јануар 26, 2026

Igor Crnogorac

Istorija Nemaca 1

Knjiga „Istorija Nemaca u Velikoj Kikindi“ predstavljena je večeras u Narodnom muzeju. Autori su viši kustos istoričar Vladislav Vujin, kustos istoričar Miloš Pušara i arhivar istoričar Vladimir Dudić.

Prva kolonizacija nemačkog stanovništva po Vojvodini sprovedena je dvadesetih godina 18. veka. U većem broju Nemci se pojavljuju tek sredinom 18. veka. Knjiga je pokušaj da se prikaže sinteza, odnosno istorija velikokikindskih Nemaca, od dolaska u ove krajeve, do nestanka Nemačke zajednice, kaže Miloš Pušara koji je na knjizi radio četiri godine, od kada je zaposlen u kikindskom muzeju.

– Pored toga, veliku pažnju posvetio sam stradanju Nemaca. Mislim da je ovo prvi pokušaj u novijoj istoriji da se piše o nemačkoj zajednici, imajući u vidu teško ratno nasleđe. Nije bilo popularno pisati o Nemcima, ali sada su se okolnosti promenile i mislim da je pravo vreme da se napiše nešto o nemačkoj zajednici – kaže Pušara.

Za arhivsku građu u knjizi bio je zadužen Vladimir Dudić, dok je Vladislav Vujin svoj deo izučavao deset godina.

– Bavio sam se zanimljivostima, poput novinarskih priča, na primer o potpuno zaboravljenoj glumici Idi Bauer koja je bila rođena Kikinđanka i odavde je otišla kao petnaestogodišnja devojčica. Krajem 19. veka igrala je na scenama u Beču, Hanoveru, Hamburgu i Berlinu. Njen rad ostavio je traga u nemačkom pozorištu, umrla je početkom pedesetih godina 20. veka. Nikada se nije vratila u Kikindu – priča Vujin.

U istoriji Nemaca koji su ostavili trag u svojim profesijama, dodaje Vujin, izdvaja se i Artur Horn koji je u Kikindi živeo samo tri i po godine i zaslužan je za stvaranje nemačkog nacionalnog identiteta poč 19. veka. Kao urednik novina „Gross Kikindaer Zeitung“ („Velikokikindske novine“) borio se protiv  mađarizacije nemačkog stanovništva. Pošto je pobegao iz Kikinde, u Minhenu je napisao knjiggu o tome. Horn je, tokom okupacije, dobio svoju ulicu kada su preimenovani nazivi svih ulica u gradu.

Do kraja Drugog svetskog rata u Velikoj Kikindi 29 odsto stanovnika činili su Nemci i ostavili su trag u mnogim oblastima, a često su bili i u izvršnoj vlasti. Od oslobođenja 1944. godine njihov broj se drastično smanjuje.

Večeras predstavljena knjiga drugi je deo trilogije, kažu autori. Na prvom delu, knjizi „Istorija Jevreja u Velikoj Kikindi“, izdatoj 2016. godine, takođe je radio Vujin, tada sa kolegama istoričarima Tijanom Rupčić, Markom Miloševim i Srđanom Sivčevim. O istoriji nemaca u ovim krajevima knjiga je trebalo da izađe naredne, 2017. godine. Autori se sada nadaju da poslednji deo trilogije, o istoriji mađarskog stanovništva, neće dugo čekati da izađe na svetlost dana.

Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i saradnju sa verskim zajednicama, knjigu „Istorija Nemaca u Velikoj Kikindi“ izdao je Narodni muzej Kikinda.

Duma

Komisija za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja donela je odluku o dodeli gradskih priznanja za 2022. godinu.

Priznanje „Zaslužni građanin Kikinde“, kao najveće gradsko priznanje, dodeljuje se Milanu Pruniću Dumi.

Priznanje „Nika Mirkov“, za zasluge u oblasti sporta, dodeljuje se Ronilačkom klubu „Orka“ za izuzetne rezultate i iskazanu humanost u sportu.

Dobitnici posebnih priznanja u oblasti obrazovanja su Radovan Dražić i Milan Dragosavac.

Priznanje u oblasti obrazovanja „dr Pavle Kenđelac“ biće dodeljeno Oliveri Lazić, za trajan doprinos razvoju obrazovanja u Kikindi

U oblasti zdravstva, ove godine priznanje „Dr Ranko Petrović“ dobija dr Gojko Ljuboja, za doprinos razvoju zdravstva i kontinuiranu brigu o zdravlju građana Kikinde

Priznanje u oblasti privrede i preduzetništva „Mihael Bon“, za poseban doprinos razvoju privatnog preduzetništva u Kikindi, biće uručeno porodici Vukić.

