јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

Elektroizvorika

Svestrana muzička umetnica, kantautorka, producentkinja, istoričarka umetnosti i pesnikinja Tamara Ristić autentičan talenat iz kog izvire prepoznatljiv umetnički izraz i kreativnu muzičku filozofiju pretočila je u svoj treći album „Elektroizvorika”. Ostaje verna spajanju tradicije i modernog, izvornog i elektronskog zvuka. Poznata pod umetničkim imenom Kezz na sebe je skrenula pažnju intrigantnim scenskim nastupima, nespornom muzikalnošću i iskrenim emocijama.

Da je mlada sugrađanka jedinstvena pojava na domaćoj i regionalnoj muzičkoj sceni čije će stvaralaštvo nastaviti da budi interesovanje publike, bilo je jasno još od prvog singla „Moma” iz 2014. godine, koji je ušao u najuži izbor od tri pesme na konkursu „Vorld mjuzik netvork”. Za Kikindski portal Tamara Kezz govori o svojim razmišljanjima i inspiraciji koje su je vodile tokom stvaranja „Elektroizvorike”.

– Ovo je treći album, koji je idejno vraćanje mom inicijalnom pravcu, ali je tehnički i u formi zvučno ostvarenje svega o čemu sam donedavno samo maštala. Veoma jaka inspiracija su mi bili di-džej i lajv nastupi, na kojima sam spontano ubacivala motive iz tradicionalnih pesama, a reakcije ljudi su me podstakle da te vibracije prenesem u trajne snimke. „Elektroizvorika“ je deo mog dugoročnog projekta, promovisanje nasleđa kroz savremeni zvuk. U ovom slučaju, u pitanju je balkansko muzičko nasleđe, koje uključuje srpske, makedonske, romske pesme, kao i po jednu bosansku, bugarsku i albansku, u sinergiji sa elektronikom koja se prostire od eksperimentalnog do klupskog zvuka.

– Težila sam da mladim ljudima koji slušaju elektroniku provučem izvornu muziku, a i obrnuto – onima koji će pesmu pustiti jer je izvorna, da približim elektroniku. Zbog toga je muzika minimalistička, bez drugih instrumenata osim ritma, sintisajzera, glasa i melodike. To najbolje opisuje i sam naziv albuma, za koji znam da neće ostati usamljen na našem podneblju, jer se polako pojavljuju novi izvođači, koji će razvijati ovaj zvuk- podelila je sa nama umetnički doživljaj.

Tamara od pre tri godine živi u Sloveniji. O tome šta joj se posebno tamo sviđa, a šta nedostaje iz rodnog kraja, kaže:

– Uživam u prirodi, volim mir kojim Ljubljana odiše i sadržaje koji su usmereni ka lakšem odgajanju deteta. Pre odlaska sam deset godina živela u Beogradu, a odande mi najviše nedostaje osećaj pripadnosti i trenuci kada bukvalno ne znaš gde bi pre krenuo. Iz rodnog Banata privid usporenog protoka vremena, u kom tek sada znam da uživam. I naravno ljudi, odsvuda, a posebno roditelji kojima sam posvetila album.

Iza mlade umetnice su brojni koncertni i lajv nastupi u zemlji i inostranstvu- nastupa na festivalima, u klubovima, galerijama, letnjim scenama. Komponuje i izvodi muziku za radio, film, izložbe, performanse. Ispunjenje dečjeg sna bio je letošnji nastup na Dens areni Egzit festivala. Prošle godine, svetlost dana ugledala je njena zbirka poezije „Svemirske oči”.

Za Kikindski portal otkriva muzičke planove i želje u Novoj 2023. godini.

-Da se još usavršim u produkciji i više vremena provedem na sceni. Pripremamo za objavljivanje i novu muziku za projekat Tijamara, koji imam sa sestrom. Želim da snimim album za decu koji sam iskomponovala.

 

turistički vaučeri

Prijava građana za korišćenje vaučera za subvencionisani odmor u Srbiji kreće od 4. januara na šalterima javnog preduzeća „Pošta Srbije“ na teritoriji cele zemlje, saopštilo je Ministarstvo turizma i omladine.

Pravo na vaučere imaju penzioneri, nezaposleni, korisnici prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica, zaposleni sa primanjima koja ne prelaze 70.000 dinara mesečno, vojni invalidi, nosioci poljoprivrednog gazdinstva, studenti. Po prvi put korisnici vaučera mogu biti i lica starija od 65 godina koja ne ostvaruju pravo na penziju.

Građanima će biti na raspolaganju 100 hiljada vaučera u maksimalnoj vrednosti od 5.000 dinara koje mogu koristiti u ugostiteljskim objektima koji učestvuju u sistemu dodele vaučera. Trenutno je u tom sistemu više od 3.000 ugostitelja koji su prijavili smeštajne kapacitete za korisnike vaučera u sledećoj godini.

