Igor Crnogorac

Melodianum 2 (5)

Muzički spektakl doneo je drugi koncertni dan „Melodianuma“, četvrtog Međunarodnog festivala horova. Na otvaranju večeri, 200 učesnika zajedno je otpevalo himnu Festivala, „Viva La Musica“. Goste je pozdravio gradonačelnik, Nikola Lukač.

– Zahvaljujem se Marku Markovljevu, direktoru Kulturnog centra i njegovom timu što već četvrti put organizuju Festival koji, siguran sam, doprinosi promociji Kikinde i tome da oni koji su prvi put kod nas, dođu ponovo. Kikinda je grad dobrih ljudi ali i mladih talenata, čiji entuzijazam podržavamo – rekao je Lukač.

Naš grad je ovog vikenda središte muzičke kulturne scene na kojoj su vrhunski horovi, rekla je zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Ponosni smo što je ideja za organizovanje ovakvog festivala potekla iz našeg grada, što govori o tome da postoji svest o značaju promocije i afirmacije horske muzike koja, posebno danas, predstavlja značajnu komponentu našeg društva. Verujem da će se Festival još razvijati i obogaćivati novim sadržajima – zaključila je zamenica gradonačelnika.

Posle zajedničkog nastupa, koji je, inače, obeležio i kraj programa, nastupio je dečiji hor Osnovne muzičke škole „Petar Konjović“ iz Beograda, a zatim i horovi Prvog pevačkog društva iz Šapca, „Ars vocalis“ iz Beograda, Hor Saborne crkve Sveti Georgije iz Novog Sada, Hor Katedrale Svetog Petra u Baru i Hor „Attendite” Kulturnog centra u Kikindi.

Hor iz Crne Gore stigao je, za ovu priliku, u kamernom sastavu.

– Situacija u horovima je veoma teška, nemamo kontinuitet, nemamo odakle da uzimamo pevače. Svi horovi imaju problem jer su pevači penzioneri, odnosno ljudi koji nemaju iskustva sa horskim pevanjem. Odlično je što nam dolaze solo pevači, ali dobar horski pevač se postaje sa desetogodišnjim stažom, tako se stiče horska koordinacija – rekla je dirigentkinja Varvara Lojko.

S obzirom na to da, od ove godine, Festival nije takmičarski, svi učesnici su prilagodili repertoar publici koja je salu Muzeja ispunila do poslednjeg mesta.

Sutra, poslednjeg dana „Melodianuma“, u Muzeju, takođe od 18 sati, nastupiće Hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara i Hor „Kralj Petar Prvi” iz Beograda.

Manifestaciju su podržali Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i Grad Kikinda.

Klizaliste (16)

Svoje klizalište, Ledeno jezero, od danas imaju i Kikinđani. Nalazi se između otvorenih bazena i Starog jezera, i već je doneo mnogo radosti. Više stotina mališana sa roditeljima i bakama i dekama posetilo je program pod nazivom „Zimska bajka“, odnosno Decembarski bazar. Na svečnom otvaranju nastupili su članovi bubnjarske sekcije Studija „Maus“.

– Znali smo da će biti velika zainteresovanost, ali poseta prevazilazi naša očekivanja. Upravo zato smo i pokrenuli ovaj projekat, zbog osmeha naših najmlađih sugrađana – rekao je Dejan Pudar, direktor Sportskog centra „Jezero“ kojem pripada novo klizalište sa pravim ledom.

Novi sadržaj u gradu ostvaren je u saradnji sa Turističkom organizacijom i pod pokroviteljstvom Grada.

– Posle mnogo godina ponovo imamo klizalište i mislim da smo obradovali ne samo Kikinđane, nego i građane okolnih samouprava, a naši proizvođači imaju još jednu priliku da ponude svoje proizvode. Potrudićemo se da ovo postane tradicija i da svake zime, bar mesec dana, imamo otvoreno klizalište – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je sa saradnicima obišao Bazar i razgovarao sa sugrađanima.

Do sada su mališani iz Kikinde koji su za to imali priliku, odlazili na klizanje u veće centre i zato je kikindska „Zimska bajka“ sadržaj koji je prepoznat kao potreba, rekla je Jasmina Milankov, v. d. direktorica Turističke organizacije.

