Igor Crnogorac

sijalica-5

Iz kikindske Elektrodistribucije obaveštavaju da su za utorak, 21. januar, planirani radovi i isključenja struje u Kikindi, u sledećim ulicama:

od 8.30 do 9.30

– Jugovićeva od Nikole Tesle do Jovana Popovića

– Jugovićeva od Jovana Popovića prema Nikole Pašića (pola ulice);

od 10 do 11 sati

– Žarka Zrenjanina od Suvačarske do Sterije Popovića

– Sterije Popovića od Žarka Zrenjanina do Prizrenske

– Prizrenska od Sterije Popovića do Nikole Francuskog;

od 11.30 do 12.30

– Miloša Ostojina od Mihajla Pupina do Kosovske

– Kosovska od Miloša Ostojina do Njegoševe;

od 13 do 14 sati

– Danila Kosića

– Stevana Sinđelića od Mihajla Pupina do Danila Kosića.

 

 

 

 

 

poreska-uprava

Poreska uprava objavila je konkurs za popunjavanje 195 radnih mesta u Sektoru za izdvojene aktivnosti i na ovim pozicijama će biti angažovano 228 radnika.

Konkurs je otvoren za popunjavanje pozicija u 81 mestu širom Srbije, a raspisan je, kako navode u Poreskoj upravi, radi povećanja broja zaposlenih i unapređenja rada.

U Centrali Poreske uprave u Kikindi otvorena su radna mesta poreski inspektor za poslove kontrole 1, u zvanju poreski savetnik I – jedan izvršilac, i analitičko-poreski poslovi kontrole, u zvanju mlađi poreski savetnik – takođe jedan izvršilac.

Zainteresovani mogu da konkurišu i u mnogim mestima u Vojvodini, u: Novom Kneževcu, Bečeju, Senti, Bačkoj Topoli, Kuli, Vrbasu, Zrenjaninu, Kanjiži, Subotici, Apatinu…

Neka od upražnjenih radnih mesta su i tehnički sekretar, stručni saradnik za operativne i analitičke poslove kontrole, viši poreski inspektor za poslove kontrole, poreski inspektor za poslove kontrole, radno mesto za analitičke poslove naplate, šef odseka, viši IT tehničar i mnoga druga.

Za učešće u konkursu, za pojedina radna mesta dovoljna je i srednja stručna sprema, ali se traži položen stručni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

Rok za podnošenje prijava je 15 dana i počinje da teče narednog dana od dana objavljivanja u periodičnom izdanju oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje, od 16. januara.

Prijava na javni konkurs vrši se na Obrascu prijave koji je dostupan na internet prezentaciji Službe za upravljanje kadrovima i Poreske uprave.

Tekst konkursa može se pronaći na sajtu Poreske uprave i na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje.

toplana-(3)

Zbog kvara na vodu u ulici Braće Tatić, korisnici daljinskog grejanja u centru grada imali su hladne stanove od petka do kasnih večernjih sati u subotu.

– Havarija je bila teška jer smo morali da obustavimo grejanje svima koji su priključeni na kotlarnicu „Centar“ – kaže za Kikindski portal direktor JP „Toplana“, Dušan Marjanović. – Imali smo pucanja i na napojnoj cevi i na povratu, oba priključka na najnižoj tački oslonca su nam pukla. Problem su nam pravile i instalacije koje se ukrštaju sa našim. Naše cevi su prve instalirane, a sve ostale su iznad njih i smetale su nam prilikom otklanjanja kvara. Zato smo izabrali najbrže rešenje, a to je da zakrpimo ovaj vod jer je mnogo korisnika bilo bez daljinskog grejanja.

Po završetku radova, grejanje je ponovo uključeno u 23 sata u subotu i trajalo je do tri sata ujutru.

– U skladu sa Gradskom odlukom, ispoštovaćemo korisnike koji su bili bez daljinskog grejanja dan i po i umanjićemo račune – poručio je direktor Marjanović i dodao da će ovaj deo toplovoda biti zamenjen po završetku grejne sezone i da, do tada, ne očekuje probleme u snabdevanju.

S. V. O.

Tamara-Vucic-ahondroplazija-(5)

Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ sa sedištem u Kikindi, organizovalo je, treći put, dodelu novogodišnjih paketića deci svojih članova. Svečanosti u Hotelu “River Inn” u Starim Banovcima prisustvovale su supruga predsednika Srbije Tamara Vučić, i ministarka za brigu o porodici i demografiju, Milica Đurđević Stamenkovski.

Tamara Vučić je poručila da svi treba da budu na istom zadatku kada su u pitanju deca sa retkim bolestima i istakla da je uz dijalog sve moguće, kao i da je saradnja sa Udruženjem već donela rezultate.

Svečanost su otvorile mame, osnivačice Udruženja, Slađana Terzin, Jelena Hađasija i Danijela Stojanović.

