Jelena Trifunović

radiator-250558_1280

„Toplana” je saopštila da se odlaže početak grejne sezone zbog najavljenih povoljnih vremenskih prilika za ovo doba godine, po preporuci Vlade Republike Srbije i zaključka Gradskog veća donetog 14. oktobra:

– Imajući u vidu aktuelnu situaciju i potrebu štednje energenata na koju nas upućuje i Vlada Republike Srbije, neophodno je da racionalno planiramo i trošimo enegrente kako bi se obezbedila nesmetana isporuka toplotne energije. Naše stručne službe će pomno pratiti razvoj situacije i blagovremeno reagovati ukoliko dođe do naglih temperaturnih promena.

-Iskreno se nadamo da će korisnici sistema daljinskog grejanja imati puno razumevanje, imajući u vidu da je u zajedničkom interesu da racionalno i ekonomično raspolažemo energentima- navodi se u saopštenju JP  „Toplana Kikinda”.

Na fotografiji je 13. Vojvođanska udarna brigada. Formirana je 14. oktobra 1944. godine u Kikindi. U početku je imala oko 2.000 boraca, ali je taj broj vremenom narastao na 5.000. Komandant brigade bio je Marko Tanurdžić Šiptar, borac iz Srema koji je posle Bosne prekomandovan u Banat.

Najmlađi u brigadi bio je petnaestogodišnji Mijo Varošanec, rođen u hrvatskom Međumurju. Iz logora su ga oslobodili pripadnici Crvene armije i doveli u Vojvodinu. Mijo je želeo što pre da se priključi partizanima. U brigadi je bio kurir.

13. Vojvođanska brigada je imala zadatak da bude druga linija odbrane i čuva pozadinu fronta u završnoj operaciji za oslobođenje zemlje.

Naziv proleterska, kao i počasni naziv udarna brigada, dodeljivan je brigadama koje su se posebno istakle u izvršavanju borbenih zadataka.

 

CDA_0978-w1024

Polaganjem venaca na spomenik 13. Vojvođanskoj udarnoj brigadi, obeleženo je 78 godina od njenog formiranja. Brigada je imala pet bataljona sa po dva voda i tri odeljenja, a formirana je od dobrovoljaca sa područja srednjeg i severnog Banata. U borbama je poginulo više od 20 pripadnika.

-Brigada je obavljala veoma bitne zadatke kao što su očuvanje granice, vitalnih objekata, pruga, ustanova, ali je učestvovala i u borbama protiv stranih agenata i diverzantskih grupa. Iako su se Nemci povlačili pred vojskom Crvene armije, s vremena na vreme bi ubacivala grupe koje su bile namenjene da poljuljaju moral i zadaju poslednje očajničke poraze. Veliku ulogu pripadnici brigade imali su u KNOJ-u, koji je služio u čišćenju terena – ispričao je Savo Orelj, predsednik Gradskog odbora SUBNOR-a čiji je otac Stevan bio pripadnik ove borbene jedinice.

Vence su položili predstavnici SUBNOR-a i drugih boračkih organizacija i u ime Grada Kikinde Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine i Dragiša Mihajlović, načelnik Gradske uprave.

Najmlađi borac je imao 15 godina

13. Vojvođanska udarna brigada je formirana 14. oktobra 1944. godine u Kikindi. U početku je imala oko 2.000 boraca, ali je taj broj vremenom narastao na 5.000. Komandant brigade bio je Marko Tanurdžić Šiptar, borac iz Srema koji je posle Bosne prekomandovan u Banat.

Najmlađi u brigadi bio je petnaestogodišnji Mijo Varošanec, rođen u hrvatskom Međumurju. Iz logora su ga oslobodili pripadnici Crvene armije i doveli u Vojvodinu. Mijo je želeo što pre da se priključi partizanima. U brigadi je bio kurir. Brigada je imala je zadatak da bude druga linija odbrane i čuva pozadinu fronta u završnoj operaciji za oslobođenje zemlje.

 

310798860_483654920363435_1981733633236884474_n

Izgradnja postrojenja za preradu pijaće vode, najveća investicija u Kikindi u proteklih nekoliko decenija, teče planiranom dinamikom, pa će higijenski ispravna voda poteći iz slavina do kraja naredne godine. To je konstatovano prilikom današnje posete ministra građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja Tomislava Momirovića koji je zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem i njegovim saradnicima obišao gradilište.

