јануар 26, 2026

Igor Crnogorac

Bane-Mojicevic-(8)

Folk pevač Branislav Bane Mojićević, prvi pobednik takmičenja „Zvezde Granda“, održao je večeras koncert na trgu ispred Gradske kuće u Kikindi. Nastup je bio poklon Grada sugrađanima povodom obeležavanja gradske i hramovne slave, Letnjeg Svetog Nikole.

Mojićević, koji je nakon pobede u muzičkom šou-programu snimio svoj prvi album 2005. godine za „Grand produkciju“, tokom karijere objavio je više albuma i singlova. Učestvovao je na brojnim muzičkim festivalima, a široj javnosti poznat je i kao pobednik druge sezone popularne emisije „Tvoje lice zvuči poznato“. Na festivalu „Beovizije“ učestovao je dva puta – 2020. godine nastupio je sa pesmom „Cvet sa Prokletija“.

Kikinđanima je posebno bilo drago što su ga ponovo ugostili, jer je poslednji put nastupio u našem gradu 2004. godine, u Hali „Jezero“, kao deo prve postave „Zvezda Granda“. Uoči koncerta, Mojićević je podsetio da ga za Kikindu vežu lepe uspomene – upravo ovde je, na nekoliko lokacija u gradu, snimio spot za pesmu „Loša navika“.

– To su posebno lepa mesta, imam divne uspomene sa tog snimanja. Volim da dođem u Kikindu, mnogo vam je lepo ovde. Moja poruka Kikinđanima je da budu što slobodniji i opušteniji, da slušaju dobru muziku i da se okanu briga. Čestitam slavu svim svima i želim vam još mnogo godina lepih proslava i druženja u veselju i uz pesmu – poručio je Mojićević, najavivši da će izvesti svoje, ali i pesme kolega koje rado peva.

Mnogobrojna publika iskoristila je prijatno prolećno veče da uživa u koncertu ovog izzetno talentovanog pevača. Pored svojih hitova poput „Stara ljubav“, „Crna ženo“, „Ostavi me“, „Dobro bi mi došla“ i „Još je ne zaboravljam“, Bane je izveo i pesme svojih kolega – Željka Joksimovića, „OK benda“, Vesne Zmijanac i drugih, koje je publika pevala zajedno sa njim i ispratila ih aplauzima.

Muzej-nagrade-3

U Narodnom muzeju u Kikindi, koji je prošle godine dobio prestižno priznanje za Muzej godine, održana je sednica Skupštine Nacionalnog komiteta ICOM Srbija (Međunarodni savet muzeja). Tom prilikom, u svečanoj atmosferi u dvorištu muzeja, dodeljene su nagrade najboljima u muzejskoj delatnosti za 2024. godinu.

Za Muzej godine za 2024. proglašena je Umetnička galerija „Nadežda Petrović“ iz Čačka.

Nagradu u kategoriji Stručnjak godine dobila je Una Popović, viša kustoskinja i istoričarka umetnosti iz Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

U kategoriji Publikacija godine, priznanje je pripalo autorima Ildiko Medović i Aleksandru Medoviću, kustosima Muzeja Vojvodine, za knjigu „Pita iz neolita – kuvar iz mlađeg kamenog doba“.

Nagradu za Projekat godine dobio je beogradski Muzej primenjene umetnosti za izložbu „Aktivitet: 100 godina nadrealizma“, iza koje stoje muzejska savetnica Jelena Perać, kao i saradnici iz Muzeja savremene umetnosti i Instituta za književnost i umetnost.

Posebno priznanje dodeljeno je Muzeju u Smederevu za projekat „Vodozemci smederevskog kraja“, koji se izdvojio naučnim pristupom i inovativnom metodologijom u očuvanju prirodne baštine. Autori projekta su Aleksandar Urošević i Gordana Paunović.

Narodni muzej Kikinda bio je nominovan u kategoriji Projekat godine za izložbu „Okrug zlatnog lava – 250 godina od osnivanja Velikokikindskog dištrikta“, koja je privukla veliku pažnju javnosti i struke.

Podsećamo da je kikindski muzej prošle godine dobio priznanje ICOM-a Srbija za Muzej godine 2023, kao ustanova koja je svojim radom dala izuzetan doprinos razvoju muzejske delatnosti, uz nesvakidašnju i angažovanu posvećenost proučavanju, zaštiti i interpretaciji kulturne baštine Srbije.