– Na ovaj način podržavamo i naše male proizvođače. Današnji događaj nam je i test da vidimo da li ćemo i ubuduće organizovati Bazar i najverovatnije je da će to biti svake subote. Odličan je odziv i drago mi je što smo, pre svega mladima, pružili nešto novo – dodala je Milankova.

Trogodišnji Stefan kaže da mu se sve sviđa. Mama Ivana dodaje da je lepo što je grad ponudio nove sadržaje.

Svetlana i Dragan Tatomir su doveli svoje sinove, Mihajla, Ivana i Aleksu.

– Ovo je predivno, upravo ono što je trebalo našem gradu – kaže mama Svetlana. Tata dodaje da će doći ponovo kada bude manja gužva, kako bi se svi zajedno oprobali na ledu.

Dečaci Viktor i Aleksandar došli su sa mamom i tatom, Ivanom i Silvesterom Pap.

– Tek smo stigli, ali sviđa mi se što su sve lepo okitili – kaže Aleksandar. – Doći ćemo ponovo.

– Jako je lepa ideja, mi smo bili u Novom Sadu i ovo je slično onome što smo tamo videli. Mislim da je pun pogodak. Mi živimo u komšiluku i drago mi je što je oživeo ovaj kraj – rekla je mama Ivana.Novogodišnji ukrasi, Deda Mraz i pano za fotografisanje na „Ledenom jezeru“ obradovali su mališane, a mnogi su uspeli da dođu i do klizaljki koje su se danas iznajmljivanje besplatno, pa je na ledu bilo dece svih uzrasta.Klizalište će biti otvoreno svakog dana, od 16 do 21 sata, a vikendom od 16 do 22. Cena iznajmljivanja klizaljki biće 150 dinara, koliko košta i sat klizanja. Opšti utisak je da je zima u Kikindi od danas još lepša i da će joj se posebno radovati deca.

Tanja_Still Donovan von Martens

Globalni trend u umetničkom svetu doneo je i nove načine povezivanja i stvaranja umetničkih dela u svim oblastima. Tako nastaju i kod nas sve popularnije umetničke rezidencije, kada se kreativci pozivaju da žive u drukčijem okruženju i sarađuju i stvaraju sa drugim umetnicima.

Jedna takva saradnja dovela je u Nove Kozarce Tanju Anderson, plesačicu, koreografkinju i profesoricu modernog plesa iz Švedske. Tanja je studirala u Stokholmu i Njujorku, živi u Geteborgu, a u Nove Kozarce je stigla zahvaljujući prijateljstvu započetom na samom severu Švedske, na festivalu „Strange places“ („Čudna mesta“).

– Tamo sam sam upoznala glumca Stefana Ostojića. Ja sam izvodila plesni performans „Drugi jezici“, a on je igrao svoju predstavu „Lala“. Sprijateljili smo se, mnogo smo razgovarali o radionicama i nastupima, a on je bio i na mojoj radionici plesa. Zainteresovala sam se za klovnovsku igru i improvizaciju i ostali smo u kontaktu. Nakon toga dobila sam ideju za projekat i poželela sam da Stefan bude deo njega. Ima još jedna stvar koja nas povezuje – opsednuta sam biciklima, a baš u to vreme Stefan je bio na turneji biciklom po selima. I ja želim to isto da uradim sa svojim projektom.Tvoj prvi dolazak u Srbiju bio je upravo u Nove Kozarce, na umetničku rezidenciju.

– Da, došla sam u Stefanovu kuću na osam dana i tu smo započeli projekat „Strašna Tili“. Radi se o svetskoj šampionki u biciklizmu, Šveđanki Matildi Tili Anderson koja je sa 16 godina otišla u Čikago. Bio je to kraj 19. veka, kada su mnogi Šveđani emigrirali u Ameriku. Tili je zarađivala kao krojačica kako bi kupila bicikl, i sedam godina je bila šampionka u više biciklističkih disciplina. Zvali su je „Strašna Šveđanka“. Onda se dogodilo da su u Sjedinjenim državama zabranili ženama da se bave biciklizmom, uopšte sportom, sa obrazloženjem da je nemoralno, opasno po zdravlje i nije ženstveno. Bio je to kraj njene karijere i njenih snova. Predstava je o tome šta nam je usađeno da smemo ili ne smemo da radimo u životu – kaže Tanja.

Rad će se nastaviti na umetničkim rezidencijama, na istoj ili sličnim relacijama?

