Year: 2026

czds
Centar za društvenu stabilnost predstavlja novi dokumentarni film koji rasvetljava sve detalje i pozadinu slučaja koji je predstavljao jednu od vodećih tema 2025. godine – projekat Generalštab i plan izgradnje hotela na mestu urušenog bivšeg saveznog ministarstva odbrane!

Šta je istorijska pozadina izgradnje zgrade Generalštaba? Kako je ovaj objekat bombardovan za vreme NATO agresije? Kakav pravni status je dodeljen zgradi Generalštaba u vreme vlasti stranaka iz DOS koalicije? Zašto je ova tema u vreme sprovođenja obojene revolucije postala jedna od primarnih u Srbiji?

I na kraju, ko su pojedinci koji čine duboku državu u Srbiji, spremnu da služe tuđim interesima iznad interesa sopstvene države i naroda, a ko oni koji su stali u ODBRANU DRŽAVE?

Premijera filma “Generalštab – odbrana države”, subota 21. februara!

Naime, dok se spremaju lokalni izbori u Kuli, unutar blokaderskog pokreta ponovo vri. Glavno pitanje koje se postavlja u blokaderskim studentskim krugovima jeste: Da li će centrala iz Beograda još jednom morati da „lupi šakom o sto“ i dovede u red svoje partnere iz Novog Sada?

STARE AFERE, NOVI MEŠETARI

Iako su se beogradski blokaderi u više navrata javno ograđivali od političara bivšeg režima, podsećajući na afere poput one sa Živoradom Anđelkovićem Paukom, njihovi saradnici iz Vojvodine očigledno imaju drugačije planove. Na pomolu je novi skandal jer su „autonomaški blokaderi“ uhvaćeni u tesnoj saradnji sa novosadskim odborom Demokratske stranke.

STRATEGIJA IZ SENKE: NOVAKOVIĆ KROJI SUDBINU KULE?

Glavni akter ove priče je zamenik predsednika DS-a, Nebojša Novaković. On se pojavljuje kao siva eminencija liste „Mladi Kula“, nudeći im sve – od logistike i saveta, do „uvezenih“ govornika, profesora i novinara koji treba da podignu tenziju u ovom mestu.

UCENA ILI DOGOVOR?

Cena Novakovićeve pomoći je jasna: postavljanje njegovih lojalnih ljudi na famoznu blokadersku listu. Ovakvo mešetarenje direktno urušava sliku o „nezavisnim građanskim protestima“ koju beogradski blokaderi pokušavaju da održe.

BEOGRAD NA POTEZU

Sada se svi pitaju: Hoće li beogradski blokaderi dopustiti ovakvo soliranje? S obzirom na to da su se već ranije oštro protivili uplitanju stranačkih funkcionera sa sumnjivom prošlošću, očekuje se da bi „beogradska centrala“ mogla ponovo da primeni disciplinske mere prema svojim vojvođanskim kolegama.

DISCIPLINSKA PALICA ZA AUTONOMAŠE?

Da li će autonomaški blokaderi platiti cenu zbog tajnih sastanaka i šurovanja sa DS-om u Kuli? Iz Beograda se očigledno ne gleda blagonaklono na to da im Novaković i novosadski odbor „kvare igru“ pred važne lokalne izbore.

Izvor: NS uživo

igraliste-(3)

Povodom nedavnog oštećenja ograde na dečijem igralištu kod velikog parkinga u centru grada, iz lokalne samouprave obaveštavaju javnost da je ograda u prethodnom periodu više puta bila oštećena i sanirana uz angažovanje i podršku Javnog preduzeća „Kikinda“, koje je blagovremeno reagovalo i obezbedilo neophodne radove kako bi igralište ostalo bezbedno za korišćenje.

Uprkos uloženim sredstvima, trudu i odgovornom postupanju nadležnih službi, nedopustivo ponašanje pojedinaca se ponavlja, čime se direktno ugrožava bezbednost dece i nanosi materijalna šteta javnoj imovini.

