Year: 2026

6.2.-streljastvo-1

Na Evropskom prvenstvu za kadetski i mlađojuniorski uzrast u bugarskom Burgasu, mlađi juniori Srbije zauzeli su ekipno treće mesto u disciplini vazdušni pištolj, a tim su činili: Matija Kvasnevski, Mateja Dimić i Kikinđanin Aleksandar Derbakov koji se u pojedinačnom takmičenju pozicionirao na 37. mestu.
POREDAK, mlađi juniori, pojedinačno: 1. Kuarta (Italija) 383, 2. Sargsijan (Jermenija) 382, 3. Lasč (Ukrajina) 379…, 5. Kvasnevski (Srbija) 379…, 28. Dimić (Srbija) 369…, 37. Derbakov 364… Ekipno: 1. Turska 1.126, 2. Ukrajina 1.125, 3. Srbija 1.112…
Nastupila je i Kikinđanka Ema Cvejin kao kadetkinja i zauzela 21. poziciju u pojedinačnoj konkurenciji pištoljašica.
POREDAK, kadetkinje, pojedinačno: 1. Karš (Nemačka) 378, 2. Kocečko (Ukrajina) 377, 2. Staron (Poljska) 377…, 12. Ristić (Srbija) 369…, 21. Cvejin (Srbija) 366…
Pre ovoga, u prošle godine ustanovljenoj disciplini „Solo” vazdušnim pištoljem u kojoj se umesto krugova računaju „hitovi” (za pištolj to je rezultat 9,8 krugova i bolji), u prvoj fazi svi su gađali po 30 hitaca, 16 najboljih prošlo je dalje, a rezultati iz prve i druge faze sabrali su se. Cvejin je u ovoj disciplini bila 19, a Derbakov je zauzeo 40. mesto.
POREDAK, kadetkinje: 1. Ristić (Srbija), 2. Grimel (Nemačka), 3. Muktarova (nezavisna takmičarka)…, 19. Cvejin (Srbija), mlađi juniori: 23. Kvasnevski (Srbija)…, 33. Dimić (Srbija)…, 40. Derbakov (Srbija).
D. P.

FOTO: Streljački savez Srbije 

fejes-klara

Rekonstrukcija Osnovne škole „Feješ Klara“ počinje sledeće nedelje čime će još jedna reprezentativna zgrada u centru Kikinde, uz objekat Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole, uskoro dobiti potpuno novo ruho.

Kako saznajemo od člana Gradskog veća zaduženog za obrazovanje Tihomira Farkaša, sve je spremno da se školska godina nastavi  bez zastoja i problema. Neophodne pripreme su završene, a roditelji i učenici blagovremeno su obavešteni o novom načinu organizacije nastave, tokom trajanja radova.

– Od ponedeljka, za učenike viših razreda nastava će se, u dve smene, odvijati u Osnovnoj školi „Sveti Sava“, gde je opremanje praktično završeno. U toku sutrašnjeg dana biće dopremljen preostali nameštaj i oprema. Učenici od prvog do četvrtog razreda nastavu će, takođe u dve smene, pohađati u izdvojenom, dvorišnom delu škole „Feješ Klara“, gde se nalaze prostorije za đački boravak. Radovi neće remetiti taj prostor jer je odvojen od ostalog dela škole. Bezbednost učenika i kontinuitet nastave su prioritet. Važno nam je da deca imaju dobre uslove – ističe Farkaš.

Vrednost radova iznosi oko 400 miliona dinara, a sredstva za kompletnu rekonstrukciju obezbedila je Pokrajinska vlada.

S obzirom na to da se zgrada ove osnovne škole, kao i obližnja, Gimnazije i Ekonomske škole, nalazi pod zaštitom države, rekonstrukcija će se izvoditi uz posebnu pažnju i poštovanje njenog autentičnog, istorijskog izgleda.

Prema rečima Farkaša, Kikinda je trenutno jedno od najvećih gradilišta u Srbiji kada je reč o ulaganjima u obrazovanje.

