Igor Crnogorac

3

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije – Službe za suzbijanje kriminala, u saradnji sa Policijskom upravom Kikinda, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Bečeju, uhapsili su D. N. (1977) i F. Ž (1988) iz Bečeja, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljena trgovina.

Policija je pretresima na više lokacija u Bečeju, kod osumnjičenih pronašla ukupno 19 hiljada pakovanja različite zapremine herbicida, pesticida i insekticida, namenjenih nelegalnom tržištu, a jednom delu oduzetih preparata zabranjen je promet i korišćenje u poljoprivredi na teritoriji Srbije.

Takođe, pronađena su i dva miliona dinara i deset hiljada evra, kao i šest skupocenih automobila. Ukupna vrednost oduzetih predmeta procenjuje se na više od milion evra. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

 

 

Skola-roditeljstva-(5)

Prva škola za trudnice u Kikindi pokrenuta je još 1996. godine u Opštoj bolnici, u vreme početaka „Baby friendli” programa. Zatim su, jedno vreme, održavana predavanja u Domu zdravlja. Škola za trudnice osnovana je 2016. godine u Kulturnom centru.

– U međuvremenu naziv je promenjen i sada je to Školu roditeljstva. Proširili smo program, uključili više stručnjaka i otvorili vrata ne samo trudnicama, već i njihovim partnerima i mladim roditeljima – objašnjava Olivera Vučković Popov, osnivačica i koordinatorka Škole, master strukovna medicinska sestra i glavna sestra Patronažne službe Doma zdravlja.

Trudnice mogu da se prijave za školu u Službi za zdravstvenu zaštitu žena i da počnu sa pohađanjem od 24. nedelje trudnoće. Predavanja su organizovana u dve grupe.

– U prvoj grupi učestvuju lekari, pedijatri, patronažne sestre, stomatolozi, defektolozi, bibliotekari i instruktori prve pomoći. Teme koje obrađujemo su trudnoća, porođaj, dojenje, prvi dani sa bebom, prenatalno čitanje, prva pomoć kod dece, kao i rast i razvoj dečjeg mozga – objašnjava Vučković Popov.

Drugi deo škole obuhvata psihofizičku pripremu, uključujući aerobne vežbe sa pilates loptama, vežbe na parteru, kao i tehnike disanja koje pomažu tokom porođaja.

– Sa trudnicama prolazimo kroz četiri faze porođaja, tako da im sve bude jasnije i manje zastrašujuće. Od 420 do 430 žena koje obiđemo nakon porođaja, oko 120 godišnje prođe kroz našu školu. Najčešće su to prvorotke, ali dolaze i žene koje se porađaju drugi ili treći put, posebno ako je velika razlika između dece – kaže naša sagovornica.

Interesantno je da se sve više očeva uključuje u program.

– Kada žene pozovu svoje partnere, a grupa postane kompaktna, tada se i očevi više aktiviraju. Često se dešava da dođu na jedno predavanje, a potom sami insistiraju da nastave sa školom – ističe Vučković Popov.

Škola ne završava rad sa roditeljima sa porođajem. Organizuju se i radionice za roditelje sa bebama, gde se uče tehnike masaže za povezivanje s detetom.

– Masaža se preporučuje od drugog do 12. meseca, a roditelji se uz to savetuju o ishrani bebe, nemlečnoj hrani, kao i svim drugim nedoumicama koje se javljaju kako dete raste – objašnjava ona.

Jedan od značajnih projekata u okviru škole je i program UNICEF-a „Razigrano roditeljstvo“, koji povezuje Dom zdravlja, lokalnu samoupravu, Centar za socijalni rad i Predškolsku ustanovu.

U okviru ovog programa, prošle godine smo organizovali prvi Sajam roditeljstva, a ove godine ćemo ga ponoviti u maju, povodom Dana porodice. Biće tu tribine i predavanja o razvoju dece od rođenja do treće godine, a uključićemo i profesore, defektologe i logopede – najavljuje Vučković Popov.

Škola roditeljstva podržava i korišćenje mobilne aplikacije „Bebbo“, koja već tri godine pruža korisne savete mladim roditeljima.