Za humanitarni rad i iskazano dobročinstvo, priznanje u oblasti humanosti i dobrotvornog rada, „Melanija Nikolić Gaičić“, dobiće Andrijana Gajin.

Komisija za dodelu Nagrade grada Kikinde i gradskih priznanja donela je i odluku o dobitnicima pohvala:

Uruženje građana „Eš“ – za podsticanje međunarodne saradnje i promociju grada Kikinde,

Restoran „Nacionalna klasa 0230“ i Pekara „Ristevski“ – za iskazanu humanost tokom pandemije Kovid 19,

Radovan Subinu – za promociju gastronomskih specijaliteta Kikinde i

Škola fudbala „Mladi vukovi“ – za promociju sporta i zdravih stilova života.

Nagrada, priznanja i pohvale biće uručene na svečanosti u Gradskoj kući u sredu, 28. decembra.

spec 5

U Svečanoj sali Gradske kuće danas je gradonačelnik Nikola Lukač potpisao ugovore o finansijskoj pomoći sa specijalizantima i subspecijalizantima, zaposlenim u kikindskoj Opštoj bolnici. Svečanosti su prisustvovali i v.d. direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin, zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski i sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu, Ivan Ninčić.

Rad 38 specijalizanata i pet lekara koji su na subspecijalizaciji Grad je, ove godine, podržao sa po 60 hiljada dinara. Gradonačelnik Lukač zahvalio je lekarima za njihovo dosadašnje angažovanje i izrazio želju da ostanu u našem gradu i po završetku specijalizacije.

– Ovi lekari su odvojeni od svojih porodica, a svi smo svedoci koliko su naporno i požrtvovano radili u vreme pandemije. Pomažemo im zbog onoga što su već učinili i zbog svega što će tek uraditi za naše građane. Mi ovu pomoć ne vidimo kao trošak, nego kao investiciju, jer je stav nas u Gradskoj upravi da je pojedinac na prvom mestu, u svakom segmentu našeg društva – rekla je Dijana Jakšić Kiurski. – Kvalitet zdravstvene zaštite možemo da unapređujemo obezbeđivanjem opreme i dijagnostičkih aparata, ali je najvažnije da ulažemo u kadar – u znanje, kapacitet i sposobnosti lekara. Ovo je ulaganje u budućnost i ponosni smo na to. Sa finansijskom podrškom nastavićemo i u narednim godinama.

U ime bolnice i kolega zahvalila se v. d. direktorica Bolnicem dr Vesna Tomin, koja je istakla da je, na ovaj način, Gradska uprava jasno stavila do znanja zdravstvenim radnicima i građanima da joj je veoma stalo do kvaliteta zdravstvene zaštite stanovništva.

– Pored rekonsturisane Bolnice i najsavremenije opreme, imaćemo i edukovani kadar koji će, na najbolji mogući način, pružiti zdravstvenu zaštitu svim našim stanovnicima. Kikindska bolnica je jedna od tri koja je ušla u uži izbor  Ministarstva zdravlja za nabavku najsavremenijeg 64-slojnog CT skenera i mi ćemo, za mesec i po dana, treći u Vojvodini imati ovaj aparat. Naši specijalizanti su uvek na klinikama pohvaljivani da su među najboljima jer dolaze sa dobrom pripremom – rekla je dr Tomin.

Ona je objasnila da najviše lekara nedostaje na Internom, a zatim i na svim ostalim odeljenjima. Bolnica zapošljava 85 lekara, a optimalno bi bilo da ih ima 19 više, što potvrđuje potrebu da što više lekara koji su na specijalizaciji i ostane u ustanovi koja ih je školovala. Jedan od njih je Kikinđanin Stevan Krnić, koji završava specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva.

– Zahvalan sam Gradskoj upravi na pomoći. Ovo je drugi put da je lokalna samouprava finansijski podržala moje obrazovanje jer sam već bio dobio pomoć za odlazak u Rusiju na razmenu studenata – kaže dr Krnić. – Definitivno ostajem u svom gradu, moji preci su odavde i ne planiram da odem osim, možda, na dodatno usavršavanje, kako bih pomogao razvoju akušerstva i ginekologije. Znanje koje sam stekao u tericijarnoj zdravstvenoj ustanovi želim da donesem u svoj grad i da što bolje lečim svoje sugrađane.

