јануар 26, 2026

Igor Crnogorac

krpelj

Iz resornog Gradskog sekretarijata obaveštavaju građane da će se u ponedeljak, 28. jula, izvršiti tretman suzbijanja krpelja na teritoriji grada Kikinde i u naseljenim mestima Kikinda, Rusko Selo, Bašaid i Iđoš, u periodu od 8 do 12 sati.

Upozoravaju se pčelari da je preparat opasan za pčele. Dejstvo preparata traje jedan dan. U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika (jaka kiša, jak vetar), tretman će se odložiti za naredni povoljan dan, navodi se u saopštenju.

fijakerijda-kozarci-(3)

Konjičko udruženje „Zelenac“ iz Novih Kozaca organizuje u subotu, 26. jula, devetu Fijakerijadu, tradicionalnu manifestaciju koja svake godine okuplja ljubitelje konja i zaprega iz cele Vojvodine.

– Nadmetanja jahača, jednoprega, dvoprega, troprega, četvoroprega i višeprega, kao i takmičenja za najmlađe, odvijaće se na imanju Lisović od 15 sati. Pored toga, kao i svake godine, biraćemo najlepše zaprege, pastuva i kobilu – kaže predsednik Udruženja Miodrag Bogojević.

Manifestaciju podržavaju Mesna zajednica Novi Kozarci i Grad Kikinda, a organizatori očekuju veliki broj učesnika i posetilaca.

vatrogasci

Neispravna gasna instalacija uzrok je eksplozije i požara koji su se juče dogodili u privatnoj kući u ulici Miloša Velikog u Kikindi, potvrđeno je iz kikindske Policijske uprave.

U trenutku nesreće u kući su se nalazili muškarac i žena. Oboje su, nakon inicijalnog zbrinjavanja u kikindskoj Opštoj bolnici, sanitetom prevezeni u Univerzitetski klinički centar u Novom Sadu. Kako saznajemo, u pitanju su dve mlađe odrasle osobe koje su zadobile teške opekotine kojima im je zahvaćeno gotovo čitavo telo.

Eksplozija se dogodila nešto posle 12 sati, nakon čega je izbio manji požar. Na licu mesta prvi su pomogli dvojica sugrađana koji su se zatekli na putu u tom trenutku, a vatru su brzo lokalizovale tri ekipe Vatrogasne jedinice MUP-a.

Materijalna šteta za sada nije zvanično procenjena.

RPK-(4)

Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga – Kikinda, u saradnji sa Udruženjem za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije, regionalnom veterinarskom inspekcijom i Veterinarskim specijalističkim institutom Zrenjanin, organizovala je danas stručno okupljanje radi podizanja svesti i edukacije stočara i poljoprivrednih proizvođača o aktuelnoj pretnji stočnom fondu u državi. Teme su bile: afrička kuga svinja, kuga malih preživara i boginje ovaca i koza.

Afrička kuga svinja je teška virusna bolest domaćih i divljih svinja. Ne prenosi se na ljude, ali nanosi velike ekonomske štete. Prenosi se direktnim kontaktom zaraženih i zdravih životinja, ali i preko kontaminirane hrane, opreme, odeće, obuće i prevoznih sredstava. Bolest je već registrovana u Mačvanskom, Podunavskom i Zapadnobačkom okrugu, a brojna žarišta prisutna su i u susednim zemljama.

– Severni Banat je za sada miran – istakao je Nenad Budimović, sekretar za stočarstvo u Privrednoj komori Srbije. – Mi smo još pre dve godine započeli obuku farmera i poljoprivrednih tehničara, svih koji učestvuju u proizvodnji svinja. Bolest je vrlo uporna i vrlo lako se prenosi. U Srbiji je još uvek sporadična – imamo žarišta koja se javljaju u komercijalnim gazdinstvima poljoprivrednika. Vakcina ne postoji, pa je fokus na preventivi radi sprečavanja širenja i nastajanja bolesti.

On je posebno naglasio mere koje je neophodno sprovoditi.

– Mere su vrlo precizne. To su: dezinfekcija, kontrola hrane, transporta, stočnih pijaca, dokumentacije prilikom kretanja životinja i reprodukcija. Kod farmera u Srbiji u visokom procentu je zastupljena prirodna oplodnja – životinja ide iz dvorišta u dvorište, što znači da bi i veštačka oplodnja smanjila rizik. Takođe, mere preventive su i sistemska deratizacija, uništavanje glodara kao glavnih vektora u prenosu bolesti, nedozvoljavanje da strane osobe ulaze na farmu i dolaze u kontakt sa životinjama – sve navedeno može da bude ključno u sprečavanju nastanka i širenja bolesti – naveo je Budimović i ukazao i na rizike koji se javljaju u letnjem periodu.

– Ne pogoduje ni činjenica da je ovo period u kojem imamo prolazak velikog broja putnika iz Evrope prema Grčkoj, Turskoj i Bugarskoj kroz Srbiju – jer oni bacaju sendviče, to je hrana za divlje svinje, koje su rezervoar – naglasio je.