S. V. O.

(Foto: Narodni muzej Kikinda)

cesma-voda

Zbog radova na vodovodnoj mreži, bez vode će danas, 22. maja, biti korisnici u Kikindi, u Srbobranskoj ulici, od ugla sa Marka Miljanova do Vojina Zirojevića.

Prekid u snabdevanju biće od 10 do 13 časova, saopšteno je iz JP „Kikinda“.

Prenos-mostiju-Svetog-oca-Nikole

Pravoslavna crkva 22. maja po novom kalendaru obeležava praznik Prenos moštiju Svetog oca Nikolaja, u narodu poznat i kao Letnji Sveti Nikola. Praznik je posvećen događaju iz 1087. godine, kada su mošti Svetog Nikole, arhiepiskopa mirlikijskog, prenete iz Mire u Likiji (današnja Turska) u italijanski grad Bari, gde se i danas čuvaju.

Sveti Nikola jedan je od najvoljenijih hrišćanskih svetitelja, zaštitnik putnika, moreplovaca, dece i siromašnih. Poznat je po mnogim čudima i dobročinstvima koja je činio za života, ali i nakon smrti.

Praznik se u narodu obeležava svečano i molitveno, a posebno ga poštuju porodice koje Svetog Nikolu slave kao krsnu slavu. U Kikindi se obeležava i kao hramovna i kao slava grada.

sijalica-velika

U petak, 23. maja, biće isključen deo potrošača u Kikindi zbog planiranih radova, najavljuju iz Elektrodistribucije.

Od 9 do 11 sati bez struje će biti stanovnici ulica:

– Vinogradska, od mokrinske pruge do Strelišta

– Strelište

– Livadska

– Stara klanica.

Od 9 do 10 sati, biće isključeni potrošači u Kumanovskoj, od Đure Daničića do Laze Kostića ulice.

Od 10:45 do 11:45 struje neće biti u ulicama:

– Albertova, od Laze Kostića do Dimitrija Tucovića

– Dimitrija Tucovića, od Albertove do Suvačarske.

 

 

Geograficari-kod-gradonacelnika-(9)

Trojica učenika Osnovne škole „Sveti Sava“ koji su, na nedavno održanoj Nacionalnoj geografskoj olimpijadi u Beogradu postigli izuzetne rezultate, zajedno sa svojim mentorom, profesorom Miroslavom Grujićem, danas su svečano primljeni u Gradskoj kući. Njih je ugostio gradonačelnik Mladen Bogdan, a prijemu je prisustvovao i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća zadužen za obrazovanje.

U konkurenciji 99 učenika iz cele Srbije i Republike Srpske, osmak Aleksa Tomić poneo je titulu apsolutnog šampiona olimpijade, dok su Nikola Tomić (7. razred) i Marko Klačak (8. razred), osvojili odlična treća mesta, čime su dostojno predstavili svoju školu i grad. Aleksa se ovim rezultatom plasirao na Evropsku geografsku olimpijadu, koja će se, krajem juna, održati u Litvaniji, a ujedno je i jedan od kandidata za Svetsku juniorsku olimpijadu u Beogradu.

– Takmičenje je koncipirano tako da učenici primene sve što su do sada učili, ali se od njih očekuje i mnogo više – da povežu gradivo sa drugim predmetima, pokažu logičko razmišljanje, prostornu orijentaciju i sposobnost snalaženja u realnim situacijama. Zato je ovo takmičenje mnogo više od klasičnog ispitivanja znanja. Posebno sam ponosan što su pokazali da razumeju geografiju i umeju da je primene u praksi – rekao je profesor i mentor Miroslav Grujić, ističući da je izuzetan uspeh i to što se čak sedmoro njegovih učenika plasiralo na najviši nivo takmičenja.

Gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je mladim geografima, naglasivši da su, pored ličnog uspeha, učinili ponosnim čitav grad.

– Čestitam od srca ovim mladim ljudima i njihovom nastavniku. Pokazali su da se upornošću, radom i posvećenošću stiže do velikog uspeha. Ponosni smo što Kikinda ima ovakve talente i uvek ćemo ih podržavati. Kao Grad, pružićemo Aleksinom učešću punu podršku – i moralnu i finansijsku, i siguran sam da će nas dostojno predstaviti u Litvaniji – poručio je Bogdan.