– Rekonstrukcijom zgrada dve srednje škole i Osnovne škole „Feješ Klara“ šaljemo jasnu poruku da je obrazovanje jedan od naših najvažnijih prioriteta. To nije samo ulaganje u objekte, već u budućnost grada i generacije koje u njemu odrastaju – zaključuje Farkaš.

rukomet-tehnicka

Rukometna ekipa Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ iz Kikinde juče je osvojila srebrnu medalju na Republičkom školskom prvenstvu održanom u Šapcu. Kikindski srednjoškolci su do finala stigli nizom pobeda, potvrdivši višegodišnji kontinuitet dobrih rezultata.

Do završnice turnira ekipa je došla pobedama nad školama iz Leskovca, Vrbasa i Kragujevca. U finalnom meču poraženi su od ekipe iz Beograda, ali, kako ističe profesor fizičkog vaspitanja Viktor Felbab, postignuti rezultat ima posebnu težinu.

-U finale smo stigli posle teških utakmica. Nažalost, u završnici nismo bili u najboljem zdravstvenom stanju i nismo uspeli da pružimo jači otpor ekipi iz Beograda, ali to ni na koji način ne umanjuje njihov uspeh. Ponosan sam na svoje momke koji su dostojno predstavili školu i grad. Drugo mesto i srebrna medalja su lep rezultat i nastavak kontinuiteta nastupa na republičkim prvenstvima – rekao je Felbab.

Zadovoljstvo postignutim rezultatom istakao je i kapiten ekipe Nemanja Balaban, učenik četvrtog razreda Tehničke škole.

-Utisci sa turnira su veoma dobri. Lepo je bilo i ponosan sam na svoje saigrače, na borbu i plasman koji smo ostvarili – naveo je Balaban.

Felbab je iskoristio priliku da se zahvali Rukometnom klubu Kikinda, Rukometnom klubu „Crvena zvezda“ iz Mokrina kao i Rukometnom klubu iz Bočara i trenerima.

-Oni sa momcima kvalitetno rade a dokaz za to su postignuti rezultati. Bez dobrog rada po klubovima ne bismo mogli da imamo ova postignuća. Sledeći cilj nam je školska olimpijada u maju – nadamo se medalji.

Rukometna ekipa Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ već pet godina zaredom plasira se na republička školska prvenstva, a 2024. godine na Školskoj olimpijadi u Novom Sadu osvojila je bronzanu medalju, čime je još jednom potvrdila stabilan sportski nivo i kontinuitet rezultata.

T. D.

olivera-you-tube-(2)

Vaspitačica Olivera Krišan od 1. januara pokrenula je you tube kanal namenjen deci, roditeljima i vaspitačima i svima koji se bave decom. Cilj razvoja kanala je vraćanje dečjeg interesovanja za pisanu reč i knjigu. Kanal @musickidsdeca već ima pratioce, što našu sugrađanku zaposlenu u vrtiću „Mendo“ veoma raduje.

-Ideja da pokrenem svoj kanal proizašla je iz činjenice koja zabrinjava. Istražujući, došla sam do podatka da se čita izuzetno malom broju dece. Svega dva odsto njih uspavljuje se uz pomoć knjige ili im se čitaju priče tokom dana. Uglavnom vreme provode ispred malih ekrana ili telefona. Mali je i broj najmlađih koji su i članovi Narodne biblioteke. Prema statistici 2005. godine imalo smo 20 procenata mališana kojima se ne čita. Za svega deset godina podaci su poražavajući – navodi Olivera Krišan.

Kako je you tube kanal veoma popularan kod mališana rešila je da osmisli kvalitetan i edukativan sadržaj. Ono što im se sada nudi nije kvalitetno, a u najvećem broju slučajeva nije primereno njihovom uzrastu.

-Deca na mom kanalu mogu da čuju pesmice edukativnog sadržaja.  Tu je i crtani film “NokioPi” koji ih vodi u svet knjiga, a glavni junak druži se sa likovima iz bajki. Na kraju ih poziva da i oni sami počnu da čitaju i da tako steknu još više prijatelja. Muzički spotovi su sa tekstovima koji učenje čine lakim i zabavnim – zaključuje naša sagovornica.