Kako zakonski nisu obavezni da se zadržavaju u zdravstvenoj ustanovi koja ih je školovala, neki od lekara uskoro će i otići. Jedan od njih je doktor Aleksandar Mladenović, specijalizant radiologije iz Leskovca koji je u Kikindi sa suprugom, takođe lekarom, živeo pet godina.

– Drago mi je da sam pozvan na ovaj skup i ovo smatram priznanjem za svoj rad u ovom gradu, od primarne zaštite do bolnice, na raznim odeljenjima. Za mene je to i  lična i moralna satisfakcija. Grad Kikinda se pozicionira na mapi gradova u kojima ljudi žele i hoće da rade – rekao je dr Mladenović.

Inače, Opšta bolnica je, do pre nekoliko godina, imala dovoljno sredstava da isplaćuje specijalizantima naknade za odvojen život, što se odvajalo od iznosa koji dobija od Ministarstva za materijalne troškove. Kako Ministarstvo ne uplaćuje novac za školovanje lekara, a Bolnica, koja takođe nije u zakonskoj obavezi, nema dovoljno novca, pomoć lokalne samouprave za čak 43 specijalizanta, od neprocenjivog je značaja.

U Opštoj bolnici nadaju se da će svoje specijalizante uspeti i da zadrže jer, kako kaže dr Tomin, rade sa njima, obučavaju ih i – računaju na njihov doprinos što boljoj zdravstvenoj zaštiti građana Kikinde.

90-e 2

Da je muzičko veče sa muzikom iz devedesetih godina bio pun pogodak i da su Kikinđani željni ovakvih događaja, pokazalo se u petak, na večeri „Ja volim 90-e“ koju su organizovali fejsbuk grupa „Kikindski korzo“ i „Pazzia night bar“. Veče je  proteklo u sjajnoj atmosferi i druženju, ali je i humanitarni rezultat bio odličan, kaže jedan od organizatora i administrator fejsbuk grupe „Kikindski korzo“, koja je inicirala događaj, Bogdan Mandić.

– Bilo je oko 400 ljudi i veče je proteklo u odličnom raspoloženju. Svi su doneli slatkiš ili slaniš za akciju Crvenog krsta „Jedan paketić – puno ljubavi“. Želja mnogih je da se ponovi ovo lepo veče, da se ponovo družimo i veselimo. Zato smo rešili da organizujemo reprizu „Ja volim 90-e“ – kaže Mandić.

Kao i „premijera“, repriza će se održati u „Pazzia night bar“-u, koji je suorganizator programa. „Ja volim 90-e“ drugi deo, zakazan je za petak, 6. januar. Da se ponovi sjajna atmosfera uz sjajan dens ritam i, možda, samo mrvu nostalgije, ponovo će se pobrinuti DJ Momax. Početak je u 21 sat, a cena ulaznice je 200 dinara.

Inicijalna kapisla za ove prednovogodišnje žurke namenjene svima u najboljim godinama – disko večeri koje su FB grupa „Kikindski korzo“ i Turistička organizacija grada organizovali u letnjem periodu, dobile su svoje zimsko izdanje.

„Disco forever“ naziv je Velike novogodišnje žurke sa muzikom 80-ih koja je zakazana za petak, 30. decembar, takođe u „Pazzia night bar“-u.

– „Dress cod“ iz 80-ih nije obavezan ali, ako odlučite da se tako obučete, mi biramo najbolji i nagrađujemo ga – najavljuje Mandić.

DJ će biti dokazani majstor za odličnu atmosferu, Sava Grabić. Disko veče počinje u 21 sat, ulaznica je 200 dinara.

Nema sumnje da su novi večernji muzički događaji u gradu izazvali veliko interesovanje onih koji još uvek nisu završili sa mladošću i na tome im treba čestitati, kao i organizatorima, čija se vera u „radost života“ Kikinđana pokazala sasvim opravdanom.

Bogorodica

Danas su Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena. Materice se slave drugu nedelju pred Božić. Nedelja praotaca, druga nedelja pred Božić, zove se Materice i ta Nedelja materica ukrašena je lepim običajima.

Tog dana deca porane i, unapred pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem, na prepad zavežu svoju majku, za noge, na isti način, kao što su njih majke vezivale na Detince.

