Jelena Trifunović

Stasa

Budžet AP Vojvodine sada iznosi 122,9 milijardi dinara nakon što je na protekloj sednici pokrajinske skupštine u utorak usvojen rebalans. Čak 45,5 milijardi opredeljeno je za kapitalna ulaganja. Povećanje budžeta je posledica rasta privrede, a značajno je to što prvi put pokrajinski budžet iznosi više od 7 odsto odrepubličkog budžeta, ukazuje Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica i predsednica Gradskog odbora SNS Srpske napredne stranke.

– Tekući prihodi budžeta premašili su onih sedam procenata definisanih Ustavom Republike Srbije. Na ukupan budžet to je i više, 7,7 odsto. Za kapitalna ulaganja ide tri sedmine iznosa, što je vrlo važno istaći. Ako pogledate period od 2016. do 2023. godine videćete da je ova pokrajinska administracija na čelu sa Srpskom naprednom strankom imala u kontinuitetu povećanje budžeta, osim, u jednoj prilici 2020. godine kada je jedan rebalans išao naniže i to usled epidemije korone.. Bitna činjenica je, takođe, da smo mi i u prethodnom periodu imali 65 odsto transfernih sredstava. U ovom trenutku od bezmalo 123 milijarde, 56 milijardi je transfernih sredstava, a sve ostalo praktično ide u kapitalni deo budžeta koji je jasan pokazatelj ozbiljnog privrednog rasta- precizira Stanislava Hrnjak.

Rebalansom je budžet uvećan za 6,2 milijarde dinara. U poređenju sa početnim budžetom za 2023. godinu, koji je iznosio 108,5 milijardi dinara, njegov obim povećan je za preko 13 odsto, odnosno za 14,4 milijarde dinara.

– Samo u ovoj godini, imali smo dva rebalansa, oba sa povećanjem, na šta najviše ukazuje rast prihoda od poreza na dobit što govori o tome da je privreda stabilna i rastuća. Videli ste da i tokom ove godine postoji ozbiljna podrška pokrajinske vlade, i kroz komunalnu infrastrukturu, ulaganja u obrazovanje, sport, kulturu i druge projekte. Budžet Vojvodine oslikava stvarno stanje na teritoriji AP Vojvodine i ozbiljan napredak naše zemlje i na to smo veoma ponosni- ističe naša sagovornica.

Na protekloj sednici doneto je i više pokrajinskih skupštinskih odluka o donošenju prostornih planova i zaštiti prirodnih dobara, među kojima je i Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom Bački Breg – Sombor – Kula – Vrbas – Srbobran -Bečej – Kikinda – granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo).

IZ POKRAJINE ZA KIKINDU

Među najznačajnijim aktuelnim projektima koji se finansiraju iz pokrajinske kase je sveobuhvatna rekonstrukcija vodovodne mreže. Treba pomenuti i mini- postrojenja u selima, koja će takođe biti izgrađena zahvaljujući pokrajinskim sredstvima. Postavljanje javne rasvete u novoj industrijskoj zoni, radovi u više osnovnih i srednjih škola, predstojeća obimna rekonstrukcija OŠ „Feješ Klara”- samo su neki od projekata koje značajnim iznosima podržava Pokrajinska vlada.

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se četiri saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom u ukupnom iznosu od 111.000 dinara.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 16 učesnika u saobraćaju i izdato je 78 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno šest vozača, od čega su četiri lica zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 mg/ml.

Takođe, otkriveno je 25 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 36 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 47 ostalih prekršaja.

osmeh_vojvodine_230423_tw1024

Skupština AP Vojvodine usvojila je na protekloj sednici odluku o donošenju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda-granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo).

Ovaj projekat je, zaključkom Vlade Srbije proglašen projektom od posebnog značaja za Republiku Srbiju i njegova realizacija će se vršiti po osnovu Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

– Pored saobraćajnog povezivanja i realizacije interesa u oblasti saobraćajne infrastrukture, izgradnja predmetne saobraćajnice predstavlja projekat koji je od velikog uticaja na razvoj i unapređenje infrastrukturnih, ekonomskih, privrednih i drugih interesa, kako Republike Srbije kao celine, tako i AP Vojvodine, ali i lokalnih interesa u područjima kroz koje planirana saobraćajnica prolazi. Realizacijom projekta, saobraćajno-geografski položaj Grada Sombora i Grada Kikinde, kao i opština Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja i Novog Bečeja i saobraćajna pristupačnost će biti unapređeni u značajnoj meri, što će usloviti brži i efikasniji razvoj ovih opština i gradova – navodi se na sajtu Skupštine Vojvodine.

Ilustracija

Osnovni razlog za izradu i donošenje Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IB reda je, kako se navodi, stvaranje uslova za realizaciju nacionalnih i regionalnih interesa u oblasti saobraćajne infrastrukture na principima održivog razvoja i zaštite, odnosno obezbeđenje prostornih uslova za izgradnju brze saobraćajnice.

Podsetimo, nakon obavljenog javnog uvida, nacrt prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda-granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo) predat je Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Brza saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu.