Preporučujemo roditeljima da koriste ovu aplikaciju, jer nudi sjajne teme i podstiče aktivan rad s decom. Cilj je da se smanji broj dece koja kasno progovaraju i da se na vreme prepoznaju mogući razvojni problemi – zaključuje Vučković Popov.

S. V. O.

vojna-skola

Ministarstvo odbrane raspisalo je konkurs za upis u vojne škole, koji je otvoren do 31. marta i poziva sve mlade da se prijave.

Ovogodišnjim konkursom predviđen je upis 240 budućih kadeta Vojne akademije, 33 kadeta Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije, 110 učenika Vojne gimnazije – 80 za Opšti, 20 za Vazduhoplovni smer, pet za prijem u drugi i pet za prijem u treći razred Opšteg smera i 80 učenika Srednje stručne vojne škole „1300 kaplara“.

U predstojećoj školskoj 2025/2026. godini Vojna akademija nudi osnovne akademske studije na smerovima Kopnena vojska, Vojno vazduhoplovstvo, Vojnoelektronsko inženjerstvo, Vojnomašinsko inženjerstvo, Tehnološko inženjerstvo materijala i zaštite, Vojnosaobraćajno inženjerstvo, Ekonomija odbrane i Protivvazduhoplovna odbrana.

Medicinski fakultet VMA u predstojećoj školskoj godini nudi dva studijska programa – Integrisane akademske studije medicine i Integrisane akademske studije stomatologije (studijski program je u postupku akreditacije).

Pravo da konkurišu za upis osnovnih studija u Vojnoj akademiji imaju mladići i devojke rođeni 2003. godine ili kasnije, odnosno 2005. godine ili kasnije za studije u Medicinskom fakultetu VMA. Neophodan uslov je i da kandidati za upis u Vojnu akademiju imaju završenu četvorogodišnju srednju školu ili da pohađaju četvrti razred srednje škole, a za upis u Medicinski fakultet VMA uslov je da su završili gimnaziju, srednju školu zdravstvene ili veterinarske struke u trajanju od četiri godine ili da pohađaju četvrti razred tih škola.

Za kadete studijskih programa Vojnoelektronsko inženjerstvo, Vojnomašinsko inženjerstvo, Tehnološko inženjerstvo materijala i zaštite, Protivvazduhoplovna odbrana i Vojnosaobraćajno inženjerstvo potrebna je diploma četvorogodišnje srednje škole tehničke struke ili gimnazije, odnosno da pohađaju četvrti razred srednje škole tehničke struke ili gimnazije.

Mladići i devojke koji konkurišu da postanu kadeti studijskog programa Vojno vazduhoplovstvo moraju da ispune i dopunske uslove propisane posebnim programom medicinsko-zdravstvene i psihološke procene kandidata za taj studijski program, kao i da uspešno savladaju selektivne obuke – padobransku i selektivnu letačku obuku.

Školovanje u Vojnoj akademiji ima strukturu osnovnih akademskih studija prvog stepena u trajanju od četiri godine, što podrazumeva 240 ESPB bodova. Posle završetka školovanja, kadeti stiču visoko obrazovanje i stručna zvanja.

Školovanje u Medicinskom fakultetu VMA ima strukturu integrisanih akademskih studija medicine i stomatologije u trajanju od šest godina (12 semestara) odnosno 360 ESPB, a posle završetka školovanja kadeti stiču visoko obrazovanje i stručna zvanja.

Posle završenih studija, kadeti Vojne akademije primaju se u profesionalnu vojnu službu i proizvode u čin potporučnika odgovarajućeg roda ili službe, dok se kadeti Medicinskog fakulteta VMA primaju se u profesionalnu vojnu službu i postaju potporučnici sanitetske službe.

Za status učenika Vojne gimnazije i Srednje stručne vojne škole „1300 kaplara” u Beogradu pravo prijavljivanja imaju dečaci i devojčice rođeni 2009. godine ili kasnije, odnosno 2008. godine ili kasnije za upis u drugi i 2007. godine ili kasnije za upis u treći razred Vojne gimnazije.

Prvi deo selekcije za Vojnu gimnaziju obuhvata psihološku i medicinsko-zdravstvenu procenu, a u drugom delu, koji se realizuje sa kandidatima koji su uspešno prošli prvi deo selekcije, kandidati podležu proveri fizičke sposobnosti i proveri znanja iz matematike i srpskog jezika i književnosti. Tokom procesa selekcije obavlja se i bezbednosna provera kandidata.