Gradskom odlukom o opštem uređenju naseljenih mesta i komunalnom redu zabranjeno prljati i uništavati površine javne namene, kao i komunalne objekte i uređaje. Propisana je i novčana kazna u iznosu od 25.000 dinara za fizičko lice koje postupa suprotno navedenim odredbama.

Grad će, radi zaštite javne imovine i bezbednosti dece, biti prinuđen da u narednom periodu preduzme konkretne mere i dosledno primenjuje kaznenu politiku prema počiniocima. Imajući u vidu da se u neposrednoj blizini igrališta nalazi video-nadzor, u slučaju novih oštećenja, u saradnji sa Policijskom upravom Kikinda, proveravaće se snimak i pokrenuti odgovarajući postupci u skladu sa zakonom.

Apelujemo na sve građane da se ponašaju odgovorno i savesno, da čuvaju javnu imovinu i da zajedničkim delovanjem doprinesu očuvanju bezbednog i uređenog prostora za našu decu i sve sugrađane. Očuvanje javnih površina nije samo zakonska obaveza, već i pitanje lične i društvene odgovornosti.

os-sveti-sava-erasmus-+

Osnovna škola „Sveti Sava” u Kikindi uključena je u međunarodni Erasmus+ projekat GenSTEAMers, koji ima za cilj unapređenje STEAM nastave kroz odgovornu primenu generativne veštačke inteligencije. Projekat okuplja partnere iz više evropskih zemalja i trajaće do maja 2028. godine.

Kroz međunarodnu saradnju projekat podržava nastavnike u razvoju inovativnih nastavnih praksi, jačanju profesionalnih kompetencija i stvaranju inkluzivnih i održivih obrazovnih modela.

Direktorka škole Gordana Rackov ističe da ova ustanova već ima značajno iskustvo u Erasmus+ programima, što je doprinelo uključivanju u novi projekat.

-Informaciju o projektu dobili smo preko Centra za promociju nauke iz Beograda, koji nas je kontaktirao jer im je bila potrebna škola sa iskustvom. Stupili smo u kontakt sa partnerima i postali deo projekta u kojem, osim nas,  učestvuju i škole iz Irske, Grčke, Španije – navodi direktorka.

U okviru projekta nastavnici će biti obučeni za primenu alata generativne veštačke inteligencije u nastavi, sa ciljem razvoja kreativnog i kritičkog mišljenja kod učenika. Škola će pojedine alate primenjivati na časovima i učestvovati u evaluaciji njihove uspešnosti u usvajanju trajnog i primenjivog znanja.

-Cilj je da se upoznamo sa novim alatima i vidimo kako veštačka inteligencija funkcioniše, ali i da učenike naučimo kako da postavljaju pitanja, kritički posmatraju odgovore i procene da li su tačni – objašnjava direktorka.

Glavni rezultat projekta biće Action Plan Kit — zbirka STEAM projekata i vodič za upotrebu veštačke inteligencije u nastavi. Nastavnici će proći hibridnu obuku za primenu ovih alata, dok će njihova upotreba i korisnost biti kontinuirano praćene tokom trajanja projekta.

Početak projekta obeležen je sastankom održanim 26. i 27. januara u Dablinu, u organizaciji Learnovate centra pri Triniti koledžu. Predstavnik OŠ „Sveti Sava” na sastanku bio je nastavnik Miroslav Grujić, koordinator Erasmus+ projekata u školi, koji je tom prilikom predstavio školu i grad partnerima.

-Pratićemo koliko su alati primenljivi u obrazovanju, koje su njihove prednosti, ali i negativne strane. Cilj je da dobijemo kvalitetnije obrazovanje i primenjivo znanje za učenike – ističe Grujić.

U projektu učestvuju nastavnici različitih predmeta, a aktivnosti će biti realizovane u odabranim odeljenjima učenika uzrasta od 12 do 16 godina. Grujić dodaje da će aplikacije razvijati partnerske organizacije na osnovu smernica nastavnika.