(E Kapija)

371910851_3310381305774797_376075097454173488_n

Na 58. Filmskim susretima u Nišu, glumac Narodnog pozorišta u Kikindi – Vladimir Maksimović – dobitnik je nagrade za najbolju epizodnu ulogu (ulogu brata blizanca) u filmu „Ovuda će proći put”.

Rad na Pavlu, Petrovom bratu blizancu je bio vrlo uzbudljiv i izazovan jer smo ih pravili na liniji između stripa i realnog. Naravno rediteljka Nina Ognjanović je bila uvek tu da nas pridržava da tu liniju nigde ne pređemo, i pored nje cela ekipa iz Toplog Dola. Petar i Pavle su jedna uloga dva lika, što ni malo nije bila olakšavajuća okolnost, naprotiv.

– Kao i što to inače biva, blizanci se dopunjuju a i razlikuju, toliko smo pokušali a verujem i uspeli u glumačkoj interpretaciji ova dva lika. Ovo mi je prva filmska nagrada i sama ta činjenica govori koliko mi je draga. Nagrada mi je bitna jer dolazi sa najstarijeg festivala, sa jedinog glumačkog festivala i festivala gde nas kolege ocenjuju. Takođe, veoma je značajna jer tradicionalno niška publika je ta koja voli i čuva svoje glumce, drago mi je da sam se upisao među nagrađene – rekao je Maksimović.

Film Nine Ognjanović prikazan je na ovogodišnjem FEST-u, nakon svetske premije na Slamdens festivalu u SAD gde je dvostruko nagrađen. Film govori o devojci Jani koja nije zadovoljna u svojoj sredini i stranca koji dolazi u malo selo vidi kao svoj izlaz.

Uloge tumače: Jana Bjelica, Ninoslav Ćulum, Vladimir Maksimović, Eva Ras, Svetozar Cvetković, Zlatan Vidović…

Mladi glumac kikindskog pozorišta ovdašnjoj publici poznat je po predstavama koje su premijerno izvedene u protekloj sezoni: „Ljubavno pismo” reditelja Dragana Ostojića, gde je pobrao simpatije gledalaca ulogom Momčila, i „Oblaci” u režiji Stevana Bodrože, u kojoj mu je poverena glavna rola, lik pesnika Dušana Vasiljeva.

 

372419399_263639603163014_3197812905233808998_n

Na gradskom trgu večeras (subota, 2. septembar) biće održan koncert Đorđa Davida i njegovog benda „Death Saw”, sa Ivanom Peters i gostima Aleksandrom Josifovskim i Slavicom Angelovom.

Početak koncerta koji Grad Kikinda poklanja sugrađanina, zakazan je za 20 časova.

Ovim koncertom biće završeno Kikindsko leto, manifestacija koja je sugrađanima pružila raznovrsne sadržaje i ulepšala im proteklo leto u gradu.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

mamutfest

Tradicionalna manifestacija koju organizuje Narodni muzej Kikinda „Mamutfest” biće održana u petak 8. i subotu 9. septembra. Prvog dana, u dvorištu muzeja, deca će praviti rođendanske čestitke, a a u subotu sledi niz radionica gostujućih muzeja , izložba „Leta pre neta” Muzeja nauke i tehnike iz Beograda, i otvaranje parcipativne izložbe/priče u slikama „U društvu sa mamutom”.

Koncert za bebe. edukativna lutkarska predstava Dečijeg pozorišta „teatrilo” , ali i plesna radionica- deo su sadržaja predstojećeg „Mamutfesta”.

violence-1166556_1280

Miloš R. (30) koji je osumnjičen da je na društvenoj mreži Instagram, sa profila pod imenom “fotomarksizam” pretio smrću gradonačelniku Novog Sada, Milanu Đuriću, pobegao je u Hrvatsku.
Kako saznaje 24sedam, ovaj Đilasov pulen je napustio Srbiju i za njim je raspisana poternica.

Inače, Miloš R. je iz Jagodine, ali neprijavljeno stanuje u Novom Sadu gde već duže vreme pravi brojne prekršaje i krivična dela.

Naime, on se takođe sumnjiči da je čekićem polomio izlog na prostorijama Srpske napredne stranke.

Pored toga, Miloš R. je poznat policiji i zbog vandalskog ponašanja, ugrožavanja bezbednosti građana i promovisanja mržnje i netrpeljivosti prilikom protesta na Šodrošu.

Hrvatska kao utočište

To što je ovaj Đilasov opozicioni jurišnik odlučio da spas od zakona potraži baš Hrvatskoj i nije toliko čudno, ako se zna da je hrvatska propagandana mašinerija punom parom podržavala političke proteste dela opozicije prethodnih nekoliko meseci.

Takođe, brojni hrvatski zvaničnici su otvoreno pružali podršku nasilnom preuzimanju vlasti na ulici u Srbiji, tako da nije iznenađujuće što opozicionari posle kršenja srpskih zakona beže upravo u zemlju koja ih sve vreme, manje ili više otvoreno, podržava.