Kandidati za učenike Vazduhoplovnog smera u Vojnoj gimnaziji upućuju se na dodatne psihološke i medicinsko-zdravstvene preglede prema posebnom programu Vazduhoplovnomedicinskog instituta.

Školovanje u Vojnoj gimnaziji traje četiri godine prema Nastavnom planu i programu gimnazija opšteg smera u Republici Srbiji, koji obuhvata i specifične vojne sadržaje. Po završetku školovanja učenici su u obavezi da nastave školovanje u Vojnoj akademiji.

Za upis u Srednju stručnu vojnu školu „1300 kaplara“ kandidati, takođe, prolaze dva dela selekcije – psihološku i medicinsko-zdravstvenu procenu i proveru fizičke sposobnosti i znanja iz matematike i fizike.

Školovanje traje četiri godine i odvija se prema planu i programu – Vazduhoplovnotehnički smer, Jedinice za elektronska dejstva, Telekomunikacije i informatika, Artiljerijsko-raketne jedinice za protivvazduhoplovna dejstva i Vazdušno osmatranje i javljanje. Posle završenog školovanja učenici se primaju u Vojsku Srbije u svojstvu profesionalnog podoficira, u činu vodnika.

Za vreme školovanja, svim učenicima obezbeđeni su smeštaj i ishrana, odeća i obuća, udžbenici i školski pribor, zatim zdravstvena zaštita i novčana primanja u skladu s propisom kojim su uređeni uslovi, način ostvarivanja i visina novčanih primanja u Ministarstvu odbrane.

Vojna akademija, Medicinski fakultet VMA, Vojna gimnazija i Srednja stručna vojna škola „1300 kaplara“, osim vrhunskog obrazovanja, nude i brojne mogućnosti za vannastavne aktivnosti i sadržaje te podstiču i razvoj brojnih interesovanja učenika i kadeta.

Konkurs za upis u vojne škole otvoren je do 31. marta 2025, a detaljne informacije mogu se naći na ovom linku.

(Izvor: RTV)

NURDOR-2025

Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka – NURDOR u Kikindi organizovalo je program na trgu povodom Svetskog dana dece obolele od raka, 15. februara. Događaj je bio deo šire kampanje u 39 gradova u Srbiji i okupio je ljude dobre volje koji su svojim prisustvom i donacijama pružili podršku hrabrim malim superherojima i njihovim porodicama.

– Sve više dece oboleva, a svest o tome je sve manja. Zato je naša ovogodišnja kampanja pod sloganom “Ja se borim, a ti?” usmerena na podizanje svesti i poziv na akciju – rekla je Romana Dragan, predsednica NURDOR-a Kikinda.

Ljubica Takić, majka Jelene koja je godinama hrabro vodila bitku sa bolešću, podelila je svoje iskustvo.

– Jelena je 2012. dobila dijagnozu. Sa teškom bolešću hrabro se borila pet godina. Bila je snažna, išla u školu, planirala je da upiše fakultet. To što je više nema je bol koja ne prolazi, ali nas njene knjige i pesme podsećaju na njenu snagu. Jelena je uvek govorila da treba ići napred, bez osvrtanja. Roditelji takođe moraju biti jaki. Okruženje može puno da pomogne – ako ne materijalno, onda bar moralnom podrškom – navodi Ljubica Takić. – Društvo često nema svest o tome koliko je ovakva borba iscrpljujuća, ne samo za decu već i za njihove porodice. Bitno je da svi shvatimo da je svaki trenutak podrške važan. Jelena je, i u najtežim trenucima, imala snage za osmeh i verovala u život. I danas mi profesori iz Ekonomske škole kažu da se sećaju kako je bila sjajan učenik dok se borila sa opakom bolešću. Zato je važno da, kao zajednica, budemo uz svu decu koja prolaze kroz ovu bitku, da im pokažemo da nisu sami – dodala je Ljubica.