– Kako je predstava kombinacija modernog plesa, klovnovskog i fizičkog teatra, i žive muzike, pored nas dvoje, učestvuju dvojica muzičara na sintisajzeru i trombonu, iz Malmea i Geteborga, a rediteljka je glumica-klovn iz Stutgarda, tako da ćemo, već početkom naredne godine nastaviti rad, verovatno u Malmeu. Premijera je planirana, najkasnije, za proleće 2025, nakon čega ćemo putovati sa predstavom.Kakvi su tvoji utisci o Srbiji? Koliko se razlikuju od onoga što si očekivala?

– U Srbiji je bilo ludo i divno. Bila sam upozorena, ali nisam očekivala gostoprimstvo koje je neiscrpno i toliko prijateljki raspoloženih ljudi. Mislila sam da će sve biti malo grublje, ali ovde su svi divni, a gostoprimstvo je neiscrpno. I jako volim burek. Sigurno dolazim ponovo.

Koja je glavna razlika između Šveđana i ljudi u Srbiji koju si uočila?

– Razlikuju se u glasnoći. Uz to, Srbija – Švedska je kolektiv naspram individualnosti. Kod nas su ljudi više okrenuti sebi, zatvaraju se u svoje stanove. Postoje istraživanja o tome koliko su i zašto Šveđani toliko usamljeni, to je problem. Zato sam još uvek sam pod utiskom i fascinirana sam koliko su me ovde ljudi srdačno prihvatili.Domaćin u Ruralnoj rezidenciji Novi Kozarci, Stefan Ostojić, kaže da je srećan zbog svih divnih susreta koje je njegova gošća imala u našoj zemlji i utiska koji su ljudi ostavili na nju.

– Mislim da joj je prvo sve bilo malo čudno. Doživela je veliku promenu, živela je ovde, radili smo zajedno i drago mi je svaki put kada vidim koliko se ljudi koji dolaze na mobe ili igranja predstava, sažive sa selom i uvek se raduju novom dolasku i susretu sa meštanima i publikom. Doživljavaju divne stvari, što je znak koliko su i jedni i drugi srećni zbog ovakvih događaja – kaže Ostojić.Tanjin boravak u Kozarcima, iako je posetila i Kikindu i Novi Sad, protekao je u sklapanju novih prijateljstava i to na inicijativu domaćina. Kada je prvi put izašla na ulicu, dobila je tri jabuke, stalno su stizali pozivi za druženje i kafu, imala je besplatnu vožnju taksijem i svi su imali potrebu, bez obzira na jezičku barijeru, da se druže sa svojom Šveđankom, dragom osobom i velikom umetnicom. A ona je, u domovinu, ponela i šlape.

(Foto: Jamie Michael Bivard, Donovan von Martens, Eva Svaneblom, Kikindski portal)

Sava Grabic - Copy (2)

Nema odmora za nostalgičare, romantičare i humanitarce. I pred ove praznike, „Pazzia Night Club” i Fejsbuk grupa “Kikindski korzo” priređuju dve muzičko-tematske večeri koje, svaki put, donose sjajnu muziku i atmosferu i nailaze na veliko interesovanje sugrađana, bez obzira na datum rođenja.

Veče „Volim 90-te“ sa DJ-em Momčilom Momeksom Markovim, biće održano u petak, 22. decembra, od 21 sata. Žurka je humanitarnog karaktera – ulaznica je slatkiš za paketiće „Crvenog krsta“.

Najbolji doček Nove godine možda će biti upravo na sledećem događaju, na Velikoj novogodišnjoj disko žurci, ponovo u petak, 29. decembra, sa muzikom po izboru DJ-a Save Grabića. Veče nezaboravnih hitova počinje u 21 sat, cena ulaznice je 200 dinara.

Saradnja ovog kluba i nostalgičara iz „Kikindskog korzoa“ traje već nekoliko godina, organizacijom, po mišljenju mnogih, najboljih muzičkih žurki u gradu. Da to proverite, ukoliko već niste, budete humani i sretnete se s generacijom, pred ove praznike imate dve lepe prilike u Dositejevoj 36.

Djoka Radak

Povodom 200 godina od rođenja Đoke Radaka, u Narodnom muzeju su priredili izložbu pod nazivom „Đorđe Radak Kikinđanin“.

