Igor Crnogorac

Karleusa-(2)

Nastup Jelene Karleuše drugog dana 39. „Dana ludaje“ potpuno je napunio kikindski Trg.

– Nikada nisam ni bila ni pevala u Kikindi, ali nadam se da će biti žestoko, rekla je Karleuša pre nastupa. – Prošla godina mi je bila turbulentna, izdala sam dva albuma posle velike diskografske pauze, a ova godina je kruna svega što sam radila pune tri decenije i onoga što sam stvarala za moju publiku. Ništa manje nisam ni očekivala. Ipak, još uvek imam uzbuđenje prvog nastupa u gradovima u kojima nisam bila do sada i zahvalna sam mojim fanovima koji me  svuda dočekuju u velikom broju.

Bez obzira na sve vetrove i oluje, publika je ta koja daje poslednji sud. Svi moji stari hitovi oživljavaju na novim društvenim mrežama i postaju ponovo veliki hitovi među publikom koja se nije bila ni rodila kada su pesme nastale. One sada žive nove živote, pored novih pesama. Nova, mlada publika me i ne doživljava kao starijeg izvođača i uvek ih ima mnogo na mojim nastupima.

Upravo tako bilo je i večeras. Jelena Karleuša nastupila je u maniru najvećih svetskih zvezda. U prvim redovima bili su tinejdžeri koji su  otpevali sve hitove sa pevačicom koju su nemački „Focus“ i američki “W” magazin nazvali „balkanskom Madonom” i „srpskom Lejdi Gagom”.

S. V. O.

GIZ-(2)

Unapređenje saradnje sa dijasporom, primena dobre prakse iz inostranstva u lokalu i razmatranje potencijala buduće saradnje sa Kikinđanima koji žive i rade u dijaspori, bile su neke od tema na danas održanom okruglom stolu u okviru projekta “Migracije u kontekstu razvoja” koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Na sastanku održanom u Centru za stručno usavršavanje predstavljen je i lokalni migracioni profil grada, a Kikinđani iz dijaspore upoznali su se sa naporima koje Grad ulaže u bolju saradnju na ovoj relaciji.

– Projektom, započetim u aprilu, koji sprovodimo u vašem gradu i u opštini Zvezdara, želeli smo da pokažemo koliki može da bude i jeste značaj dijaspore za razvoj lokalne samouprave. U migracionom profilu koji smo izradili sadržane su sve karakteristike migracionih procesa, a ovaj okrugli sto je završetak projekta i na njemu razgovaramo o tome kako ljudi iz dijaspore vide svoju vezu sa lokalnom samoupravom i obrnuto, gde lokalna samouprava vidi prostor za njihovo angažovanje – rekla je Danica Šantić, redovni profesor na Geografskom fakultetu u Beogradu i konsultant u projektu.

Učesnike okruglog stola pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač,

– Uveren sam da i Kikinđani koji više ne žive u svom gradu, žele da doprinesu njegovom boljitku – rekao je Lukač. – Nama će ovaj projekat mnogo značiti kako bismo unapredili privredne, sportske i kulturne konekcije sa dijasporom i da bismo njihova kvalitetna iskustva i primere dobre prakse implementirali na lokalnom nivou.

Željko Radu, član Gradskog veća zadužen za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava ocenio je da je učešće Grada u projektu GIZ-a veoma značajno.

– Ovaj okrugli sto sa našom dijasporom pokazatelj je da je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju u Srbiji jedan od najznačajnijih strateških partnera Grada, što se pokazalo i u ovom i u prethodnim projektima. Nadam se da će sa ovog sastanka proisteći nove saradnje i ideje koje će pospešiti lokalni razvoj – izjavio je Radu.

Pored predstavnika dijaspore koji trenutno borave u Kikindi, u diskusiji su učestvovali i sagovornici putem internet konekcije. Učesnici su izneli koje su njihove potrebe i kako vide svoje uključivanje u održivi razvoj lokalne zajednice.

Organizator, Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju projekat je sprovela u okviru svog globalnog programa „Migracije u kontekstu razvoja“.

S. V. O.

Savrsen-partner

U Narodnom pozorištu u Kikindi sezona repertoarskog izvođenja počeće u utorak, 1. oktobra, izvođenjem najnovije predstave ove kuće, komada „Savršen partner“.

U petak. 4. oktobra, igraće se predstava „Pa se vidimo u snu”, a u utorak, 8. oktobra “Kovači”.

“Džepovi puni kamenja” na repertoaru su 11. oktobra, a dva dana kasnije ansambl će sa ovom predstavom gostovati u Kumanu.