Majka se pravi da ne zna zašto je vezana. Deca joj čestitaju praznik, a majka im onda deli poklone, i na taj način se dreši. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se dreše poklonima deci: kolačima, ili nekim drugim slatkišima.

Sva tri praznika: Detinjci, Materice i Oci, proslavljaju se najviše zbog toga da bi se ukućani zbližili, radovali poklonima i jedni druge čašćavali. Ovi praznici simbolizuju porodične veze, slogu i međusobno poštovanje i pomaganje. Osim toga, oni su veoma značajni za samu decu koja, kao glavni protagonisti, ravnopravno sa odraslima učestvuju u prazničnim obredima.

KUD BVS 2

Članovi KUD „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela održali su večeras Novogodišnji koncert u sali bioskopa u ovom mestu. Prvi put su nasatupili sa gostima iz KUD „Đido“ iz Bečeja, kaže predsednik velikoselskog KUD-a, Goran Šormaz.

– Večeras na našoj sceni nastupa 120 naših i 30 članova KUD-a „Đido“. Pripremili smo igre iz Leskovca, Vranja i Ponišavlja, kao i pesme iz Bosne. Nastupiće i dečija folklorna grupa – njih 40, što je najviše do sada – najavio je Šormaz.

Tradicionalnom koncertu prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Godina za nama bila je prepuna izazova, ali smo prepoznali da samo zajedno možemo da kreiramo bolju budućnost – rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač. –  Hvala vam što čuvate tradiciju, kulturu i običaje kraja u kojem su nam koreni. Želim vam u novoj godini puno zdravlja, da praznike provedete u krugu najmilijih, i da se uvek, kao i večeras, radujemo dečijim osmesima koji su nam motiv da radimo i maštamo još više i da zajedno kreiramo još bolju budućnost u Banatskom Velikom Selu, Kikindi i u našoj Srbiji.

Dijana Jakšić Kiuski izrazila je zadovoljstvo zbog mnogobrojnih pretprazničnih koncerata koji se organizuju u selima i gradu.

– To je lep način da se uz muziku isprati stara i da idemo u susret novoj godini, da ona bude što lepša, bolja i uspešnija. Svim Velikoselcima čestitam Novu godinu i želim srećne božićne praznike i da im se ispune želje da budu bolji, zdraviji i srećniji. Neka u novoj godini imaju što više zdravlja i razloga za sreću –  rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Tradicionalni Novogodišnji koncert ispunio je salu bioskopa, a publika je, u pravom pretprazničnom raspoloženju, s radošću ispratila nastupe svojih umetnika i njihovih gostiju.

hirurg

U Velikokikindskom distriktu i uopšte na ovim prostorima, prvi lekar bio je hirurg Krištof Veber koji se nije dugo zadržao. Žitelji su se žalili na njega jer nije znao nijedan drugi jezik osim nemačkog i da zbog toga bolesnici nisu mogli da dobiju pravilna uputstva o korišćenju leka. Posle njega, u Distrikt stiže, takođe hirurg, Tobijas Hajn. Ostalo je zabeleženo da je to bilo početkom 1776. godine.

Međutim i sa ovim lekarom bilo je problema – on se, u više navrata sukobljavao sa kraljevskim komesarom Halom, mada nije ostalo zabeleženo šta je bio povod sukoba. Krajem iste, 1776. godine, doktor Hajn se žalio da ima problema sa zvaničnicima Magistrata Distrikta jer mu ne dozvoljavaju da radi autopsije, nazivajući to nadrilekarstvom.

Uz to, nije mu bilo obezbeđeno dovoljno hirurških instrumenata, a nepostojanje bolnice u Distriktu dodatno mu je otežavalo posao. Magistrat je na ovu optužbu odgovorio da su autopsije nepotrebne sem ako ne izbije epidemija neke bolesti, a da novca za bolnicu nema.

Pitanje izgradnje bolnice počelo je da se rešava pola veka posle zahteva doktora Hajna, godine 1830, kada je osnovan fond za njenu izgradnju. Zabeleženo je da su meštani Tobe, braća baroni Henrik i Eudoxe Billot, poklonili tadašnjih 6.000 forinti za lečenje siromašnih porodica. Kao znak zahvalnosti za ovaj plemeniti čin, i danas, u holu Infektivnog odeljenja, postoji mermerna ploča s njihovim imenima.

Po nekim izvorima, izgradnja prvog dela kikindske bolnice započeta je devet godina po osnivanju fonda. Drugi deo bolnice počeo je da se gradi 50 godina kasnije, 1889. godine, a kao godina zvaničnog osnivanja bolnice u Kikindi beleži se 1891.