Što se tiče bolesti boginja ovaca i koza, kao i kuge malih preživara, one predstavljaju ozbiljnu pretnju za stočarstvo, s obzirom na visok procenat obolevanja i uginuća zaraženih životinja, rečeno je na skupu. Do sada nisu potvrđeni slučajevi na teritoriji Srbije, a o potencijalnoj opasnosti i prevenciji govorio je Đorđe Janku, specijalista epizootiolog iz Veterinarskog specijalističkog instituta u Zrenjaninu.

– Kuga malih preživara je registrovana na Kosovu i očekivano je da će se širiti. Važno je da se blagovremeno primeti i da se preduzmu mere: ubijanje prijemčivih životinja u zaraženom dvorištu i mere koje se tiču transporta i prometa – rekao je Janku. – Bolest je  registrovana i u temišvarskoj regiji i možemo očekivati da će biti prenesena i u naše krajeve. Obe bolesti se prenose i direktno i indirektno, i ne prenose se na čoveka – istakao je.

Kao ključnu poruku, Janku je izdvojio potrebu za blagovremenom reakcijom.

– Najbitnije je da proizvođač blagovremeno prijavi promenu zdravstvenog stanja životinje. Struka treba što pre da uzme uzorke i pošalje ih na dijagnostiku, jer je teško samo na osnovu kliničke slike razaznati o kojoj je bolesti reč i preduzeti adekvatne mere – dodao je.

Važno je znati i da, u slučajevima uginuća obeleženih životinja, država nadoknađuje štetu, rečeno je na skupu u Kikindi kojem je prisustvovao veliki broj proizvođača sa teritorije grada i okolnih mesta.

S. V. O.

Torontal-(4)

Krajem jula i početkom avgusta, u Ruskom Selu biće održane dve tradicionalne manifestacije u organizaciji Mađarskog obrazovnog, kulturnog i omladinskog centra „Torontal“ – 24. Kamp starih zanata i 22. Festival gulaša.

Kako je najavio predsednik „Torontala“, Šandor Talpai, ovogodišnji kamp počinje u ponedeljak, 28. jula, i trajaće do petka.

– Svake godine u kampu učestvuje između 80 i 100 dece, a prijave za ovu sezonu već pristižu. Deca se kroz svakodnevne radionice upoznaju sa starim zanatima – grnčarijom, pletenjem, vezom, tkanjem i vezivanjem perlica. Novina ove godine biće radionice izrade drvenih igračaka i pištaljki od trske, koje će voditi specijalni gosti-predavači. Program obuhvata i stare igre u popodnevnim satima. Svim učesnicima su obezbeđeni ručak i dve užine, a učešće košta 3.500 dinara. Kamp je namenjen deci osnovnoškolskog uzrasta. Prijave se mogu izvršiti na brojeve 064 280 62 38 i 064 193 04 29, kao i na sam dan početka – naveo je Talpai.

On je dodao da je interesovanje veliko, već se prijavilo 70 dece iz Kikinde, Nove Crnje, Žitišta i iz inostranstva, odnosno deca koja raspust provode kod baka i deka u Srbiji. Radovi nastali tokom Kampa biće izloženi u subotu, a publika će moći da ih vidi i u nedelju, 3. avgusta, kada će se, od 13 sati, održati Festival gulaša.

– Festival je prilika da i odrasli provedu lep dan u prijatnom ambijentu. Više od 25 ekipa iz Kikinde i Nove Crnje takmičiće se u kuvanju gulaša, a sve će pratiti muzika i dobro druženje. Za posetioce će se pripremati gulaš u velikom bagraču, a u ponudi će biti i čuveni kurtoš kolač. Kotizacija po ekipi iznosi 500 dinara, a prijave su moguće na broj telefona 064 89 68 050, kao i na sam dan manifestacije. Ekipe same donose namirnice i opremu, a najbolje očekuju nagrade iz grnčarske radionice „Torontal“ – najavio je Talpai.

Decu očekuje nedelja ispunjena učenjem i zabavom, a porodice i prijatelji imaće priliku da uživaju u nedeljnom druženju uz dobar gulaš. Centar „Torontal“ nastaviće da neguje kulturnu baštinu kroz ovakve programe i u narednim godinama.

S. V. O.

cesma-voda

Iz JP „Kikinda“ obaveštavaju sve potrošače u Mokrinu da će zbog najavljenih radova na izradi vodovodnog čvorišta na vodozahvatu u ulici Đure Jakšića doći do privremenog isključenja vode sutra (četvrtak 24. jul), od 10 do 14 sati.

Deo mreže će ostati bez vode dok će deo mreže osetiti smanjen pritisak, navodi se u saopštenju.

Kolping-Sajan

Dvanaesti Festival kuvanja, koji će biti održan u subotu, 26. jula u dvorištu Kolping edukativnog centra u Sajanu, okupiće brojne učesnike iz Srbije, Mađarske i Rumunije. Ova internacionalna i multikulturna manifestacija nije takmičarskog karaktera, a posebnu vrednost predstavlja činjenica da okuplja predstavnike civilnog sektora i lokalne zajednice.

