povrtari ulažu mnogo rada, truda i sredstava.

Đurica Jorgin, bavi se proizvodnjom povrća i ranog rasada. Ima 1.500 kvadrata plasteničke proizvodnje, i na otvorenom pod povrtarskim kulturama jutro i po zemlje. Asortiman je raznovrstan: paprika, paradajz, krastavac, kupus, karfiol, praziluk, patlidžan.

– Ove godine zadovoljni smo prinosom paprika. Bila su velika ulaganja, održavanje i postizanje prinosa je težak proces. Takođe, morate biti prisutni 24 sata- kaže Jorgin. Ovaj sugrađanin na konkurs grada namenjen podsticanju poljoprivredne proizvodnje, prijavio se za sisteme za navodnjavanje. Prošle godine je konkurisao za foliju za plastenik.

Povrtar Dragan Vukobrat ističe da bez navodnjavanja nema roda. Za sredstva za navodnjavanje je konkurisao kod grada, a za panele kod pokrajine.

– Solarni paneli su za navodnjavanje i za to najviše i koriste. To je 2,2 kilovata jačine, što je u početku bilo dovoljno ali je sad malo, treba pojačati na pet kilovata da bi mogle da rade pumpe i da navodnjavaju. Za sve što navodnjavamo, trošili smo hiljadu litara benzina. Paneli rade preko dana – kaže Vukobrat.

Gradonačelnik Mladen Bogdan koji je zajedno sa članom Gradskog veća Đorđem Tešinom posetio povrtare, ukazuje na dobru saradnju sa Udruženjem „Banatska lenija“.

– Svaka pomoć individualnim proizvođačima dobro dođe. Sa Udruženjem „Banatska lenija“ imamo dobru saradnju, želimo da je nastavimo i unapredimo. Takođe, da pomognemo proširenja plasmana i njihovo predstavljanje na tržištima. Na terenu vidimo da ovakva proizvodnja zahteva naporan trud, rad, zalaganje, kao i značajna sredstva za ulaganje. Zbog toga im je značajna podrška grada ili pokrajine i republike, što su nam i potvrdili- dodaje Bogdan.

Nikola Filipović, predsednik Upravnog odbora Udruženja „Banatska lenija” ukazuje da su suša i vremenske nepogode redukovale proizvodnju na otvorenom.

– Svaka godina je specifična, jedne godine je dobra paprika i lubenica, a druge kupus i celer. Poljoprivrednici to dobro znaju i jedino što im preostaje je da se prilagođavaju situaciji, ako proizvodnju vode na otvorenom polju. Tržište određuje šta će da proizvode, oni imaju dovoljno iskustva, ali nedostaju nam količine kako bismo robu mogli da plasiramo van teritorije Kikinde. Potrebne su za to finansije, a ne samo želja, volja i rad. Iskoristio bih priliku i da lokalne proizvođače pozovem da se jave na konkurse koji su u toku- rekao je Filipović. Dodaje da značajna sredstva daju republika i pokrajina, te da će proizvođači sami proceniti šta im je potrebno.

ZA 13 MERA 13 MILIONA DINARA

Član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu Đorđe Tešin ukazuje da osluškuju potrebe proizvođača i sa njima intenzivno komuniciraju kako bi dobili povratne informacije kojim merama lokalna samouprava da subvencioniše proizvođače.

– U toku godine kreiramo mere, predlažemo ih resornom Ministarstvu i onda nakon dobijene saglasnosti ih sprovodimo u delo. Na terenu vidimo da mere daju efekte. Nastojimo da opredelimo što optimalnija sredstva, ove godine je to 13 miliona dinara za 13 mera. Najviše sredstava smo opredelili – 4,7 miliona za podsticanje mladih proizvođača, kao početna pomoć u formiranju gazdinstva i razvoj već postojećih. Istakao bih i važnost osiguranja useva, tu smo opredelili milion i 300.000 dinara, a svakako značajan podsticaj u uslovima suša i klimatskih promena je mera za navodnjavanje. Predvideli smo i različite podsticaje namenjene stočarskoj proizvodnji – ističe Tešin.

Konkursi su otvoreni do 31. oktobra ili do utroška sredstava.

POTREBNA ULAGANJA I PREDAN RAD

Na pitanje zbog čega se mladi retko odlučuju da se bave povrtarskom proizvodnjom, Đurica Jorgin odgovara:

– Potrebna su početna ulaganja od više hiljada evra, opremanje plastenika, pa rasadni materijal. To su prilično veliki iznosi. Nemoguće je  krenuti od nule. I treba raditi. Danas omladina nije navikla da radi, možda su to teške reči, ali u plastenicima je neophodan naporan rad. Ujutru se rano ustaje, uveče kasno legne. Supruga i ja radimo sami, a sin je otvorio svoje gazdinstvo, njegovo opredeljenje je stočarstvo. Konkurisao je i on za sredstva od lokalne samouprave, kako bi nabavio kosačicu- navodi ovaj povrtar.

Nikola Filipović ocenjuje da bi bilo da imamo srednju poljoprivrednu školu.

– Time bismo mlade više uključili, jer od povrtarstva može lepo da se živi, ali treba vremena, znanja i truda- ocenjuje Filipović.

 

 

 

 

 

 

vuk-karadzic-(2)

Na proteklom konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice sredstva su opredeljena za tri kikindske škole, kao i za Dom učenika „Nikola Vojvodić“.

Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“ za adaptaciju fasade dodeljeno je 18,4 miliona dinara.

– Radiće se adaptacija kompletne fasade, kako one sa strane trga, tako i iz ulice Generala Drapšina. Predviđeno je da se radovi realizuju do 30. novembra- pojašnjava direktor škole Ivan Pantelić.

Osnovna škola „Vuk Karadžić” jedna je od najstarijih u Kikindi. Osnovana je 1950. godine kao druga od četiri osmoletke.

 

Tera-muzej-(5)

Izložba „Materija supstance“ biće otvorena u sredu u 18 sati u Salonu Muzeja „Tera“ i trajaće do 31. oktobra.

U okviru izložbe biće prikazani radovi umetnica koje su bile učesnice Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti prethodnih decenija. Ova izložba autorke i kustoskinje Verica Nemet  predstavlja omaž umetnicama i njihovom nasleđu, kao i samoj skulpturi kao trajnom zapisu postojanja — gde materijal postaje medijum duha, a fizičko delo postaje most između onog što je bilo i onog što ostaje.

Ana Bešlić, Olga Jevrić, Olga Jančić, Mira Brtka, Darija Kačić i Dragana Ilić na „Teri“ su stvarale izvan institucija, u direktnom dodiru sa zemljom, u ritmu sopstvene kontemplacije.

Iako različitih poetika, u glini su pronašle zajednički jezik skulpture: postojan, tih, neizbrisiv.

U toku trajanja izložbe uslediće edukativan prateći program koji će uključivati stručna vođenja, razgovore o značaju skulpture u savremenoj umetnosti kao i radionice za decu.

 

Don`t copy text!