– Budite uvereni da ćemo za građane Kikinde obezbediti čistu pijaću vodu, po najvišim standardima Evropske unije i Republike Srbije. Iz tehnološkog ugla, ovo je jako složen projekat, zato smo uključili najkvalitetnije stručnjake iz Nemačke, radimo sa KWF bankom i pažljivo sprovodimo ovaj projekat koji je u početku koštao 9,6 miliona evra, a vremenom i naročito posle početka rata na istoku, cene svih sirovina su porasle. Mi smo u Vladi doneli odluku da, kada je ovaj projekat u pitanju, automatski izlazimo u susret kako bismo ubrzali realizaciju projekta i kako ne bi ni u jednom segmentu bio doveden u pitanje. Moramo da rešimo višedecenijski problem grada Kikinde i posvećeni smo da ovaj projekat dovedemo do kraja, da sledećeg oktobra građani dobiju kvalitetnu pijaću vodu, i da posle toga ovaj uspešan projekat implementiramo i u drugim lokalnim samoupravama- naglasio je ministar Momirović.
Investicija je vredna 11,4 miliona evra i najveća je u proteklih nekoliko decenija u Kikindi, precizirao je gradonačelnik Lukač.
-Vlada Republike Srbije i Ministarstvo građevinarstva imali su mnogo razumevanja prema ovom problemu i siguran sam da ćemo zajedničkim radom ovaj projekat realizovati i krajem sledeće godine dobiti kvalitetnu pijaću vodu koja zadovoljava Pravilnik o higijenskoj ispravnosti. Odabir tehnologije je dobar, izgradnju fabrike prati i izgradnja vodovodne mreže, a uradićemo i magistalni vod u narednom periodu. Zahvaljujem se Vladi i resornom Ministarstvu, kao i Pokrajinskoj vladi na značajnoj podršci – naglasio je gradonačelnik Lukač.

[supsystic-gallery id=’1′]

U okviru programa izložbe vajarskih radova studenata Fakulteta likovnih umetnosti sa Cetinja pod nazivom “Terra(c)otto” koja je juče otvorena u Kuslevovoj kući u Podgorici, danas će u Muzeju i galeriji Podgorice biti održano master klas predavanje prof. Slobodana Kojića.

Izloženi radovi studenata plod su uspešne saradnje Centra za likovnu i primenjenu umetnost Tera u Kikindi sa Fakultetom likovnih umetnosti na Cetinju. U okviru saradnje, osam studenata master studija prošlo je kroz radionicu tehnike vajanja skulpture u terakoti. U maju ove godine, prošli su kroz desetodnevnu praktičnu nastavu u Ateljeu Tera koji nudi sve raspoložive tehničke i tehnološke uslove za prenošenje znanja i četrdeset godina integrisanog iskustva u radu sa glinom.

Masterklasove na temu skulpture u terakoti vodio je mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor Centre Tera i bivši profesor Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju i dr Ivana Radovanović, docent Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju.

Saradnja ove dve institucije obnovljena je 2021. godine, uz podršku Univerziteta Crne Gore, a od ove godine uz učešće Prestonice Cetinje i Turističke organizacije Cetinje. Ona je nastavak ranijeg sporazuma o saradnji u oblasti likovnih umetnosti, edukacije, muzeološke prakse i interkulturalnog dijaloga koji je potpisan pre 12 godina i trajao je do 2015. godine.

Izložba vajarskih radova u Kusleovoj kući u Podgorici otvorena je do 31. oktobra.

 

 

Muzej radovi

Adaptacija novog galerijskog prostora površine oko 300 kvadratnih metara u Narodnom muzeju Kikinda biće završena  do kraja godine. Putem konkursa “Gradovi u fokusu”, Ministarstvo kulture i javnog informisanja za radove je opredelilo osam miliona dinara.

Prostor je predviđen za novu stalnu postavku, a radovi su započeti protekle godine, ukazala je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

– Dodatni prostor koji se adaptira je prostorija od 40 kvadratnih metara koju je do sada koristio Istorijski arhiv.  Zahvaljujući sufinansiranju Grada Kikinde, biće sređena i ta prostorija, koja je bila najveća pretnja novom prostoru koji gradimo zbog velike vlage. Kada se sve završi, imaćemo veoma lepu galeriju u našem Muzeju koja će biti na ponos celog grada, s obzirom na to da ćemo imati kompletno uređeno levo prizemno krilo Kurije, potpuno adaptirano sa sprovedenim strujnim sistemom, protivpožarnom zaštitom i video nadzorom- rekla je  Lidija Milašinović, direktorica Narodnog muzeja Kikinda.

Da radovi teku predviđenom dinamikom, uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Grad Kikinda je ove godine za ustanove kulture namenio 170 miliona dinara, a preko 20 miliona predviđeno je za investicije. Prezadovoljan sam onim što sam video jer Muzej sa svojim idejama uz podršku Grada Kikinde, republičkih i pokrajinskih institucija, planira da potpuno uredi novi galerijski prostor predviđen za novu postavku.  Sadašnjim tempom radova, sve bi trebalo da bude završeno do kraja godine. Proteklih godina, Grad Kikinda je redovno dobijao sredstva na konkursu Gradovi u fokusu, na osnovu kog se dosta uradilo, pre svega u unapređenju rada ustanova kulture- istakao je gradonačelnik.