Podsetimo, sa profila pod imenom “fotomarksizam” na Instagramu je objavljena fotografija Milana Đurića uz poruku: „Džabe je ovaj gradonačelnik kad nema pojma. Da zna nešto – rekao bi nekad nešto pametno. Šta više, kada bi istina dobio metak, lako bi ga zamenili nekim drugim-toliko ne vredi ništa”.

prva-knjiga-2023

Tri knjige mladih autora do 35 godina starosti biće objavljene na osnovu konkursa koji tradicionalno raspisuju Grad Kikinda i Banatski kulturni centar, iz Novog Miloševa.

Članovi žirija doneli su odluku da objavljivanjem prve knjige nagrade autore: Ninu Katana za zbirku priča „Beznađe“,  Uroša Pavlova za zbirku poezije „Nebo su razgažene cipele“ i Milivoja Bajšanskog za knjigu „Sve junake po imenu znadem: Atribucija junaka u pesmama Tešana Podrugovića“.

Jubilarni, 15. konkurs bio je otvoren od 1. maja do 1. avgusta, i u tom periodu mladi autori slali su prijave sa neobjavljenim rukopisima poezije i proze, eseja i književne kritike, naučnih i istraživačkih radova. Na konkurs je pristigao veliki broj rukopisa, a tročlani žiri je imao zadatak da izabere i nagradi tri rukopisa. To je zahtevalo više čitalačkih krugova, detaljnu analizu i razgovore o knjigama koje su pristigle na konkurs.

Žiri je radio u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar; msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka; i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija). Oni su u svom saopštenju istakli da nagrađene knjige pripadaju različitim književnim žanrovima, ali da svaka od njih na originalan način obrađuje temu kojom se autori bave.

Zbirka kratkih priča, simbolično naslovljena rečju „Beznađe”, već na prvo čitanje izdvojila se među proznim rukopisima. Nina Katana je u njoj otrgla od zaborava bolne i emotivne trenutke života, koje – zahvaljujući svojoj spisateljskoj veštini – uspeva da pretvori u sugestivne kratke priče koje, povezane istim naslovom, čine vrednu i kompaktnu književnu celinu.

S druge strane, Uroš Pavlov ispisuje poeziju koja nastaje kao odgovor na različite društvene (i lične) teme. On nam donosi snažne pesničke slike, karakteristične za poeziju koju ispisuju mladi autori u poslednjoj deceniji, ali istovremeno komunicira i sa tradicijom, pokazujući nam da gradi svoje stihove na bogatom čitalačkom iskustvu.

Nasuprot toj modernosti, stoji treća nagrađena knjiga, u kojoj se Milivoj Bajšanski okrenuo tradiciji, istražujući narodnu književnost i atribuciju junaka u pesmama Tešana Podrugovića.

Rukopisi nagrađenih autora biće objavljeni u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra.

viber_image_2023-09-01_09-34-21-324

Ove godine, oko 450 đaka prvaka na teritoriji Grada Kikinde prvi put selo je u školske klupe. Svima njima, Grad Kikinda obezbedio je besplatne udžbenike i deo školskog pribora i tim potezom olakšao roditeljima. Podsetimo, ova mera pomoći porodicama uvedena je prvi put prošle godine, kada je takođe oko 450 prvaka dobilo besplatne knjige za školu.

Srednjoškolci koji žive u seoskim mesnim zajednicama, imaju obezbeđen besplatan prevoz do škola u Kikindi, kao i ranijih godina.

Za obe mere podrške deci i njihovim porodicama, sredstva su opredeljena gradskim budžetom.

Već po tradiciji, gradonačelnik Nikola Lukač i ovog 1. septembra obilazi škole kako bi đacima i prosvetnim radnicima poželeo uspešnu novu školsku godinu. Gradonačelnik je, sa saradnicima, od jutros u obilasku osnovnih škola „Feješ Klara”, „Jovan Popović”, „Đura Jakšić”, „Ivo Lola Ribar” u Novim Kozarcima i „1. oktobar” u Bašaidu.

Sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem su pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar, kao i načelnik Policijske uprave u Kikindi Pavle Rajkov.

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je ranije da škole spremno dočekuju učenike, da će đake i škole obezbeđivati policajci i da će se tokom školovanja posebna pažnja posvećivati negovanju ljudskih vrednosti.

Screenshot_1

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je rekonstruisani put od Raške do Novog Pazara, u dužini od 18 kilometara, veoma važan za povezivanje jugozapadne Srbije sa centralnim delovima zemlje i da su na njega građani čekali 42 godine.

„To mnogo znači i Srbima i Bošnjacima i svim ljudima koji ovde žive i mnogo sam srećan što ste tri meseca pre roka to uradili. Građani su čekali 42 godine na rekonstrukciju tog puta”, rekao je Vučić u obraćanju.

Istakao je da je država mogla da priušti sebi i plati da se uradi najviše puteva u istoriji i dodao da je važno da „imamo velike planove, a ne lako dostižne, kako bismo uradili velike stvari”.

Predsedik Vučić je rekao da će videti da se uradi i put od Duge Poljane do Novog Pazara, kao i put Tutin – Vuča.