Aleksa Tomić nije krio zadovoljstvo što je nakon prošlogodišnjeg učešća kada je bio treći po broju bodova i zauzeo prvo mesto, ove godine došao do samog vrha.

– Drago mi je što sam napredovao i opravdao očekivanja. Geografija me je oduvek interesovala, ali ovo takmičenje mi je dalo priliku da naučim i više od školskog gradiva. Posebno sam srećan što ću imati priliku da predstavljam Srbiju na Evropskom takmičenju. To je velika čast, ali i odgovornost. Već počinjem pripreme – rekao je Aleksa i dodao da će upisati Gimnaziju.

Nikola Tomić, učenik sedmog razreda, prvi put se takmičio na ovom nivou i odmah osvojio nagradu.

– Bilo mi je zanimljivo i uzbudljivo, naučio sam mnogo toga novog. Pripremali smo se zajedno, rešavali testove, razgovarali o različitim temama. Atmosfera na takmičenju je bila prijatna, iako je konkurencija bila jaka. Imam želju da i sledeće godine učestvujem, ali i da postignem još bolji rezultat – kaže Nikola, koji još uvek razmišlja koju srednju školu će odabrati.

Marko Klačak, koji je takođe osvajač trećeg mesta, smatra da je najvažnije dobro se pripremiti i ostati pribran.

– Svako takmičenje nosi izazov. Najvažnije je koliko radite, koliko se usredsredite i kako se nosite sa tremom. Mislim da je to formula za uspeh. Imali smo redovne pripreme sa profesorom i to nam je mnogo značilo – rekao je Marko, koji je takođe odlučio da nastavi školovanje u Gimnaziji.

Pored ove trojice učenika, veliko znanje i potencijal pokazali su i njihovi školski drugovi: Luka Baba, Vukašin Ćirić i Vanja Derbakov iz sedmog razreda i osmak Dragan David. Svi oni su prošli kroz ciklus priprema i, kako profesor kaže, ostavili odličan utisak.

– Bilo je petnaestoro učenika u užem krugu priprema, a sedmoro se plasiralo na nacionalni nivo. Birao sam decu ne samo po postignutim rezultatima, već i po načinu razmišljanja, jer je upravo ta širina nešto što se na ovakvim takmičenjima traži. Ponosan sam na sve njih – zaključio je profesor Grujić.

Uspeh mladih geografa nije samo brojka na listi rezultata – on je odraz njihovog rada, truda i podrške koju dobijaju od porodice, škole i grada. Upravo taj spoj čini da Kikinda bude ponosna na svoje đake.

S. V. O.

banini-eko-kutak-(5)

U zelenoj oazi u srcu Kikinde, Starom jezeru, otvoreno je novo mesto za odmor, učenje i brigu o životnoj sredini – „Banini eko-kutak“. Nastao je zahvaljujući kompaniji „Jaffa“ i uz podršku Grada Kikinde i Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“. Na svečanom otvaranju su, pored predstavnika „Jaffe“, bili i učestvovali gradonačelnik Mladen Bogdan i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, naglasila je da se ovim gestom piše „zelena priča Kikinde“.

– U srcu prirode počinje da kuca srce eko-kutka. Ovde ćemo se odmarati, uživati, ali i učiti kako da malim delima čuvamo planetu. U kutku je i simbolična „kadica“ koja predstavlja nekadašnju ambalažu keksa „Noblice“, koje se sada imaju novu, ekološku ambalažu. Zato naša kadica ima novu funkciju: služi kao saksija od terakote i ovde će deca učiti o biljkama i sadnji. Ovde je i drvena sova u koju već ubacujemo plastične čepove. Sve je izrađeno od prirodnih materijala i usklađeno s ambijentom. Planiramo redovne ekološke radionice, reciklažu, sakupljanje čepova, kao i druženja na ovom lepom mestu. Kompanija „Jaffa“ dala je sjajan primer društvene i ekološke odgovornosti – rekla je Miroslava Narančić.

Kako je naglasila, Grad će preuzeti održavanje ovog prostora i pozvala sugrađane da zajedno čuvaju prirodu svog mesta.

U prvoj radionici učestvovali su đaci III-3 OŠ „Sveti Sava“ sa učiteljicom Snežanom Danić. Mali baštovani uživali su u sadnji i reciklaži.

– Sadimo cveće i recikliramo balone i čepove. Želimo da ovaj eko-kutak postane velika bašta, puna cveća – ispričao je Konstantin Poslončec.