– Veoma smo srećni što su naš skup uveličale supruga predsednika i resorna ministarka – rekla je Slađana Terzin, predsednica Udruženja. – Ovo nije prvi put da gospođa Vučić razgovara sa nama i idemo ka tome da sva deca kojima je to potrebno, primaju terapiju.

Skupu su prisustvovale i direktorka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, prof. dr Sanja Radojević Škodrić i resorna članica Gradskog veća grada Šapca, Mina Mijailović, kao i predstavnice Nacionalnog saveza za retke bolesti Srbije čije je Udruženje sa sedištem u Kikindi jedno od osnivača.

Udruženje “Deca sa ahondroplazijom Srbije” uručilo je zahvalnice Tamari Vučić i ministarki Đurđević Stamenkovski. Događaj je finansirala Opština Stara Pazova, a sponzor za paketiće za decu sa ahondroplazijom, ali i njihovu braću i sestre, bila je fabrika „Jafa“.

Paketić su dobili i mala Staša i njen desetogodišnji brat Dragan Terzin koji su na dodelu stigli sa mamom Slađanom i tatom Davorom.

– Naša Staša ima pet godina i jedna je od osmoro dece koja primaju terapiju o trošku Fonda i već se vide rezultati. Lečenje smo započeli pre godinu dana i do sada je Staša porasla pet centimetara – kaže mama Slađana. – I ostala deca koja uzimaju lek ostvarila su napredak. Nadamo se da će ove godine još jedno dete sa ahondroplazijom početi da prima terapiju.

Ahondroplazija je urođeno oboljenje koje izaziva nizak rast i pridružene zdravstvene probleme. Ovog momenta u Srbiji ima 30 dece, kandidata za inovativnu terapiju koja uspešno zamenjuje teške ortopedske operacije produžavanja kostiju. Injekcije za rast koštaju 270 hiljada evra godišnje za jedno dete.

Druženje u Starim Banovcima deci je donelo mnogo radosti, a roditeljima nadu da će njihovi mališani moći da rastu uporedo sa svojim vršnjacima.

(Foto: Tanjug)

 

galerija-nova

Narodni muzej nastavlja održavanje pratećih programa izložbe „Okrug zlatnog lava” koja je postavljena u Galeriji Nova.

U subotu, 18. januara, od 18 sati, premijerno će biti izveden muzejski teatar “Gledam vas iz Beča”.

Kroz interpretaciju u prvom licu carice Marije Terezije, u izvedbi dugogodišnje saradnice Muzeja, Gordane Perunović Fijat, biće otkriveni detalji caričinog života, njen odnos prema Kikinđanina, kao i zasluge po kojima je pamtimo.

Autori programa su Gordana Perunović Fijat i Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog. Ulazak je besplatan.

Kovaci-a

Na repertoaru Narodnog pozorišta u petak, 17. januara, biće predstava „Smrt čoveka na Balkanu“, po tekstu i u režiji Miroslava Momčilovića. Igraju: Mihailo Laptošević, Miljan Davidović, Mina Stojković, Marina Vodeničar, Nikola Joksimović, Slavoljub Matić, Gordana Rauški,  Miljana Marić, Marija Ostojić, Branislav Knežević, Tanja Markov Križan, Branislav Čubrilo i Jožef Pocik.

U sledećem pozorišnom terminu, u utorak, 21. januara, publika će imati priliku da gleda „Kovače“, Miloša Nikolića, u režiji Tijane Vasić. U predstavi na velikoj sceni igraju:  Branislav Knežević, Mihailo Laptošević i Marina Vodeničar.

Sva izvođenja u Narodnom pozorištu počinju u 20 sati.

S. V. O.

djura-djukanov

Svečana dodela Nagrade „Đura Đukanov“ održaće se u Narodnoj biblioteci “Jovan Popović” u petak, 17. januara, od 19 sati.

Ovogodišnji laureat je Tijana Milenković, a u programu će učestvovati i Vladimir Arsenić, Srđan Srdić i Jovana Koprivica.

Obrezanje-Isusa

Danas je prvi dan 2025. godine po julijanskom kalendaru, a u crkvenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve označen je crvenim slovom i kao mrsan dan.

Osmog dan po rođenju bi Isus Hristos donesen u hram i obrezan shodno zakonu postojećem u Izraelu još od vremena Avramova. Tom prilikom nadadoše mu ime Isus kako je i blagovestio arhangel Gavrilo Presvetoj Bogorodici.

Starozavetno obrezanje predobražava novozavetno krštenje. Obrezanje Gospoda pokazuje, da je On primio na sebe istinsko telo ljudsko, a ne prividno, kako su docnije učili o Njemu jeretici. Još je Gospod obrezan i za to što je hteo da ispuni sav zakon, koji je On sam dao kroz proroke i praoce.