Za utorak, 15. oktobar, zakazana je “Laža i paralaža”, a za petak, 18, “Savršen partner”.

“Smrt čoveka na Balkanu” igraće se na matičnoj sceni u utorak, 22. oktobra, 26. u Banja Luci i 27. u Prijedoru. Zbog navedenih gostovanja, u petak, 25, neće biti repertoarskog izvođenja u Kikindi.

Poslednje izvođenje u oktobru je u utorak, 29, kada će na repertoaru biti “Ljubavno pismo”.

Predstave se igraju od 20 sati.

S. V. O.

(Foto: Sretenović)

Mala Gospojina

Mala Gospojina je narodni praznik kojim se slavi rođenje Bogorodice Marije. Posebno ga slave i poštuju žene.

Prema predanju, Sveti Joakim i Ana dobili su ćerku u poznim godinama.  Bogorodica je rođena u Nazaretu, a već u trećoj godini odvedena je u hram u Jerusalimu. U sedmoj godini počela je da učestvuje u molitvama, bogosluženju i čitanju Svetog pisma.

Mala Gospojina predstavlja dan slavlja, sreće i porodičnog okupljanja, a u nekim porodicama u Srbiji proslavlja se kao krsna slava.

Običaj je da se na ovaj dan ne rade fizički poslovi, već da se provede u odmoru i molitvi.

Prema verovanjima, ako je na ovaj praznik vedro nebo, sunce će nas grejati i tokom jeseni i zime.

Na Malu Gospojinu planiraju se i zakazuju venčanja jer, prema starom verovanju, parovi koji su se verili ili venčali na ovaj dan imaju poseban blagoslov.

Mala Gospojina obeležena je crvenim slovom. Slavi se sa mrsnom ili posnom trpezom, sve u zavisnosti da li “pada” u sredu ili petak kada se slavi posno.

pitijada 3

Udruženje žena „Novi Kozarci“ organizovaće tradicionalno takmičenje u pravljenju pita u subotu, 28. septembra.

Na malim sportskim terenima pravljenje najduže pite održaće se od 13 do 14 sati, a za 15 sati zakazano je svečano otvaranje manifestacije. U programu će nastupiti članovi KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca i biće proglašene najbolje pite.

Četrnaestu „Pitijadu“ Udruženje žena organizuje uz podršku Mesne zajednice i Grada.

mamutica

Programi 39. „Dana ludaje“ obuhvataju i izložbe i sadržaje dostupne svakog dana u toku trajanja manifestacije.

Pored stalne postavke Narodnog muzeja, u Galeriji je u toku izložba likovnih radova dr Milorada Stepanova i studenata Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača. Naziv izložbe je „Od poEtike do metodike“.

U Galeriji Nova u toku je gostujuća izložba Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, „Biljke kao začin – u carstvu mirisa, ukusa i boja“. Muzej je otvoren od 10 do 20 sati, osim u nedelju, kada će raditi od 10 do 14 sati.

Mlin „Suvača“ otvorio je vrata za posetioce i u toku „Dana ludaje“. Radno vreme je: u petak od 10 do 16, u subotu od 10 do 18 i u nedelju od 10 do 14 sati.

U dvorištu Ateljea „Tera“ stalna postavka „Park skulptura“, otvorena je svakog dana od 9 do 17 sati. Izložba „Zadnje dvorište“ Vladimira Ilića u Galeriji na trgu može se posetiti od 9 do 20 sati.

U salonu „Terinog“ muzeja, u krugu nekadašnje kasarne, u petak i subotu od 10 do 19, i u nedelju od 12 do 16 sati, dostupna je izložba Vide Stanisavac Vujčić, „Gola Maja“.

Izložba likovnih radova predškolaca i osnovaca „Plodovi jeseni“, nastalih po konkursu Turističke organizacije, postavljena je u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ i otvorena je svakog dana u toku manifestacije, od 9 do 19 sati.

S. V. O.

Stefanija-i-Vladimir-(6)

Čast da otvore večernji koncertni program 39. „Dana ludaje“ imali su upravo naši sugrađani, mladi talentovani muzičari, violinistkinja Stefanija Udicki i solo pevač Vladimir Jakšić.

Oboje su diplomirali na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, a Stefanija je, posle studijskog boravka u Barseloni, prošle nedelje odbranila i master na svom fakultetu. Osnovno muzičko školovanje započela je u Kikindi, a završila ga u Školi za muzičke talente u Ćupriji, gde je i maturirala.