Đorđe Đoka Radak bio je inicijator bune u Velikoj Kikindi aprila 1848. godine i veliki dobrotvor. Radak je, sudeći po delu, bio naš najznačajniji sugrađanin 19. veka koji je ceo život proveo u Velikoj Kikindi.

Osim kao buntovnika i dobrotvora, trebalo bi da ga pamtimo kao pisca, pesnika, prevodioca, narodnog tribuna, politički angažovanog advokata i varoškog senatora, borca za prava i opstanak srpskog naroda.

Bio je prijatelj Vuka Karadžića, Svetozara Miletića, Danila Medakovića… Bio je strog, ali pravedan, vredan i uredan. Takođe, tvrdica i svađalica. Zavirite u istoriju Đorđa Radaka Kikinđanina u utorak, 12. decembra u 18 sati u galeriji „Nova“, navodi se u pozivu iz Muzeja.

Smrt coveka (6)

Dva razloga za slavlje imali su večeras u Narodnom pozorištu. Predstava „Smrt čoveka na Balkanu“ odigrana je pedeseti put, što je, kažu glumci, ozbiljan broj igranja za teatar van velikih centara.

– Srećan sam što imamo ovaj jubilej u Kikindi. Mi to računamo kao kada se u Beogradu, recimo, neka predstava odigra 200 ili 300 puta. I večeras imamo radost igre, kao svaki put – rekao je glumac Mihailo Laptošević.

Glumac Slavoljub Matić podsetio je da dugovečnost predstava nije retkost u kikindskom teatru.

– Ovo pozorište ima nekoliko predstava koje su odigrane više od 150 i više od sto puta, i mnogo komada koji su igrani već 70-80 puta – istakao je Matić. – Sada smo tek na pola puta onoga što želimo sa ovom predstavom, a to je da je odigramo 150 puta jer je ovo pozorište poznato po tome što dugo neguje svoje predstave.

U predstavi igraju i: Miljan Davidović, Mina Stojković, Marina Vodeničar, Nikola Joksimović, Gordana Rauški, Miljana Marić, Marija Ostojić, Branislav Knežević, Vladimir Maksimović, Branislav Čubrilo Rus i Jožef Pocik.

Direktorica Pozorišta, Milena Živkov, istakla je značaj jubilarnog izvođenja.

– Veliki je značaj jubileja ove predstave jer, na žalost, mnogo komada ne doživi 50. izvođenje. Publika obožava ovu predstavu, i naša, i u mestima u kojima smo gostovali – kaže direktorica i dodaje da su u toku čitanje tekstova i pregovori sa rediteljima kako bi se, ukoliko bude dovoljno novca iz budžeta, u drugom delu sezone, pripremila još jedna premijera.

„Smrt čoveka na Balkanu“ igra se na maloj sceni i večeras se tražila karta više. Izvođenju su prisustvovali i autor teksta i reditelj, Miroslav Momčilović, dugogodišnji glumac, upravnik i direktor Pozorišta, Branislav Šibul i, u ime lokalne samouprave, resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski.

Istovremeno, koktelom posle predstave, obeležen je i 73. rođendan Pozorišta. Dan kikindskog teatra je 2. decembar jer je 1950. godine, na taj dan, premijerno izvedena prva predstava za građanstvo.

Ovo je usledilo nakon što je, 14. juna iste godine, Izvršni odbor Narodnog odbora grada Kikinde doneo “Rešenje o obrazovanju Uprave Gradskog pozorišta” sa zadatkom preuzimanja svih potrebnih radnji i mera za što brže otvaranje Gradskog pozorišta. Zvanični početak rada Pozorišta označava se na dan prve premijere, „Koštane“, Bore Stankovića, u režiji Save Pavlovića.

 

Prvo srpsko pevacko (5)

Međunarodni festival horske muzike, četvrti „Melodianum“, večeras je otvoren izvođenjem duhovne muzike. Pod kupolom Hrama svetih Kozme i Damjana, koncert je održalo Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo, najstarije pevačko društvo u Srbiji, koje ove godine obeležava 185 godina rada.

– Ovde je prekrasna akustika i domaćini su divni. Spremili smo malo lakši repertoar, upravo zato što smo na pragu Božića. Mnogo toga je posvećeno Bogorodici, pevamo delove iz liturgije i iz večernje službe, četiri različite „Bogorodice djevo“ – Arva Perta, Koste Manojlovića, Mitropolita Ilariona i Sergeja Rahmanjinova, a završavamo sa dve duhovne narodne pesme – rekla je Vera Carina, dirigentkinja Društva.