Do sada je postavljeno 10 videa, a u planu Olivere Krišan je da svakog meseca budu barem dva nova. Ona je autor svih tekstova koji su nastajali od 2005. godine i nalaze u zbirkama koje je izdala. U narednom periodu, sa koleginicom Branislavom Makitan pregovara da deca pevaju, a da ona svira sve numere koje se pojavljuju na ovom kanalu.

A.Đ.

1710420647656

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 99 saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno 38 učesnika u saobraćaju. Na području Policijske uprave u Kikindi nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Imajući u vidu poboljšane vremenske uslove i predstojeće dane vikenda, kada su intenzivnija putovanja van gradskog područja, iz Policijske uprave apeluju na vozače da poštuju ograničenja brzine i da prilagode vožnju uslovima vidljivosti i drugim okolnostima u saobraćaju. Posebno da budi pažljivi na prolasku državnog puta kroz naselje i u blizini pešačkih prelaza i škola, kako ne bi ugrozili ranjive kategorije učesnika u saobraćaju, pešake i decu.

Od početka godine policijski službenici su u kontroli saobraćaja vozilima bez spoljnih obeležja policije – presretačima otkrili blizu 4.500 prekršaja vozača, od kojih je 140 prekršaja nasilničke vožnje i ostalih najtežih prekršaja za koje je propisana najstrožija sankcija. Iako se kroz pojačane kontrole i preventivne aktivnosti nastoji da se ovakva ponašanja svedu na minimum, bezbednost u saobraćaju počinje od lične odluke.

hfd
Kako prenosi portal “Srpski ugao”: U Nemačkoj se dogodio još jedan primer otvorenog nasilja levih radikala – grupa napadača, navodno levih ekstremista, brutalno je pretukla učesnike mirne demonstracije protiv abortusa u Koblenzu, pri čemu su dvojica aktivista završila u bolnici sa teškim povredama glave i lica, dok policija i dalje istražuje motiv, ali ne pominje moguću političku pozadinu, prenosi Stern.

Sve je počelo na Ler rondelu u centru grada, gde je mala grupa od osam mladih aktivista iz „Akcije SOS Život“ započela prijavljenu akciju „Javni protest za pravo na život sa molitvama“. Njihov cilj bio je jednostavan – deliti letke, moliti se i mirno razgovarati sa prolaznicima o tome zašto abortus nije rešenje. Nisu nosili oružje, nisu vikali parole mržnje – samo su stajali sa transparentima i crvenim šalovima.

Jedva minut nakon početka, prišao im je čovek sa stranim naglaskom i počeo da viče „nacisti!“ i „kakvo je ovo fašističko sranje!“. Gurao je učesnike i pokušao da polomi kameru kojom su snimali događaj. Aktivisti su odmah pozvali policiju. Dolaze uniformisani, uzimaju podatke napadaču i teraju ga da ode, sa zabranom prilaska.

Samo deset minuta kasnije isti čovek se vraća – ovog puta sa šestoricom pomagača. Sada je sve eskaliralo u pravi linč: otimaju letke, bacaju kamenje, prevrću kolica sa materijalom, udaraju pesnicama i šutiraju po telima. Osmoro mladih ljudi bori se da se odbrani, neki padaju na zemlju, primaju udarce u glavu i lice. Video snimak pokazuje deo haosa, ali ne i sve napadače – kako ističe Elias Burov, jedan od žrtava i organizator ture.

Dvojica aktivista završila su u bolnici: jedan sa traumom lobanje i mozga plus modricama na ruci, drugi sa slomljenom vilicom. Ostali su imali lakše povrede, ali svi su bili u šoku. Policija je privela trojicu napadača na licu mesta, ali ih je kasnije pustila. Demonstracija se ipak nastavila do kraja – pod policijskom zaštitom – jer su učesnici želeli da pokažu da se neće uplašiti.