-Važno je da aplikacije budu bezbedne, prilagođene uzrastu, jednostavne za upotrebu i da daju tačne informacije. Učenici će rešavati zadatke uz pomoć AI alata, a mi ćemo pratiti rezultate i upoređivati ih sa redovnom nastavom kako bi se procenilo da li primena ovih alata doprinosi kvalitetnijem učenju.- kaže Grujić.

Direktorka Rackov naglašava da projekat donosi dugoročne koristi i za učenike i za nastavnike.

-Naš cilj je da učenike naučimo kako da koriste veštačku inteligenciju na bezbedan i pravilan način. Znanja i iskustva moći ćemo da podelimo sa kolegama iz drugih škola, a učenici će imati priliku da komuniciraju sa vršnjacima iz drugih država – zaključuje ona.

T. D.

 

turisticka-bgd-(3)

Turistička organizacija grada predstavlja deo je  Međunarodnog sajma turizma koji je otvoren danas na Beogradskom sajmu pod sloganom „Jedno putovanje, hiljadu priča“. Na sajmu koji traje do 22. februara učestvuje više od 350 izlagača iz 18 zemalja.

-Naš grad predstavljamo u okviru štanda Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam – istakla je Jasmina Orašanin, v.d. direktorica Turističke organizacije. -Ovo je prilika da sve posetioce upoznamo sa turističkim, gastronomskim i kulturno – istorijskim znamenitostima Kikinde, ali i da promovišemo proizvode lokalnih proizvođača. Poseban akcenat je na našoj najvećoj manifestaciji „Danima ludaje“, kao i na sovama i mamutici Kiki.

Premijer Đuro Macut, otvarajući sajam, naveo je da je izložba Ekspo 2027 veliki trenutak za Srbiju i dodao da je to velika prilika za razvoj turizma i ugostiteljstva zemlje.

Zvanični partner ovogodišnjeg sajma je zemlja Kipar. Manifestacija je najveći i najposećeniji turistički događaj u regionu sa dugom tradicijom i regionalnim ugledom.

A.Đ.

oftalmologija-ram-(1)

Službi za oftalmologiju, tačnije Ambulanti za očne bolesti Opšte bolnice, vlasnik firme „Palet Pak“ Nenad Jakovljević uručio novi aparat, probni ram za određivanje optičke korekcije, vredan oko 20 hiljada dinara.

-Novi aparat će mnogo značiti u svakodnevnom  radu ambulante jer praktično svakom pacijentu koji uđe u ambulantu proveravamo vizus, i zbog toga ga na neki način možemo smatrati „potrošnim materijalom“- istakla je dr Dragana Radin, načelnica Službe za oftalmologiju.

Kikindsko preduzeće „Palet Pak“  je proteklih nekoliko godina u više navrata Opštoj bolnici obezbedilo opremu za bolje funkcionisanje, a tu humanu praksu nastavilo je već početkom ove godine. Jakovljević je naglasio da je manje važno koliko je do sada bilo donacija, već da je mnogo bitnija njihova želja da, kao firma, u skladu sa mogućnostima, pomognu lokalnoj zajednici u kojoj postoje i rade, kao i da pacijenti i zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi imaju bolje uslove za lečenje.

Ovom prilikom načelno je dogovoreno da u narednom  periodu „Palet Pak“ obezbedi još jedan ovakav ili sličan aparat, u zavisnosti od potreba Službe za oftalmologiju.

Dnevno se u ovoj ambulanti pregleda tridesetak pacijenata od beba do najstarijih sugrađana.

-Podsetiću da od 2021. godine ponovo radimo operaciju katarakte. U ovom zahvatu učestvuju specijalisti iz Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Vojvodine koji dolaze u Bolnicu. Nikada nemamo više od pedesetak pacijenata na listi čekanja i pošto se steknu uslovi izvode se operacije – navela je dr Radin.

Oprema neophodna za ovu intervenciju nabavljena je uz  finansijsku podršku Pokrajinske vlade koja je uložila oko 30 miliona dinara.