Program je upotpunjen nastupima članova KUD „Mokrin“, plesnih škola „Dance N Soul“ i „Step Up“, Dečijeg pozorišta „Lane“, mlade pevačice Ene Gogić i Bubnjarske sekcije Kikinda. Simboličnim puštanjem zelenih balona, kao znaka hrabrosti, radosti i ljubavi, poslata je snažna poruka podrške deci i porodicama koje prolaze kroz ovu tešku borbu.

U Srbiji svakog dana jedno dete oboli od nekog oblika raka, a jedno dete nedeljno izgubi bitku sa tom bolešću. Malignitet se kod dece najčešće javlja u uzrastu od treće do sedme godine, a najzastupljeniji oblik je leukemija, saopšteno je iz NURDOR-a iz kojeg su apelovali na sve koji su u mogućnosti da postanu redovni donatori tako što će slati SMS poruke sa sadržajem 2 na 1150.

S. V. O.

(Foto: KUD “Mokrin” i Romana Dragan)

Novak-Despotovic-(1)

Mladi matematički genije iz Kikinde, Novak Despotović, još jednom je dokazao da izuzetan talenat i naporan rad donose velike uspehe – ovom učeniku beogradske Matematičke gimnazije pripalo je drugo mesto na prestižnom međunarodnom takmičenju, 16. Rumunskom mastersu iz matematike (Romanian Master of Mathematics – RMM), koje je održano u Bukureštu od 10. do 15. februara.

Posle velikog uspeha, osvajanja srebrne medalje na Žautikovskoj olimpijadi u Kazahstanu, Novak nastavlja da niže odlične rezultate. Na ovogodišnjem takmičenju u Bukureštu učestvovalo je 98 učenika iz 18 zemalja, među kojima su bili najbolji mladi matematičari iz celog sveta. U zvaničnoj konkurenciji našlo se 64 takmičara, a tim Matematičke gimnazije iz Beograda, koji je predstavljao Srbiju, vodili su profesori Miljan Knežević sa Matematičkog fakulteta i Teodor fon Burg, predavač u Matematičkoj gimnaziji.

Pored Novakovog uspeha, srpski tim je zabeležio još dve medalje – njegovi školski drugovi, Stefan Šebez i Nina Šušić, osvojili su bronzana odličja.

S. V. O.

(Foto: Matematička gimnazija u Beogradu)

Sretenjski-koncert-Gusle-(10)

Sretenjski koncert, održan večeras u Narodnom pozorištu, tradicionalni je nastup članova ADZNM „Gusle“ kojim počinje nova koncertna sezona.

– Juče, 14. februara bilo je tačno 149 godina kako „Gusle“ rade u kontinuitetu i pod nepromenjenim imenom. Imamo misiju – borimo se za tradicionalne vrednosti. Imamo bogatu istoriju, značajne reference, mnogo mladih ljudi i odličan stručni tim. Ovim koncertom najavljujemo 150. sezonu, što znači da smo najstarije muzičko društvo u Srba koje radi u kontinuitetu – rekao je direktor „Gusala“, Zoran Petrović.

“Gusle” danas obeležavaju i svoju slavu. Ove godine kum je Aleksandar Antunović, etnolog i antropolog, nekadašnji član Društva kao muzičar, kustos u Muzeju Vojvodine. Antunović je zaštitio tamburašku praksu, a danas je član stručnog tima „Gusala“.

– Činjenica da „Gusle“ u kontinuitetu traju od 1876. godine govori o posvećenosti i borbi ako uzmemo u obzir da je u tom periodu od vek i po bilo velikih političkih i društvenih prepreka – istakao je Antunović. – Siguran sam da se nije lako boriti za očuvanje kulturnog nasleđa. Ovde mladi ljudi imaju direktnu interakciju, priliku da se bolje upoznaju sa tim ko su zapravo, da nastave kontinuitet očuvanja identiteta sa kojim se i sami identifikuju, ali i da uče da budu timski igrači, korektne kolege i pošteni ljudi.

Izuzetno dobro posećenom koncertu, kao i uvek kada je nastup „Gusala“ u pitanju, prisustvovali su i gosti, kao i sveštenstvo Srpske pravoslavne crkvene opštine. Posle koncerta na kojem su nastupile sve sekcije, u prostorijama „Gusala“ je, rezanjem slavskog kolača, obeležena slava Društva.