Pravoslavna crkva obeležva ovaj praznik, a u zavisnosti od kalendara po kojem računa vreme, to je kod starokalendarskih crkava (srpska, ruska…) 1. januara po crkvenom-julijanskom.

Svetog Vasilija Velikog (Vasiljevdan) mnogi vernici SPC proslavljaju i kao krsnu slavu, a kako se obeležava prvog januara po julijanskom kalendaru, odatle i naziv za julijansku novu godinu – Vasilica.

Sveti Vasilije Veliki, arhiepiskop Kesarijski, rođen je u vreme cara Konstantina i u Atini je 15 godina učio filozofiju, retoriku i astronomiju.

Kršten je u reci Jordan i bio je episkop Kesarije Kapadokijske skoro 10 godina.

Kao veliki pobornik pravoslavlja, pun moralne čistote i verske revnosti, Vasilije se naziva Velikim, a u crkvenoj službi naziva se pčelom crkve Hristove, koja nosi med vernima i svojom žaokom bode jeretike.

U mnogim krajevima je ostao običaj da se na ovaj dan ponove mnogi običaji karakteristični za Božić, pa se tako ponovo unosi badnjak u kuću, dočekuje položajnik i iznosi ostatak česnice na trpezu.

U Hercegovini je običaj na taj dan spaliti ostatke badnjaka, dok se u pojedinim vojvođanskim mestima pale vatre na raskršćima, a kao što se za Božić mesi pogača česnica, za mali Božić se mesi poseban obredni hleb „vasilica”.

Takođe, verovanje je da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cele godine imali napretka, a mnogi Srbi veruju da na ovaj dan treba izbegavati svađe.

U nekim krajevima postoji verovanje da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.

Po narodnim verovanjima, Srpsku novu godinu valja dočekati budan, pa su mnoge devojke u novogodišnjem bdenju gatale da li će se te godine i za koga udati.

Postojalo je i verovanje da će duša onoga ko umre između Božića i Malog Božića otići u raj.

(Naslovna slika: “Obrezanje Isusa Hrista” Andrea Mantenje)

Paketici-veterani-(10)

Uoči Srpske nove godine, Udruženje Srpski ratni veterani, po 11. put, organizovalo je danas podelu paketića deci svojih članova. Ove godine darivano je čak 150 mališana, a događaj je upriličen uz podršku Grada Kikinde, Turističke organizacije, Narodnog pozorišta i Predškolske ustanove.

– Ovo je jedna od naših najlepših akcija, jer deca treba da znaju i da budu ponosna što su njihovi roditelji bili na braniku otadžbine – istakao je predsednik Udruženja, Vladimir Radojčić.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Paketiće su dobila deca do 14 godina, kao i deca sa posebnim potrebama, bez obzira na uzrast. Pre same podele poklona, mališani su uživali u predstavi „Novogodišnje šumske želje,“ koju su pripremili vaspitači vrtića „Miki“. Publika je bila oduševljena, a osmaci poput Aleksandre Kljajić rado su podelili svoje utiske.

– Volim da dobijem paketić, uvek je lep, a predstave su svake godine jako zanimljive – kaže Aleksandra.

Među najmlađima bio je i šestogodišnji Stefan Poznan koji je u Pozorište došao s tatom Duškom. S nestrpljenjem je očekivao svoj poklon.

– Ovo mi je drugi put da dobijam paketić ovde. Radujem se jer sigurno ima slatkiša i igračaka, možda čak i autića na daljinski – rekao nam je Stefan.

Podršku ovoj humanitarnoj akciji pružila je, i ovoga puta, lokalna samouprava.

– Grad svake godine pomaže organizaciju obezbeđivanjem paketića. Ovo je najmanje što možemo da učinimo za ratne veterane i njihovu decu – naglasio je član Gradskog veća, Željko Radu.

Skupu je prisustvovao i predsednik Udruženja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih Vojvodine i član Udruženja Srpski ratni veterani, Ivan Kljajić.

– Svake godine se trudimo da obradujemo što više dece – naveo je Kljajić. – Ovo nije samo podela poklona, već način da pokažemo zahvalnost i brigu prema porodicama ratnih veterana.

Predsednik Rezervnih vojnih starešina i, takođe, član Udruženja Srpski ratni veterani, Milan Vejin, istakao je važnost pažnje koju borci dobijaju.

– Ova akcija je dokaz da se vodi računa o borcima. Zahvaljujući državi, njihov status sada je znatno unapređen – ocenio je Vejin.

Ovakvi događaji nisu samo prilika za darivanje već i za podsećanje na vrednosti zajedništva i poštovanja prema onima koji su branili svoju zemlju. Uz radost dece, još jednom je potvrđeno da ovakve akcije imaju nemerljiv značaj za porodice i zajednicu.

S. V. O.