Zdravstvena zaštita dece organizuje se 1929. godine, osnivanjem posebnog dispanzera za decu.

 

(Izvor: Tijana Rupčić, „Velikokikindski privilegovani distrikt“, foto: Narodni muzej Kikinda.)

Novogodišnji ukras

Posle prošlonedeljne premijere predstave „Avanture jednog irvasa“, u Dečijem pozorištu „Lane“ najavljuju još jednu novu predstavu.

– Rešili smo da napravimo još jednu novogodišnju predstavu u kojoj odajemo priznanje zvezdi sa vrha jelke. „Novogodišnji ukras“ je priča o zvezdi na vrhu jelke koja je putokaz Deda Mrazu da dođe u dom i donese poklone. Kroz uzbudljiv i komičan tekst koji je napisala Nikolina Đukanović, dve sestre, Vila i Veca, nalaze se u problemu jer je nestao novogodišnji ukras, koji je jako važan. U pomoć priskače komšija, patuljak Svetozar. Pozivamo sve drugare, velike i male, da u nedelju u pozorište svrate, i da sa Svetozarom, Vilom i Vecom ukras vrate – najavio je predstavu glumac Pozorišta „Lane“, Milan Vujić.

Režija je kolektivni rad ansambla, a u predstavi igraju: Marta Katai, Tamara Tanackov, Miloš Vujić i Deda Mraz. Kompozitor songova je Svetlana Ceca Milić, kostimograf je Miloš Vujić.

Predstava „Novogodišnji ukras“ imaće svoja prva izvođenja u nedelju, 25. decembra, od 17 i od 19 sati. Nakon predstave, najavljuju u „Lanetu“, deca će moći da se fotografišu sa Deda Mrazom.

KUD Nakovo 3

Novogodišnji koncert članova kulturno-umetničkog društva tradicionalan je i u Nakovu. Održan je večeras, u sali bioskopa, na zadovoljstvo velikog broja meštana.

KUD „Izvor“ ima dve mlađe folklorne sekcije, revijalni ansambl i žensku pevačku grupu sa, ukupno, 80 članova.

– Večeras se predstavljamo sa Unačkim kolom , igrama iz Leskovca i imamo solo tačku – igre Slovaka – kaže predsednica KUD-a, Sanja Rokvić.

Gosti koncerta bili su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Zahvaljujem članovima KUD „Izvor“ na očuvanju tradicije i kulture naših naroda, kao i Mesnoj zajednici na izuzetnoj saradnji sa Gradskom upravom. Mi  zaista, sa zadovoljstvom, podržavamo njihov rad.

U programu su učestvovali i gosti – Ženska pevačka grupa „Etna“ KUD „Carza“ iz Apatina i članovi Srpskog amaterskog KUD „Sveti Sava“ iz Kanjiže. Prepuna sala meštana Nakova i njihovih gostiju pokazuje da kultura ima jako uporište u ovom mestu u kojem se folklor i pesme zavičaja generacijama čuvaju od zaborava.

kozarci kud

Kulturno-umetničko društvo „Petar Kočić“ u Novim Kozarcima održalo je  večeras za svoju publiku tradicionalni Novogodišnji koncert.

Prisustvovali su mu gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, i Ljuban Sredić, zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

– Veoma je važno da zadržimo kulturno-umetnička društva u selima, kako bismo obezbedili što srećniju, zdraviju i kulturniju budućnost novim generacijama jer u gradu postoje institucije koje se time bave – rekla je Mickovska. – Drago mi je da smo ovde da podržimo njihov rad.

Članovi KUD-a i gosti koncerta, đaci iz Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ iz ovog mesta, izveli su bogat program u prepunoj sali Doma kulture.

– Na repertoaru su nam igre iz okoline Trstenika, iz Leskovca, Crnorečja i Vranjskog polja. Naš KUD ima pedesetak članova koji su aktivni u mlađoj i srednjoj dečijoj grupi, grupi veterana i muškoj pevačkoj grupi – saznajemo od predsednice KUD-a „Petar Kočić“, Dragane Karanović.

Zahvaljujući entuzijazmu i trudu talentovanih folkloraca i pevača, Kozarčani su imali veče za pamćenje i ponos na mlade generacije koje stasavaju čuvajući kulturu i tradiciju svog naroda.

Don`t copy text!