S. V. O.

Dani-vina-(14)

U Iđošu su, 25. put, održani „Dani vina“, manifestacija koja okuplja vinogradare i ljubitelje vina iz cele Vojvodine. Ove godine pristiglo je 185 uzoraka vina iz čitave pokrajine, najviše iz Iđoša i Kikinde. Iako su sva vina bila visokog kvaliteta, prestižne pehare poneli su Ivan Đorđev kao mesni pobednik, Aleksandar Ludajić iz Kikinde kao gradski pobednik, a generalni, pokrajinski šampion je Dušan Adamov iz Melenaca.

– Uglavnom su zastupljena crna i bela vina, nešto manje roze i „šiler“. Prošla godina bila je izuzetno loša zbog suše, ali vinogradari ocenjuju da je kvalitet vina dobar. Dodeljujemo oko 160 medalja, nagrađujemo većinu učesnika – rekao je Marko Mirkonj, predsednik udruženja „Šasla“.

Marko Mirkonj

U sali Doma kulture, izložena takmičarska vina osveštali su sveštenici Banatske parohije. Tradicionalna rezidba vinove loze obavljena je u vinogradu Željka Nikolina iz Iđoša, čiji vinograd je, takođe, i osveštan.

– Ja sam među mlađim vinogradarima, ali sam imao podršku starijih kolega – kaže Nikolin. – Vinograd traži ozbiljan rad i posvećenost. Ove godine sam dobio zlatnu medalju za roze, a nagrađen mi je i italijanski rizling. Žao mi je što se mladi sve manje interesuju za vinogradarstvo, plašim se da nećemo imati kome da prenesemo svoja iskustva i znanje.

Ivan Đorđev, mesni pobednik, pehar je osvojio sa svojim crvenim vinom „Pantelija“. Saglasan je sa svojim kolegama da vremenske prilike lane nisu bile naklonjene vinogradarima.

Ivan Đorđev

– Godina je bila nezapamćeno loša na ovim prostorima. Visoke temperature sušile su i listove i grozdove. Imao sam prepolovljen rod, ali je kvalitet vina dobar. Doduše, bili su izraženi šećeri, a kiseline smanjene. Morao sam da ih korigujem, inače vino ne bi bilo postojano – objašnjava Đorđev.

Apsolutni šampion, pokrajinski pobednik, Dušan Adamov iz Udruženja vinogradara i voćara „Peskara“ iz Melenaca, ističe značaj kontinuiranog unapređenja kvaliteta.

Dušan Adamov

– Imao sam tri zlatne medalje na ovoj manifestaciji, ali prvi put sam šampion. Pobedio sam sa “kaberneom”, ali moj glavni proizvod je belo vino „Petra“. To je mirisno vino, domaća sorta proizvedena u Sremskim Karlovcima. Imam oko 18 ari vinograda, ali je zbog terena, koji je kod nas dosta peskovit, suša dosta uticala na rod. Ipak, prošle godine su sva vina bila dobra, razlika je u nijansama. Pre 15 godina nije bilo ovako dobrih vina, sada su sva kvalitetna. Važno je da se takmičimo – rekao je Adamov.

U Iđošu je pod rodnim vinogradima oko 15 hektara. Udruženje „Šasla“, koje broji 60 članova, uz pomoć drugih lokalnih udruženja, ugostilo je brojne posetioce, pokazujući im najbolje od svoje vinske tradicije. „Dani vina“ u Iđošu koji su ove godine održani dan posle praznika Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara, ostali su važan događaj koji povezuje vinogradare, promoviše domaće proizvode i podstiče očuvanje tradicije.

Organizatori i učesnici se nadaju da će ova manifestacija nastaviti da raste i okuplja sve više ljubitelja dobrog vina i istinskih vrednosti vinogradarstva.

S. V. O.

sretenje

Sretenje Gospodnje pravoslavni vernici proslavljaju kao dan kada su ljudi prvi put sreli malog Isusa Hrista. U srpskom narodu, Sretenje je poseban dan jer označava susret zime i leta, ali i prekretnicu u istoriji našeg naroda.

Religijsko značenje praznika

Prema hrišćanskom verovanju, Bogorodica je 40 dana nakon rođenja donela svog sina, Isusa Hrista, u Jerusalimski hram kako bi ga posvetila Bogu. U hramu su ga prepoznali pravedni starac Simeon i proročica Ana, koji su u njemu videli dugo čekanog Mesiju. Ovaj događaj simbolizuje susret Boga i čoveka, ali i duhovno prosvetljenje.