Koncertu je prisustvovala brojna publika, sveštenstvo, starešina Hrama, protojerej Boban Petrović i, u ime lokalne samouprave, zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra, organizatora „Melodianuma“, pozdravio je goste i otvorio Festival.

– Festival je, iz godine u godinu sve veći. Više nije takmičarski jer smatramo da treba samo svi zajedno samo da uživamo u muzici jer ona menja sve, čini nas ljudima i ispunjava dušu. Nadam se da ćemo imati još mnogo lepih događaja na „Melodianumu“ – kazao je Markovljev.

Sutra (subota, 9. decembar), od 15 sati, u svečanoj sali Muzeja, predavanje na temu „Jedinstvenost ljudskog glasa“ održaće dr um Agota Vitkai Kučera, profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

Na istom mestu, od 18 sati, počeće koncert čak šest horova: Hor Osnovne muzičke škole „Petar Konjović” iz Beograda, hor Prvog pevačkog društva iz Šapca, hor „Ars vocalis“ iz Beograda, Hor Saborne crkve Sveti Georgije iz Novog Sada, hor „Zima” iz Bara i domaćini, hor „Attendite” iz Kikinde.

1

Đorđije Žorž Andrić, autor i voditelj esmisije „Biće bolje sa Žoržom“, na duhovit način pokazao je kako prozapadna opozicija „dela“ u izbornoj kampanji, te da su otrčali u Nemačku da se žale na Srbiju.

Radomir Lazović, Biljana Đorđević, Borislav Stefanović našli su se podobnim da odu u iznesu kritike na račun naše zemlje.

Žorž je iskoristio svoj humor te je pokazao kako smešno, zapravo, izgleda politika prozapadne opozicije koji misle da je trougao Terazije – Crveni krst – Slavija Srbija te su pohitali da sa poslanicima u Bundestagu govore o situaciji u našoj zemlji.

U ovoj emisiji je na zanimljiv način napravljeno i poređenje kako bi izgledalo da su Nemci, odnosno Angela Merkel, usred kampanje došli u Srbiju da se žale na situaciju u Nemačkoj.

Snimak možete pogledati ovde.

(Izvor: 24sedam)

Druga zdravstvena stanica

Besplatni preventivni pregledi biće organizovani i ovog vikenda, u nedelju, od 8 do 16 sati u Drugoj zdravstvenoj stanici i u Opštoj bolnici.

U ambulanti u Svetosavskoj 53 muškarci stariji od 49 godina moći će da urade PSA test kojim se otkriva tumor prostate. Za žene stard 40 godiije ona u Bolnici će biti organizovani ultrazvučni pregled dojke i mamografija po potrebi. Pacijenti kod kojih se bude sumnjalo na bolest, biće upućeni na dodatnu dijagnostiku.

Za pregled nije potrebno zakazivanje, navode u Domu zdravlja koji organizuje besplatnu prevenciju.

pancevacko srpsko crkveno

Izuzetna i sada već etablirana manifestacija horske muzike, četvrti „Melodianum“ u organizaciji Kulturnog centra (KC), počinje danas. U toku tri dana nastupiće devet horova iz Srbije, Crne Gore i Rumunije, a Festival će biti revijalnog karaktera.

– Ideja je da što više promovišemo horsku muziku, ne u takmičarskom programu, nego na koncertima – kaže direktor Kulturnog centra i osnivač Festivala, Marko Markovljev. – Festival će otvoriti Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo, najstarije pevačko društvo u Srbiji, koje postoji 185 godina. Ovaj koncert održaće se u Hramu Svetih Kozme i Damjana, od 19 sati. Drugog dana, u subotu, imaćemo pravi spektakl. Na koncertu u Muzeju nastupiće šest horova, a na početku i na kraju programa, izvešće zajedničke numere, što znači da će na sceni biti oko 200 horista.

Prvom koncertu večeras (petak, 8. decembar), prethodiće predavanje. Na temu  „Veze između srpske i ruske crkvene muzike”, od 17 sati, u KC govoriće dr Bogdan Đaković, muzikolog i dirigent Hora Sabornog hrama Sveti Georgije iz Novog Sada, koji će nastupiti u subotu.