A.Đ.

 

policija

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodile su se 63 saobraćajne nezgode, u kojima nije bilo poginulih, dok je povređeno 26 lica. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi prethodnog dana nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Kako se navodi u apelu, saobraćajna policija sprovodi akciju pojačane kontrole saobraćaja na teritoriji Republike Srbije od 13. do 22. februara 2026. godine. Za prvih pet dana akcije kontrolisano je 43.372 vozila i otkriveno 20.102 prekršaja.

Najviše sankcija odnosilo se na prekoračenje brzine — kažnjeno je 10.595 vozača, što, prema podacima iz apela, znači da je svaki četvrti kontrolisani vozač prekoračio dozvoljenu brzinu. Istovremeno, sankcionisan je 2.131 vozač, odnosno putnik, zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa.

Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola iz saobraćaja je isključeno 979 vozača, od kojih su 143 zadržana u službenim prostorijama jer su upravljali sa više od 1,20 promila alkohola u organizmu. Takođe, zadržan je 51 vozač koji je upravljao pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Imajući u vidu nepovoljne vremenske uslove, upućen je apel svim učesnicima u saobraćaju na dodatnu opreznost i poštovanje propisa, kako bi se doprinelo očuvanju bezbednosti na putevima.

jencorchaiza-the-swedish-flag-1127475-1280
Kako piše portal “Srpski ugao”, Švedska se godinama predstavlja kao država visokih standarda ljudskih prava, ali podaci o sakaćenju ženskih genitalija (FGM – Female Genital Mutilation) otvaraju ozbiljna pitanja o primeni zakona.

Socialstyrelsen (Socijalstirelsen – Nacionalni odbor za zdravlje i socijalnu zaštitu) procenjuje da u zemlji živi oko 68.000 žena koje su već podvrgnute ovom obliku nasilja, dok je između 13.000 i 28.000 devojčica i dalje u riziku.

Uprkos tome, u poslednjih deset godina pokrenuto je svega šest krivičnih postupaka, a izrečena je samo jedna pravosnažna presuda, navodi portal www.1177.se.

Statistika dodatno zabrinjava, od ukupno 501 prijave tokom protekle decenije, podignuto je samo šest optužnica protiv osoba za koje se tvrdi da su obrezivale i sakatile devojčice i devojke.

Godine 2023. zabeležen je rekordan broj prijava – čak 87 slučajeva – ali nijedna optužnica nije podignuta. Iako zakon iz 1982. godine predviđa kaznu zatvora do deset godina, praksa pokazuje da se postupci retko pokreću i još ređe završavaju osudom.

Vlasti navode da je veliki broj slučajeva izvršen van Švedske ili pre dolaska žrtava u zemlju, što otežava prikupljanje dokaza. Žrtve često ćute zbog straha od porodice i stigmatizacije. Zdravstveni radnici i škole, koji imaju obavezu prijavljivanja, u pojedinim slučajevima izbegavaju da pokrenu postupak, navodno iz bojazni od sukoba sa zajednicama.

Luul Jama (Luul Džama) iz organizacije Existera (Eksistera) upozorava da je potrebno preispitati način na koji se o ovom problemu govori i kako se pitanja postavljaju u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama.

Kritičari smatraju da se država previše obazire na moguće optužbe za rasizam ili stigmatizaciju određenih kultura, pa se primena zakona odvija oprezno i sporo. Time se, kako tvrde, stvara utisak institucionalne pasivnosti. Postoji zakon, ali njegova primena ostaje minimalna.

Slučaj FGM u Švedskoj pokazuje raskorak između normativnog okvira i stvarnosti. Dok broj žena koje su prošle kroz ovu praksu ostaje visok, sudski epilog je gotovo nevidljiv. To pokreće pitanje da li su mehanizmi zaštite dece i žena dovoljno efikasni i da li sistem reaguje blagovremeno.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Šest optužnica i jedna presuda za deset godina, naspram desetina hiljada potencijalnih žrtava, ukazuju na ozbiljan problem u sprovođenju zakona. Kada statistika pokazuje jaz između prijava i sudskih odluka, poverenje u institucije slabi. Zaštita dece ne sme biti tema političkih kalkulacija niti straha od optužbi. Zakon ima smisla samo ako se primenjuje dosledno i bez izuzetaka. U suprotnom, on ostaje mrtvo slovo na papiru, dok rizik po najranjivije traje.