Međutim, vest o Isusu brzo je stigla do cara Iroda, koji je, uplašen da će mu dete preoteti presto, poslao vojnike da ga ubiju. Anđeo je, ipak, upozorio porodicu, te su Josif, Marija i Isus pobegli u Egipat i tako izbegli pogibiju.

Sretenje kao Dan državnosti Srbije

Pored religijskog značaja, Sretenje ima i istorijski važnu ulogu za srpski narod. Kao Dan državnosti Srbije ustanovljen je u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak, kao dan sećanja na početak Srpske revolucije, i takođe se proslavlja kao Dan ustavnosti Srbije u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije – Sretenjski ustav.

Ovaj dan je najbitniji datum u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije. Zbog toga se Sretenje slavi kao Dan državnosti Srbije od 2002. godine, a od 2012. praznik obuhvata dva dana, 15. i 16. februar.

Narodna verovanja i simbolika Sretenja

U srpskoj tradiciji, Sretenje je dan kada se sreću zima i leto. Narodna poslovica kaže: „Ako se na Sretenje sunce vidi, zima će još trajati, ako je oblačno i pada kiša, proleće je blizu.”

Posebno je zanimljivo verovanje o medvedu: ako na ovaj dan izađe iz pećine i ugleda svoju senku, vratiće se nazad na spavanje, što znači da će zima trajati još šest nedelja. Ako ne vidi senku, ostaje napolju, što znači da stiže proleće.

Takođe, devojke veruju da će im budući suprug ličiti na prvu mušku osobu koju sretnu tog jutra.

S. V. O.

Predstava-za-dan-zaljubljenih-(2)

Povodom Svetog Trifuna i Dana zaljubljenih, Grad Kikinda i Turistička organizacija poklonili su sugrađanima predstavu „Šta muškarci/žene žele?“, koja je večeras odigrana u prepunoj sali Narodnog pozorišta.

U pitanju je kabaretska komedija o muškim i ženskim odnosima, rađena u produkciji beogradskog „Pan teatra“. Režirala ju je Mirjana Karanović, a igraju njena bivša studentkinja, Tijana Janković i Ivan Ivanov. Ova komedija, rađena po motivima teksta Riča Orlofa „Romantične budale“, na sceni je već 15 godina.

– Predstava nije jedna priča, već imamo sedam, osam različitih parova i prikazujemo njihove odnose od početne zaljubljenosti do trenutka kada se „sapletu o kamen“ i stupe u brak. Drugim rečima, pratimo period „muvanja“, kako bi rekli mladi – kaže Ivan Ivanov.

Takođe je i priča o tome kako doći do savršenog/savršene, odnosno o potrazi za ljubavlju, nastavlja Tijana.

– Prikazujemo sve situacije u kojima se muškarci i žene mogu naći dok ne upoznaju „onog pravog“ ili „onu pravu“. Predstava govori i o tome da li uopšte znamo šta želimo, da li više očekujemo nego što nudimo i postavlja mnogo pitanja. Na kraju, svako u publici prepozna bar jednu scenu koja ga se lično tiče i zapita se gde greši – kaže Tijana Janković.

Svaka scena donosi novu dinamiku i komične zaplete, sa poznatim muzičkim hitovima koje izvode glumci.

– Od vegetarijanaca do neandertalaca, ima tu raznih tipova, i muških i ženskih. Po reakcijama publike tačno prepoznajemo ko se u kome pronašao. Priča je univerzalna i može da se igra svuda, jer se ljudi svugde isto ponašaju kada je reč o ljubavi – bilo da su u pitanju najcivilizovanije sredine ili neka udaljena plemena. Igrali smo po zemlji i regionu, kao i u inostranstvu, i svuda se isto „čita“ – dodaje Ivan.

U ovom interaktivnom komadu glumci, takođe, animiraju publiku da se uključi. Zato Tijana i Ivan poručuju – budite zajedno, učestvujte sa nama, opustite se, smeh je zarazan. Čak i na Dan zaljubljenih.

S. V. O.

error: Content is protected !!