Njegov drug, Dejan Baštovanov, kaže da je već iskusan baštovan.

– Došao sam da pomognem prirodi. Imam svoju baštu kod kuće, sadim rotkvicu, luk i cveće. Ovaj kutak mi je predivan!

Kompanija „Jaffa“ darivala je sve učesnike slatkim paketićima i posebnim drvenim olovkama u kojima se krije seme nane – simbol novog života.

Klupe i cvetna bašta već krase novo mesto koje podseća da prirodu možemo čuvati svakog dana u svom gradu, malim koracima koji vode velikim promenama.

S. V. O.

slava-grada-(4)

Obeležavanje slave grada u Kikindi – Letnjeg Svetog Nikole, odnosno Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja, 22. maja – novijeg je datuma, kaže istoričar Srđan Sivčev, direktor Istorijskog arhiva Kikinda.

– Sama slava grada jeste novijeg datuma, ali hramovna slava Crkve Svetog oca Nikolaja obeležava se još od 1769. godine, kada je počela izgradnja hrama posvećenog Letnjem Svetom Nikoli. Proslavljala se sve do Drugog svetskog rata, pa i tokom njega. Nakon rata, dolaskom nove vlasti oličene u Komunističkoj partiji Jugoslavije, i nametanjem drukčijeg društvenog poretka, ta praksa je prekinuta – objašnjava Sivčev.

On dodaje da grad Kikinda nije imao svoju zvaničnu slavu sve do 2017. godine, kada je ponovo započeto zajedničko obeležavanje sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom. Od tada se održavaju i litije ulicama grada. Praksa obeležavanja hramovne slave obnovljena je još 2006. godine, tokom mandata predsednika opštine dr Branislava Blažića.

U Srbiji je uobičajeno da gradovi imaju svoju slavu, koja je često istovremeno i hramovna – ukoliko je glavna crkva u mestu posvećena istom svetitelju. Taj dan simbolično povezuje duhovni i društveni identitet zajednice, podseća na korene i okuplja građane u zajedničkom obeležavanju tradicije.

S. V. O.

penzioneri-kugla

Gradsko udruženje penzionera u Kikindi biće danas domaćin Regionalnog susreta sportskih sekcija udruženja penzionera iz više vojvođanskih mesta.

– Ekipe nam dolaze iz Sremskih Karlovaca, Farkaždina, Zrenjanina i Novog Miloševa, a svaka broji po pet članova. U našem udruženju takmičiće se u pikadu, bacanju pločica, šutiranju na gol i disciplini „kugla“. Nadmetanja će se odvijati tokom prepodneva – kaže Radojka Grujić, predsednica KUD „Sunčana jesen“ pri Gradskom udruženju.

Po završetku sportskog dela i svečane dodele diploma i pehara, učesnike očekuje druženje uz muziku.

Kikindski penzioneri već planiraju nove aktivnosti – sledeće nedelje putuju u Sombor na jednodnevni izlet, čime nastavljaju da pokazuju kako aktivno treće doba može biti ispunjeno druženjem i zajedništvom.

S. V. O.

1

Najpoznatiji lovac na naciste na svetu, čuveni izraelski istoričar Holokausta i genocida dr Efraim Zurof, nalazi se u poseti Novom Sadu i Srbiji, u okviru koje će uzeti učešće na konferenciji pod nazivom „Genocid – zajednička priča srpskog i jevrejskog naroda u XX veku“.

Dr Zurof je tom prilikom obišao prostorije Fondacije „Svetozar Miletić“ u Novom Sadu, Maticu Srpsku i Gradsku kuću, gde se susreo sa gradonačelnikom Novog Sada, Žarkom Mićinom.

Direktor Centra „Simon Vizental“, koji iza sebe ima gotovo četiri decenije plodotvornog rada na istraživanju i proučavanju Holokausta, kao i na traganju za odbeglim nacistima i ratnim zločincima iz Drugog svetskog rata, razmenio je mišljenje sa domaćinima ove tri institucije o značaju srpsko-jevrejskog prijateljstva kroz istoriju i važnosti kulture pamćenja o zajedničkom stradanju koje su Srbi i Jevreji pretrpeli u nacifašističkim logorima i režimima kakvi su bili nacistička Nemačka i Nezavisna Država Hrvatska.

(Izvor: nsuzivo.rs)

Don`t copy text!