Ministarstvo navodi da ostaje otvoren poziv i ostalim ugostiteljima da se priključe do kraja trajanja akcije. Krajnji rok za korišćenje vaučera je 20. novembar 2023. godine.

olivera

Sugrađani Olivera i Duško Petrov pre četiri godine otvorili su Frida Sugar Art & Tapas bar. Ovaj ugostiteljski objekat je prijatnim ambijentom i ugodnom atmosferom, zahvaljujući ukusnom meniju, neodoljivim i dekorativnim tortama, kao i zabavnom kutku za decu, ali i ljubaznom osoblju, ubrzo postao omiljeno mesto susreta svih generacija.

Poslovna deviza da je neophodno stalno ulagati i razvijati posao, a ponudu za posetioce osvežavati novinama, uz upornost i poslovnu intuiciju, pokazala se kao dobitna. Baš kao i odluka da Olivera i Duško, inače uspešan sportista i strelac reprezentativac, posle boravka u inostranstvu i u Novom Sadu, za odrastanje dece i svoj porodičan posao, ipak, odaberu rodnu Kikindu.

Lukac paketici

Tradicionalna akcija podele novogodišnjih paketića deci od jedne do deset godina koja su pisma sa novogodišnjim željama ubacila u „kutiju želja“ na gradskom trgu, ove godine obradovala je više od 6.000 dece. Belobradi deka, snežna kraljica i vilenjaci požurili su da posete sve domove mališana pre Nove godine, i da im uz željene paketiće ulepšaju praznike. Originalna akcija lokalne samouprave u Kikindi koja je registrovana čak i u Zavodu za intelektualnu svojinu, i ovoga puta uspešno je privedena kraju.

Najmlađi sugrađani sutra tačno u podne, na platou ispred Gradske kuće dočekaće Novu godinu. Posle puno smeha, muzike i zabave uz drugare iz Dečjeg pozorišta „Lane“, pre nego što sat otkuca podne krenuće novogodišnje odbrojavanje.

Dolazak Nove 2023. godine, tačno u ponoć, već po tradiciji označiće vatromet ispred Gradske kuće i zvuci valcera.

Novogodišnji bazar traje još danas i sutra u prepodnevnim satima, a u muzičkom delu programa večeras od 18 sati, na bini ispred Gradske kuće nastupiće „Plavi ptičić“.

 

 

jelena mićević

Dr Jelena Mićević Karanović (1970-2022) preminula je danas u 52-oj godini u Kikindi. Prerani odlazak ugledne profesorke Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača predstavlja nenadoknadiv gubitak za njenu porodicu i prijatelje, kolektiv i širu stručnu javnost.

Dr Jelena Mićević Karanović je rođena 1970.godine u Kikindi gde je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na odseku psihologija. Prva radna iskustva stekla je u Centru za socijalni rad. Od 1995. radila je u Višoj školi za obrazovanje vaspitača „Zora Krdžalić Zaga“, potom kao viši predavač od 2004. godine. U zvanje profesora strukovnih studija izabrana je 2007. godine.

Radila je kao koordinator za specijalističke strukovne studije, a kasnije i kao koordinator za master strukovne studije. Predavala je predmete iz oblasti psiholoških nauka. Objavila je brojne naučne radove, udžbenike, bila rukovodilac i učesnik mnogih naučno-istraživačkih projekata. Davala je nesebičan doprinos radu i razvoju VŠSSOV i kao aktivan član Nastavno-naučnog veća, Saveta škole i komisije za akreditaciju studijskih programa.

1 (1)

Radna grupa za borbu protiv krijumčarenja ljudi i iregularnih migracija, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Subotici i Tužilaštvom za organizovani kriminal i međunarodnu koordinaciju Republičkog javnog tužilaštva, danas je na području Radanovačke šume kod Subotice pronašla 109 iregularnih migranata, od kojih je 25 bezbednosno interesantnih lica, protiv kojih će biti preduzete mere u skladu sa zakonom, saopštio je MUP.

Među pronađenim migrantima, otkrivena su dva lica koja potražuju svetske policije zbog više različitih krivičnih dela. Tokom akcije, policija je pretragom terena pronašla automatsku pušku sa dva pripadajuća okvira i municijom, kao i manju količinu marihuane. Iregularni migranti, koji nisu bezbednosno interesantni biće prebačeni u prihvatne centre.