Prema UN-u i Konvenciji o pravima deteta, svi ljudi u svim zemljama imaju pravo na svoja tela. Sakaćenje ženskih genitalija krši ljudska prava devojčica i žena i zabranjeno je u svim zemljama EU.

Takođe je zabranjeno u nekoliko zemalja u kojima se uobičajeno praktikuje, kao što su Egipat i Somalija. U Švedskoj svako ko izvrši ili planira da izvrši sakaćenje ženskih genitalija može biti osuđen na zatvorsku kaznu.

Čak i ako se sakaćenje dogodi u drugoj zemlji, osoba koja obično živi u Švedskoj može biti osuđena. Ako se ono dogodilo pre migracije u Švedsku, to nije krivično delo prema švedskom zakonu.

U Švedskoj je žensko obrezivanje (genitalno sakaćenje, FGM) strogo zabranjeno zakonom još od 1982. godine, a praksa se uglavnom ne vrši unutar zemlje, ali prema zvaničnim procenama ,,Socialstyrelsen-a” (Nacionalni odbor za zdravstvo i socijalnu zaštitu) iz 2023. godine, oko 68.000 žena i devojčica u Švedskoj je bilo podvrgnuto ovom postupku pre i posle dolaska u zemlju.

Veliki broj migranata iz zemalje gde je ova praksa tradicinalna, poput Somalije, povećavaju ovu statististiku, broj je porastao u odnosu na ranije procene (npr. 38.000 iz 2015. godine). Procenjuje se da je 13.000 – 23.000 devojčica potencijalno u riziku.

Švedska se istovremeno snažno zalaže za inkluziju i jednakost, pa NVO i školski sistem aktivno promovišu LGBTQ+ prava i rodnu ravnopravnost, uključujući edukaciju o raznolikosti polnih identiteta.

U nekim školama i javnim ustanovama postoje gender-neutralni toaleti (često kao dodatak standardnim muškim i ženskim), kako bi se omogućila sigurnost i komfor za decu koja istražuju svoj rodni identitet, ili se identifikuju kao nebinarni.

Ovo se često sarkastično komentariše kao da postoje „tri toaleta: za dečake, za devojčice i za one koji još nisu sigurni šta će da budu“, ali u stvarnosti je cilj solidarnost sa svima, od sakaćenja do promene svesti, iako to izaziva debate o prioritetima u društvu.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

kazna-za-greh-1

U dvorcu u Srpskoj Crnji u toku je snimanje televizijske serije „Kazna za greh“, nastale po motivima istoimene trilogije Jelene Bačić Alimpić. Snimanje na ovoj lokaciji trajaće do prve polovine marta, a dvorac je tokom ovog perioda zatvoren za posetioce.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Serija od dvanaest epizoda prati detinjstvo, odrastanje i nemoguću ljubav Mihajla, naslednika grofovskog imanja, i Emilije, ćerke siromašnog kovača. Kroz njihove sudbine prikazan je svet prvih decenija prošlog veka – vreme balova, konja i kočija, bečkih valcera i strogih društvenih pravila, ali i ratova koji menjaju ljudske sudbine.

Scenaristkinja Nataša Drakulić ističe da je izbor dvorca bio rezultat duge potrage za odgovarajućim ambijentom.

-Jako smo dugo tražili odgovarajući kaštel širom Srbije, ali ovaj je definitivno najviše odgovarao atmosferi priče. Logistički je zahtevno preseliti veliku ekipu na duži period. Izgleda da ništa nije slučajno jer je Jelena Bačić Alimpić svoj roman promovisala baš u ovom zamku – istakla je Drakulić, dodajući da je ekipa smeštena u Kikindi i da se već navikla na banatsku ravnicu i gostoprimstvo domaćina.