Elias Burov jasno kaže: uvredama „nacista“ i „fašisti“ napadači su otkrili svoju ideološku stranu. Ovo nije slučajni sukob – ovo je klasičan primer kako levi radikali ne podnose drugačije mišljenje, posebno kada se tiče abortusa i prava nerođenih. Umesto argumenata, koriste pesnice i batine. A policija? I dalje „istražuje motiv“, kao da nije očigledno da se radi o politički motivisanom nasilju.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ovo nije prvi put. U Nemačkoj se ovako opredeljeno stanovništvo stalno suočava sa pretnjama, vandalizmom i fizičkim napadima od strane onih koji sebe nazivaju „antifašistima“. Dok se milioni troše na promociju „slobode izbora“, mirni građani koji brane život bivaju premlaćeni na ulici. Sistem ćuti ili minimizuje incident – glavni mediji pišu suvo „došlo je do sukoba“, bez ikakve osude levih nasilnika.Ovaj napad u Koblenzu pokazuje koliko je duboka netrpeljivost prema patrijaharnim vrednostima u današnjoj Evropi. Dok vlasti podstiču „toleranciju“, obični ljudi plaćaju cenu krvlju. Levi ekstremizam nije borba protiv fašizma – on sam postaje fašizam ulice, gde se drugačije mišljenje guši nasiljem. On je drugo lice ANTIFE.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

tamburasi-ruma-(3)

Članovi Gradskog tamburaškog orkestra „Branko Radičević“ iz Rume održali su koncert u Narodnom pozorištu u okviru „Kikindskih tamburaških svečanosti“.  Prisutni sugrađani imali su priliku da uživaju u  svetskoj i filmskoj muzici, kao i u solističkim nastupima pevača i tamburaša vođenih dirigentskom palicom Smiljane Jančić.

-U protekle tri godine drugi put gostujemo u Kikindi i drago nam je što smo odabrani da ove godine budemo deo tamburaških svečanosti – istakao je Borislav Novaković, predsednik Upravnog odbora rumskog orkestra – Svirali smo kompozicije svirane za tamburaški orkestar, svetske klasike od Bramsa i Šostakoviča, a kako je ove godine 100 godišnjica rođenja Janike Balaža odsvirali smo i numeru „Kad zaigra srce u primaša“ tokom koje se predstavio naš primaš Dejan Ćirković. Publika je mogla da čuje i našeg solistu na bas primu Jovana Suđića. Isto tako siguran sam da su svi uživali u domaćoj i stranoj filmskoj muzici.

„Kikindske tamburaške svečanosti“ održane su četvrti put uz podršku lokalne samouprave i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, napomenuo je Marko Markovljev, v.d. direktor Kulturnog centra i dodao:

-Želimo da održimo tradiciju tamburaške muzike jer je tambura neraskidivi deo ovog dela Srbije. Ovakvi događaji pravi su način da podsetimo na lepotu tamburaške muzike koja je deo našeg nacionalnog identiteta. Publika je željna ovakvih koncerata, kojih je, na žalost, sve manje u proteklim godinama.

Tamburaški orkestar osnovan je 1969. godine u okviru KUD-a „Branko Radičević“, a od 2000. godine su nezavisno udruženje. Imaju dve sekcije izvođački ansambl, koji je i gostovao u našem gradu sa tridesetak muzičara, i dečiji orkestar „Plavi čuperak“.

-Imamo 25 dece kojima se trudimo da prenesemo ljubav prema tamburi koja je i nacionalni instrument Vojvodine. Važno je raditi sa decom i mladima jer je sve manje tamburaških orkestara i na tome moramo da radimo kako bi stvorili generacije koje će nas naslediti – zaključio je Novaković.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

A.Đ.

ozelenjavanje

Oko 450 ukrasnih drvenastih i žbunastih sadnica posađeno je danas na potezu Starog jezera u okviru donatorske akcije kompanije Essity iz Austrije. U sadnji su učestvovali učenici OŠ „Feješ Klara“, predstavnici grada i stručne službe za zelenilo.