Pripadnici Radne grupe sproveli su i akciju pojačane kontrole na teritoriji Horgoša, gde su pronašli 93 migranta koji će biti prebačeni u prihvatne centre. Akcije su sprovedene u okviru kontinuiranog rada na suzbijanju iregularnih migracija, uz angažovanje pripadnika Radne grupe formirane po nalogu ministra unutrašnjih poslova, u saradnji sa novosadskim Odredom Žandarmerije i Upravom granične policije.

toplana

Da li će sadašnje cene daljinskog grejanja ostati nepromenjene do kraja grejne sezone? U Javnom preduzeću Toplana Kikinda očekuju da hoće. Koliko je takav plan realan i opravdan, polemisalo se na protekloj sednici gradske skupštine na kojoj je usvojen gradski budžet za narednu godinu, kao i planovi poslovanja kikindskih javnih preduzeća.

Da, ipak, nema ekonomskog opravdanja da javno preduzeće koje naplaćuje usluge, iste cene ima u 2023. godini, ocenio je šef odborničke grupe SPS Đorđe Tešin.

-Republički zavod za statistiku je objavio očekivani rast cena na malo, a Ministarstvo finansija projektovanu stopu inflacije. Povećava se i minimalna cena rada. Po mom mišljenju moralo se ići sa planiranjem cena naviše kako ne bismo doveli građane u neprijatnu situaciju da u svom kućnom budžetu ne planiraju rast cena. Ovo je konstruktivna kritika jer glasamo za usvajanje ovog plana- istakao je Tešin.

Direktor Toplane Kikinda Dušan Marjanović, sa druge strane, smatra da će grejna sezona biti završena sa sadašnjim cenama koje važe od 1. novembra.

-Zakon propisuje način određivanja cena, a odluku dobijamo od resornog Ministarstva. Sada su ove cene , dobićemo uslove za dalje poslovanje i korigovati cene ako dobijemo smernice od Ministarstva. Ako ne dobijemo instrukciju od viših vlasti, ne možemo to da uradimo. Istu metodologiju smo ispoštovali i 2020. godine kada smo smanjili cenu grejanja. Nadam se da neće biti potrebe za poskupljenjem, da ćemo uspeti grejnu sezonu da završimo sa ovim cenama- smatra direktor Toplane.

Marjanović je istakao da je evidentan učinak zamene 220 metara vrelovoda- od početka ove grejne sezone, za razliku od ranijih, dogodila se samo jedna havarija, sa jednim priključkom i to sa malim brojem korisnika.

-I sami znate da smo se pre devet, deset godina borili sa ogromnim nasleđenim dugovima. Zamislite da smo te stotine miliona dinara uložili u mrežu, opremu, automatizaciju. Naša grejna sezona obuhvata dve godine 2022. i 2023, ne znamo ni kakva će zima biti, niti koliko ćemo energenata potrošiti. Naših 70 odsto korisnika je po merenju po kvadratu. Moramo voditi računa i o potrošnji energenata, dobili smo od Vlade da smanjimo temperature korisnicima, a mi se trudimo da održimo kontinuitet da temperatura ne bude niža – predočio je Marjanović.

Odbornik DSS Ladislav Tomić ukazao je da podržava da ne bude poskupljenja grejanja.

-Bio sam protiv poskupljenja pre nekoliko meseci. Imamo najavu poskupljenja struje i gasa od oko 10 odsto u idućoj godini, a samo opredeljenje da se ne planira povećanje cene daljinskog grejanja mogu da podržim. Bićemo ipak uzdržani, ali nećemo biti ni protiv -izjavio je Tomić.

Toplana greje 214.000 kvadratnih metara površine. Ovo javno preduzeće u 2023. godini planiralo je investiciona ulaganja: rekonstrukciju kotlarnica Centar, Mikronaselje, Hajduk Veljkova i Svetozara Miletića, povezivanje kotlarnica i podstanica na SKADA sistem, izgradnju vrelovoda i priključaka za zgrade NSZ i RFZO i PIO, nabavku vozila za potrebe servisne službe, izradu projekta za rekonstrukciju podstanica, kotlarnica i vrelovodne mreže. Posluju bez kreditnih zaduženja i subvencija.

vakcina protiv kovida

Bivalentna vakcina protiv kovida-19 proizvođača „Moderna“ koja odgovara na dva prisutna tipa ovog virusa, dostupna je građanima Kikinde od utorka u drugoj zdravstvenoj stanici Doma zdravlja. Ova vakcina može se primeniti isključivo kao buster doza, kod prethodno vakcinisanih, bez obzira na to koju su vrstu vakcine prethodno primili.

Kikindskom Zavodu za javno zdravlje isporučeno je 500 doza za šest lokalnih samouprava u okrugu, precizirala je za Kikindski portal dr Sandra Radlović, direktorica ove ustanove.