Ona je naglasila da je reč o velikoj ljubavnoj priči koju su „tuđi gresi osudili na propast“, ističući da upravo takve priče publici danas nedostaju.

Predsednik opštine Nova Crnja, Dragan Daničić, naglasio je da je lokalna samouprava ponosna što je domaćin glumačkoj ekipi.

-Jako nam je drago što smo domaćini jedne ovakve ekipe i što je naš dvorac poslužio za snimanje serije. Objekat je preuređen tako da izgleda kao pre sto godina i nadamo se da će deo tog uređenja ostati i nakon snimanja. Za nas je ovo posebno iskustvo i potvrda da smo imali pravu viziju kada smo dvorac uredili i ponudili za ovakve projekte. Nadamo se da će u budućnosti biti još sličnih inicijativa.

Na setu je više od četrdeset poznatih glumaca, među kojima su Nikola Rakočević, Marina Ćosić, Slaviša Čurović, Ljubomir Bulajić, Slobodan Beštić, Tatjana Kecman, Andrej Nježić, Stefan Radonjić, Marina Vodeničar, Zinaida Dedakin, Nina Perišić i drugi. Kreatori serije su Nataša Drakulić i Predrag Antonijević, dok režiju potpisuje Miloš Radunović.

Glumac Slaviša Čurović, koji tumači lik doktora Vebera, kaže da je ambijent „scenografski pun pogodak“ i da se priča prirodno uklapa u prostor Vojvodine.

-Snimanje ide dobrim tempom, ekipa je snažna i uigrana, a priča zanimljiva. Veliki broj scena snimamo na otvorenom, u zimskim uslovima, što predstavlja dodatni izazov za glumce. Verujem da će publika voleti ovu seriju – naveo je on.

Nikola Rakočević, koji tumači grofa Jovana Ercega, ističe da je prostor izuzetno filmičan i zahvalan za snimanje.

-Grof je kompleksna ličnost čiji se život prati kroz više decenija, što ulogu čini glumački zahtevnom zanimljivom. Serija prati porodične odnose i životne lomove kroz generacije, što priču čini bliskom i razumljivom publici.

NOVI ŽIVOT ZA KULTURNO NASLEĐE

Direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja, Nikola Tolčin, ocenio je da je izbor dvorca za snimanje značajan za predstavljanje ovog kraja u umetničkom svetlu i da ovakvi projekti pokazuju kako kulturno nasleđe može dobiti novi život.

-Velika nam je čast što je dvorac u Srpskoj Crnji izabran kao jedna od ključnih lokacija za snimanje serije „Kazna za greh“. Ovakvo zdanje, sa svojom istorijom i arhitekturom, prirodno pripada snažnoj i emotivnoj priči kakva je ova.

Snimanje se nastavlja narednih dana, dok velelepno zdanje u Srpskoj Crnji doprinosi autentičnom okviru velike televizijske priče koja oživljava prošlo vreme i ljudske sudbine.

PROJEKTOVAO RUS

Inače, ovaj dvorac je među najmlađima u Vojvodini. Građen je za vreme Drugog svetskog rata, za nemačkog genarala Nojhauzena. Prema predanju, projektovao ga je ruski zarobljenik- arhitekta.  Prelepo zdanje trenutno služi za iznajmljivanje za različite namene kao što su proslave, seminari, snimanja serija, filmova…

novac-dinari-isplata

Nacionalna služba za zapošljavanje saopštila je da će preko Banke Poštanska štedionica izvršiti isplatu redovne i privremene novčane naknade za mesec januar 2026. godine.

 

Redovna novčana naknada za nezaposlena lica biće isplaćena u petak, 20. februara, dok će privremena novčana naknada za lica koja žive na i izvan teritorije AP Kosovo i Metohija biti isplaćena u subotu, 21. februara 2026. godine.

error: Content is protected !!