– Prvi put nastupam na „Danima ludaje“ i to me jako raduje. Još iz detinjstva ovu manifestaciju pamtim kao sreću. Pokušali smo da je povežemo sa izborom  kompozicija, da izaberemo raznolik i zanimljiv program – rekla je Stefanija.

U pratnji Gudačkog kamernog orkestra pod rukovodstvom Aleksandre Krčmar koji je okupio muzičare iz Ljubljane, Novog Sada i Beograda, Stefanija je maestralno izvela „Šindlerovu listu“ Hansa Cimera, drugi stav Frankove Sonate, „Liber tango“ Piacole i Rahmanjinovu „Vokalizu“ za gudački orkestar i solo violinu.

Večerašnji koncert za mladog Vladimira Jakšića nosi i posebne uspomene.

– U Kikindi sam završio osnovnu školu, a Srednju muzičku u Zrenjaninu. Od malena mi je bila želja da ponovo nastupam na „Danima ludaje“ jer sam, kao dete, bio na ovoj sceni sa Horićem „Čuperak“ – kaže Vladimir. – Veoma mi je drago što ću, pred svojim sugrađanima, sada nastupiti kao formiran pevač.

Svoj izuzetan talenat, Vladimir je predstavio izvođenjem arija iz dela Mocarta, Pučinija, Verdija i Žorža Bizea.

Koncertu je prisustvovao veoma veliki broj Kikinđana, kao i gradski čelnici, a mlade muzičare je, pre nastupa, pozdravio gradonačelnik Nikola Lukač.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo što se ovo dvoje mladih ljudi prvi put svojim Kikinđanima predstavljaju na ovakav način. Ovim i mi pokazujemo da cenimo sve što su Stefanija i Vladimir postigli kao talentovani i perspektivni mladi ljudi. Njihov grad ih podržava da u životu dostignu željene ciljeve i verujem da će im ovo biti podstrek za dalje uspehe – rekao je Lukač.

Počastvovani su večeras bili i Kikinđani jer Stefanija i Vladimir, na putu stvaranja evropskih karijera, ne zaboravljaju svoj grad i vraćaju mu se na najlepši način.

S. V. O.

Najlepsi-izlog-(6)

Da se iz Turističke organizacije Grada trude da podstaknu i sugrađane da daju svoj doprinos „Danima ludaje“, pokazuje i, sada već tradicionalni izbor za najlepše uređen izlog. Ove godine, titula je pripala Cvećari „Ema“ u Kikindi, u ulici Žarka Zrenjanina 12 koja je, po oceni organizatora konkursa kreirala najlepše kombinacije na temu jeseni.

– Veoma mi je drago što smo pobedili, bilo nam je zanimljivo i inspirativno da učestvujemo. Mi i inače volimo da tematski uređujemo izlog, po godišnjem dobu ili prazniku – rekla je Angelina Gačka, vlasnica cvećare i dodala da podjednake zasluge za nagradu pripadaju i koleginici Milici.

Najlepši izlog je već tradicionalni konkurs Turističke organizacije, podsetila je Olivera Šogorov.

– Vlasnici radnji se svake godine trude da ulepšaju svoj izlog kako bi ceo grad bio u duhu naše manifestacije. Ove godine je bilo pet izloga u konkurenciji, a nadamo se da će sledeće godine, za jubilarne, 40. „Dane ludaje“, da se uključi još više ljudi – izjavila je Olivera Šogorov i dodala da su, ove godine, učestvovale i knjižara, apoteka, kozmetički salon i trgovina prehrambenom robom.

Prošle godine titulu najepše uređenog izloga ponela je cvećara “Mario”.

Pored večere za kreativne dame, nagrada je i u tome što izlog cvećare “Ema“ od danas krasi nalepnica Turističke organizacije „Najlepši izlog“ koja najbolje govori o kreativnosti i osećaju za zajedništvo, posebno u danima kada ceo grad dočekuje goste na najvećoj turističkoj manifestaciji u regionu.

S. V. O.

Izlozba-Arhiv-Prva-srpska

Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, u petak, 13. septembra, od 18 sati, u holu Istorijskog arhiva biće otvorena izložba “Put Prve srpske dobrovoljačke divizije 1916-1918”.

Na 25 panoa biće predstavljen ratni put Prve srpske dobrovoljačke divizije, od Odese, Solunskog fronta, do konačnog oslobođenja države. Ovom prilikom, biće izloženo i nekoliko dokumenata koji se odnose na srpske dobrovoljce iz Velike Kikinde i severnog Banata.