Kako je zgrada Kurije kulturno dobro od velikog značaja za Republiku Srbiju, građevinski radovi izvode se pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Subotice. Izvođač je novosadska kompanija ”Gro statik”.

 

 

 

 

 

Iz Gradske uprave su saopštili da se danas zatvara konkurs za nabavku bicikala, zbog velikog broja prijava i utroška sredstava po ovom konkursu.

U ime lokalne samouprave, Stevan Iličić, predsednik komisije za realizaciju nabavke bicikala zahvalio se sugrađanima na velikoj zainteresovanosti, uz obećanje da će ovaj konkurs postati tradicija, odnosno da će se program podsticaja nabavke bicikala kao ekološki prihvatljivog načina prevoza naći u budžetu resora za ekologiju i naredne godine.

Iličić je rekao da će preliminarna lista krajnjih korisnika biti objavljena u narednih 7 dana.

Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede raspisao je Konkurs za dodelu kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta do pet hektara u 2022. godini.

Osnovni cilj odobravanja kredita je ukrupnjavanje poseda registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a u cilju stvaranja uslova za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i podizanje nivoa efikasnosti i stepena konkurentnosti individualnih poljoprivrednih gazdinstava, navedeno je u tekstu Konkursa.

Krediti će biti odobravani sa kamatnom stopom od 1% na godišnjem nivou. Najviši iznos kredita je 4.500.000 dinara, a najmanji 600.000 dinara. Učešće je najmanje 20% vrednosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet kupovine, a rok vraćanja kredita pet godina uz grejs period od 12 meseci.

Prijavljivanje na konkurs traje do 31. oktobra.

311054636_1157109618226295_1804718890208990073_n

Dvodnevna likovna kolonija u Legatu Zdravka Mandića u Novim Kozarcima okupila je dvadesetak umetnika iz Beograda, Novog Sada, Bečeja i Kikinde. Održava se u okviru manifestacije „Miholjski susreti sela“ koju organizuje Ministarstvo za brigu o selu.

Ove godine, „Miholjski susreti“ sela traju od 1. jula do 1. decembra i okupiće 1.300 sela u 87 lokalnih samouprava. Sadržaji su različiti- od kulturno-umetničkih, literarnih, pa do sportskih i gastronomskih.

„Ovo je susret naših poznatih slikara, najviše ih je došlo iz Beograda. Tema je slobodna, a umetnost je najlepša sloboda. Najčešće slikarske tehnike su ulje na platnu i akrilne boje“, kaže Braco Azarić, slikar i rukovodilac Galerije „Zdravko Mandić“.

Grad je učestvovao na konkursu Ministarstva za brigu o selu i podržao ovu manifestaciju, ukazuje Ljuban Sredić, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

„Manifestaciju smo realizovali iz tri dela, letos u Banatskom Velikom Selu i Ruskom Selu, a sada u Novim Kozarcima. Cilj je da se obogati društveni život na selu, da se zaustavi iseljavanje sa sela i da mladi ostaju- rekao je Sredić i istakao  da je Grad Kikinda među prve tri lokalne samouprave po broju kupljenih kuća na selu, a u okviru javnog konkursa za dodelu bespovratnih sredstava, koji realizuje Ministarstvo za brigu o selu.

 

 

IMG_20221007_145755

Centar za pružanje usluga socijalne zaštite organizovao je humanitarnu prodaju sobnog bilja. Prihod  je namenjen sugrađaninu  Jugu Radisavljeviću (11) kom je neophodna operacija da bi izbegao upotrebu invalidskih kolica.  Jug boluje od cerebralne paralize.

Zbog regresije bolesti, u proteklih  godinu dana došlo je do potpune nemogućnosti hoda kao posledica nepravilno formiranih stopala, skraćenja tetiva, pomeranja zglobova, zbog čega mu je neophodna hitna operacija i rehabilitacija. Za operaciju, fizikalne terapije i neurorehabilitaciju robotikom potrebno je 70.000 evra.

Podršku humanitarnoj akciji pružila je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje  Valentina Mickovski.

Za pomoć Jugu, pošaljite sms sadržine: 343 na broj 3030. Cena je 200 dinara.

Današnjom humanitarnom akcijom, ova kikindska ustanova socijalne zaštite pridružila se obeležavanju Svetskog dana cerebralne paralize i Svetskog dana mentalnog zdravlja.