– U skladu sa stručno-metodološkim uputstvom, bivalentna vakcina protiv kovida-19 može se primeniti kao buster doza, kod osoba starijih od 12 godina koje su ranije vakcinisane protiv kovida-19, odnosno koje su primile primarnu seriju vakcine (dve doze), ili koje su dodatno primile jednu, ili više buster doza vakcine. Uslov za vakcinaciju bivalentnom vakcinom je da je prošlo najmanje tri meseca od primanja poslednje doze vakcine protiv kovida-19, ili najmanje tri meseca od preležane infekcije kod potpuno vakcinisanih osoba. Bivalentna vakcina kao buster doza se naročito preporučuje kod osoba starijih od 50 godina koji imaju propratne hronične bolesti, osoba sa primarnim i sekundarnim imunodeficijencijama, korisnika i zaposlenih u domovima za stara lica i zaposlenih u zdravstvenim ustanovama. Pozivam građane da se vakcinišu- ističe dr Radlović.

Bivalentna vakcina Spikevax bivalent Original/Omicron BA.1 bazirana je na tehnologiji RNK vakcine i sadrži originalni, vuhanski soj i modifikovani BA.1 omikron soj. Vakcinacija se obavlja u drugoj zdravstvenoj stanici, radnim danima od 8 do 13 časova.

 

 

IMG_2714 (Large)

Legendarni glumac, reditelj, pesnik i muzičar Rade Šerbedžija kikindskoj publici priredio je nezaboravno muzičko i poetsko veče. Prep prepunom salom kikindskog pozorišta nastupio je sa bendom „Zapadni kolodvor“. Izveli su pesme sa novog albuma „Ne okreći se sine“, ali i dobro poznate numere. Za koncert se, očekivano, tražila karta više.

 

IMG_2659 (Large)

Kikinda je prvi put status grada dobila, od austrougarske vlasti, 28. decembra 1892. godine. U znak sećanja na taj događaj, obeležava se Dan grada, kada se zaslužnim pojedincima i kolektivima dodeljuju najviša gradska priznanja.

Na svečanosti u Gradskoj kući gradonačelnik Nikola Lukač uručio je priznanja ovogodišnjim laureatima.

– Prošla godina bila je izuzetno teška, međutim zajednički smo prebrodili sve izazove jer smo imali isti cilj – bolju budućnost i bolji život u Kikindi. U novoj godini imamo velika iščekivanja i siguran sam da će to biti najbolja godina do sada. kako bi naša deca mogla da žive u još boljem svetu, najpotrebniji su nam mir i stabilnost. Čestitam dobitnicima nagrada, svi se ponosimo njima. Želim vam svima puno zdravlja, porodične sreće i zajedništvo kako bismo, sigurnim koracima koračali u bolju budućnost – rekao je Lukač, obraćajući se zvanicama.

Novoustanovljenu nagradu „Zaslužni građanin Kikinde“ dobio je bard vojvođanskog melosa, vokalni solista i kantautor Milan Prunić Duma. Za posebne zasluge u razvoju grada dodeljeno je sedam posebnih priznanja i pet pohvala.

U oblasti obrazovanja dodeljena su tri priznanja: Dugogodišnja direktorica OŠ „Vuk Karadžić Olivera Lazić nagrađena je za trajan doprinos razvoju obrazovanja u Kikindi priznanjem „Dr Pavle Kenđelac“, dok su Radovan Dražić i Milan Dragosavac dobitnici posebnih priznanja u oblasti obrazovanja.

Priznanje „Mihael Bon“ dodeljuje se za poseban doprinos razvoju preduzetništva. Ove godine uručeno je porodici Vukić u čijem vlasništvu je, već generacijama, uspešna staklorezačka radnja.

U oblasti zdravstva, priznanje „Dr Ranko Petrović“ dobio je doktor Gojko Ljuboja, priznati hirurg koji je tri i po decenije lečio građane u Opštoj bolnici Kikinda.

Priznanje je odato i u oblasti sporta – ove godine nagradu „Nika Mirkov“ dobio je Ronilački klub „Orka“, za izuzetne rezultate i iskazanu humanost u sportu. Priznanje koje nosi ime Melanije Nikolić Gaičić, za humanitarni rad i iskazano dobročinstvo dodeljeno je Andrijani Gajin, medicinskoj sestri i osnivačici grupe „Mi smo humani Kikinda“, koja prikuplja sredstva za najugroženije sugrađane već osam godina.

Pohvale su dodeljene Udruženju građana „Eš“ – za podsticanje međunarodne saradnje i promociju Kikinde, restoranu „Nacionalna klasa 0230“ i Pekari „Ristevski“ – za iskazanu humanost tokom pandemije Kovid 19, Radovanu Subinu – za promociju gastronomskih specijaliteta Kikinde, i Školi fudbala „Mladi vukovi“ – za promociju sporta i zdravih stilova života.

U ime nagrađenih zahvalio se Milan Prunić Duma. Prunić je, takođe, nastupio u muzičkom delu programa i, uz pratnju tamburaša, izveo svoju autorsku pesmu, „Dobro jutro, Vojvodino“.

Kikinda 28. decembar obeležava kao Dan grada od 2019. godine.

 

Don`t copy text!