Kako ističu organizatori, kuvaće se na plin, bez ograničenja u izboru jela, a cilj nije nadmetanje, već druženje i negovanje partnerskih odnosa.

– Festival nam je važan upravo zbog toga što učvršćuje saradnju koju imamo sa civilnim organizacijama i društvima iz regiona. Osim učesnika iz našeg mesta i okoline, očekujemo i goste iz Mađarske i Rumunije. Svi treba da ponesu svoje namirnice i opremu, ali najvažnije je da ponesu dobro raspoloženje – rekla je Brigita Keri, koordinatorka Centra.

Manifestaciju podržavaju Mesna zajednica Sajan i Kolping društvo Srbije, a početak programa zakazan je za 9 sati.

S. V. O.

krajiski-viseboj-2024-(6)

Programima koji će trajati od 24. do 31. jula, u Banatskom Velikom Selu tradicionalno će biti obeleženi Dani sela.

Manifestacija će biti otvorena rok koncertom kod tende u četvrtak, od 21 sata.

U petak će, od 21 sata, na glavnom terenu FK „Kozara“, biti održan igrački koncert KUD „Marija Bursać“ sa gostima iz Severne Makedonije i iz Mokrina. Nakon koncerta, kod tende će biti nastavljen muzički program sa „Lakampanela“ bendom.

Na ribnjaku „Laguna“, za subotu od 12 do 14 sati, zakazano je takmičenje u kuvanju riblje čorbe, „Kotlić 2025“. Od 21 sata, kod tende, biće nastavljen zabavno-muzički program.

Nedelja, 27. jul, biće centralni dan manifestacije. Na platou ispred Zavičajne kuće održaće se 15. „Krajiški višeboj“. Početak nadmetanja je u 15 sati.

U amfiteatru u parku, od 16 sati, biće izložene slike ULIKS „Džev“. Postavka nosi naziv „Naše selo nekad i sad“.

Na prostoru ispred Udruženja pčelara „Matica“ u 17 sati će početi program „Dani meda“. Na platou ispred Zavičajne kuće, od 20 sati i 30 minuta, nastupiće Mile Delija sa pratnjom.

Na bazenu i na stadionu FK „Kozara“, 31. jula biće održan peti „Akvatlon“. Nadmetanja će trajati od 11 do 17 sati.

ambalazni-otpad-(3)

U cilju očuvanja životne sredine i jačanja ekološke svesti kod poljoprivrednih proizvođača, danas je na šest punktova u Kikindi i u okolnim selima sprovedena akcija prikupljanja ambalažnog otpada od pesticida i hemijskih sredstava za zaštitu bilja. Akciju je organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom Kikinda i Regionalnom privrednom komorom Severnobanatskog upravnog okruga.

Jedan od punktova bio je kod nekadašnje stočne pijace u Kikindi, gde su akciju obišli i gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Đorđe Tešin, kao i predstavnici stručnih službi.

– Ovakve aktivnosti organizujemo drugi put, s ciljem da poljoprivrednike informišemo i podstaknemo na pravilno odlaganje ambalažnog otpada. Ova vrsta otpada je izuzetno opasna – period njegove razgradnje je do sto godina, a često završava na njivama, u kanalima i na divljim deponijama. Sadržaj u ovakvom otpadu je u koncentrovanom sastavu i oštećuje životnu sredinu i zdravlje ljudi i budućih pokolenja – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka resornog Sekretarijata.

Ona je podsetila da se ambalaža pravilno odlaže trostrukim ispiranjem, bušenjem, zatim pakovanjem u džambo vreće, nakon čega se, po obaveštenju iz Sekretarijata, predaje ovlašćenim operaterima. Poljoprivrednici za to dobijaju potvrdu koja postaje deo dokumentacije u eAgraru.

Prema rečima Mladena Đurana, direktora Poljoprivredne stručne službe, interesovanje raste u odnosu na prethodnu godinu, ali je potrebno još edukacije i motivacije.

– Ovo je važan korak u unapređenju ekološke prakse u poljoprivredi. Očekujemo da će broj učesnika nastaviti da raste, a ukoliko u budućnosti ova aktivnost postane uslov za ostvarivanje subvencija, to će dodatno podstaći poljoprivrednike da se uključe – rekao je Đuran.

Jedan od učesnika, poljoprivrednik Orestije Rankov, podržao je inicijativu i ukazao na njen značaj iz ugla prakse.

– Godinama sam čuvao ambalažu jer nisam imao rešenje za njeno bezbedno odlaganje. Mislim da je ovo pravi potez. U proseku imamo 4,5 litre ovakvog otpada po hektaru godišnje, a u našoj opštini je pod kulturama 40 do 50 hiljada hektara. Znači, ovo nije zanemarljiva količina.

Kako je naglašeno, ovakve akcije biće nastavljene i u narednom periodu, uz podršku nadležnih institucija i u saradnji sa poljoprivrednicima, radi odgovornog upravljanja otpadom i očuvanja životne sredine.

S. V. O.

Don`t copy text!