Lokalna samouprava u Kikindi i ove godine preduzima mere za suzbijanje ambrozije – štetne korovske biljke koja ugrožava zdravlje ljudi i utiče na poljoprivrednu proizvodnju. Već skoro dve decenije ove aktivnosti se sprovode tokom vegetacijske sezone, na mapiranim površinama utvrđenim monitoringom, a uklanjanje se vrši mehaničkim putem – košenjem, navodi Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Kikinde.
– Prema Uredbi o merama za suzbijanje korovske biljke ambrozije, u obavezi da je uništavaju su svi: vlasnici i korisnici poljoprivrednih površina, upravljači putevima i kanalima, građani na građevinskim parcelama i u svojim baštama, kao i na javnim površinama ispred svojih objekata – podseća Narančićeva.
Monitoring i mehaničko košenje ove godine planirani su na približno 20 hektara u gradu i naseljenim mestima. Kampanja će započeti sredinom jula, a završiće se početkom avgusta.
– Svest kod građana se značajno promenila. Pre 20 godina gotovo da nismo znali šta je ambrozija. Tek smo se upoznavali sa njenim uticajem na zdravlje i prinos useva. Ona crpi vlagu sa poljoprivrednih površina i veoma se lako širi, pa je važno uništavati je – prvo zbog zdravlja ljudi, zatim i zbog zaštite poljoprivrednog zemljišta – ističe ona.
Iako je, po Uredbi, dozvoljeno i hemijsko uništavanje, u Kikindi se već godinama primenjuje isključivo mehanički način, kao bezbedniji.
– Cilj nam je da sprečimo ambroziju da se razvije i baci polen – naglašava Narančićeva.
Ambrozija je jednogodišnja biljka koja najčešće niče na zapuštenom građevinskom i neobrađenom poljoprivrednom zemljištu, pored puteva, kanala i pruga. Jedna biljka može da proizvede od 500 do čak 3.000 semena, koja ostaju klijava i do 40 godina, a polen može da se širi i do 100 kilometara unaokolo. Smatra se da ambrozija proizvodi više od milijardu polenskih zrna, a njen polen sadrži čak 52 alergogena jedinjenja. Cveta od sredine jula do septembra, a izaziva tegobe kod oko 10 odsto ljudi – uzročnik je 75 odsto svih polenskih alergija.
– Ovo je peta lokalna samouprava u kojoj se održava „Karavan roditeljstva“, program koji smo pokrenuli s namerom da se približimo roditeljima, čujemo njihove dileme, nedoumice i probleme sa kojima se suočavaju. Želimo da olakšamo roditeljstvo i osnažimo porodice. Porodica je prepoznata kao nacionalni prioritet, a sve populacione mere imaju za cilj upravo to – da izgradimo porodičnu Srbiju – rekla je Biljana Rakić, pomoćnica ministra za brigu o porodici i demografiju.
Prema njenim rečima, finansijska podrška države porodicama nikada nije bila izdašnija.
– Roditeljski dodatak je najveći u istoriji naše države i na Balkanu: 500.000 dinara za prvo dete, 600.000 za drugo (u 24 jednake rate), 2.180.000 za treće i 3.180.000 za četvrto dete. Tu su i subvencije do 20.000 evra za kupovinu prve nekretnine, kao i nova uloga Ministarstva u upravljanju Alimentacionim fondom. Mi želimo da podržimo sve porodice u Srbiji, u direktnoj komunikaciji, licem u lice – istakla je Rakić i posebno pohvalila Kikindu kao jednu od najaktivnijih lokalnih samouprava u oblasti populacione politike.
Skupu je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima, koji je podsetio na brojne mere podrške porodicama koje Grad sprovodi.
– Želimo da svaka porodica u Kikindi ima uslove za najlepše odrastanje. Članovi smo Kluba 3+, izdvajamo sredstva za prvorođeno i drugorođeno dete, subvencionišemo užinu za četvrto dete, kao i prevoz za učenike i studente. Pružamo podršku nezaposlenim roditeljima, a značajna su i izdvajanja za bebi pakete i „kutiju želja“, po čemu smo prepoznatljivi. Uz podršku Pokrajine i Republike, grad Kikinda ostaje posvećen zaštiti porodice – poručio je Bogdan.
Manifestacija je započela vedro i razigrano – trkom beba „Puzijadom“. Učesnici su bili brojni, a svako dete dobilo je medalju i poklon. Jedan od najbržih bio je jedanaestomesečni Arsenije Jovanović, koga su bodrili mama Anja i stariji brat Jakša.
– Ovo je veoma lep i edukativan događaj. Deca se upoznaju, dele igračke, uče važne veštine od najranijeg uzrasta – podelila je utiske mama Anja.
Nakon toga, održana je i tribina za roditelje pod nazivom „Savremeno roditeljstvo – izazovi i rešenja“, na kojoj su govorile dr Aleksandra Krstić, pedijatar, i Nataša Žunić, viša patronažna sestra.
Peče se poseban petrovdanski kolač sa jabukama, poznat kao „petrovača“, a u njegovoj pripremi obavezno učestvuju i deca. Ponegde se pale tradicionalne lile – baklje napravljene od kore breze ili trešnje – kao priziv zdravlja za ljude i stoku.
– Naše udruženje postoji skoro pet decenija, a obeležavanje slave je važan deo naše tradicije. Zato smo želele da večeras sa nama budu žene koje dele iste vrednosti i ljubav prema očuvanju običaja – rekla je Boja Oljača, predsednica Udruženja.
Udruženje žena iz Novih Kozaraca prepoznatljivo je po aktivnostima u zajednici: u svojim prostorijama neguju stare zanate, izrađuju ručne radove i tkaju na razboju, redovno učestvuju na bazarima i humanitarnim akcijama.
Već 14 godina organizuju jedinstvenu manifestaciju – „Pitijadu“, takmičenje u pripremi pita od krompira po starim receptima. Udruženje broji oko 30 članica i neguje plodnu saradnju sa sličnim udruženjima širom regiona.
Posle pregleda, krv je dalo njih 72, od toga 12 žena i osmoro onih koji su dragocenu tečnost darivali prvi put.
Sledeća akcija zakazana je za ponedeljak, 21. jul.