Akcija je organizovana na delu između parkinga KSC „Jezero“ i mosta prema Starom jezeru, sa ciljem popunjavanja zelenih površina i unapređenja kvaliteta životne sredine.

Učenici osmog razreda ove škole priključili su se akciji u okviru nastave ekologije. Kako je istakla nastavnica Aleksandra Ćazić Kiurski, ovo nije prvi put da škola učestvuje u sličnim aktivnostima.

-Učenici su došli da pripomognu sadnji novih mladih sadnica kako bi ostavili mladom naraštaju nešto u amanet. Oni vode računa i o sadnicama u školskom dvorištu, a na časovima ekologije i biologije uče kako da se brinu o životnoj sredini. Veoma su ekološki osvešćeni i raspoloženi za ovakve aktivnosti – navela je nastavnica.

Učenici ističu da im ovakve akcije znače i lično.

-Mislim da je važno da ozelenimo grad zbog kiseonika i jer je zdravo. Nije bilo naporno i baš je zabavno, lakše nego što sam mislila – rekla je učenica Una Malogajski, dodajući da planira da se i ubuduće više angažuje.

Njen školski drug Nemanja Feješ kaže da često boravi na Starom jezeru i da mu je važno da prostor bude uređen:

-Za mene ovaj projekat znači mnogo zbog kiseonika i zato što slobodno vreme najčešće provodim ovde.

Sadnja se realizuje iz donacije kompanije Essity, a ovo je druga godina zaredom da ta kompanija finansijski podržava ozelenjavanje u Kikindi. Prema rečima Miodraga Radovanovića, inženjera šumarstva JP „Kikinda“, prošle godine u Ruskom Selu zasađen je park na površini od dva hektara.

-Ove godine na red je došlo popunjavanje površina na Starom jezeru koje naši sugrađani dosta koriste. Pored ovog parka, trudimo se da popunjavamo sve zelene površine u urbanom delu i okolini sela- naveo je Radovanović.

Akciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je naglasio značaj saradnje sa donatorima.

-Ova donacija vredna je oko milion i osamsto hiljada dinara. Posadili smo oko 450 sadnica na radost đaka i naših sugrađana. Cilj nije samo lepši izgled grada, već zdravija sredina za život – poručio je gradonačelnik.

T. D.

svetski-dan-rak-(1)

Tokom 2024. godine u Kikindi je registrovano ukupno 338 novih slučajeva malignih bolesti – 162 kod muškaraca i 176 kod žena. Podaci Registra za rak pokazuju da su najčešći tumori kože, pluća i debelog creva, dok se kod žena posebno izdvaja karcinom dojke, a kod muškaraca prostate.

Stručnjaci ukazuju da se najveći broj obolelih beleži u starijim starosnim grupama, što potvrđuje da su godine života i nasleđe važni faktori rizika, ali i da na deo uzroka možemo uticati sopstvenim ponašanjem.

-Postoje nepromenljivi faktori rizika, kao što su uzrast, pol i nasleđe, ali i oni na koje možemo da utičemo – pušenje, alkohol, gojaznost i stres. Kada se ti faktori udruže, rizik od nastanka malignih bolesti višestruko raste – objašnjava dr Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine.

Prema njegovim rečima, lokalni podaci jasno pokazuju obrazac obolevanja.

-Karcinom dojke najčešće se javlja kod žena starijih od 50 godina, dok je rak debelog creva prisutan kod oba pola već posle četrdesete. Kožni tumori su češći u poznijem životnom dobu i često su povezani sa starosnim promenama kože – navodi dr Hačko.

On ističe da je zadatak javnog zdravlja da bolest otkrije u što ranijoj fazi.

-Kada se maligne promene uoče na vreme, procenat izlečenja je veći od 95 odsto. Zato su preventivni pregledi i zdrave životne navike od presudnog značaja – dodaje on.

Lekari savetuju građanima da održavaju pravilnu ishranu, budu fizički aktivni, izbegavaju duvan i alkohol i redovno obavljaju kontrolne preglede. Ženama nakon 50. godine preporučuju se mamografija, ginekološki pregled i kolonoskopija, a muškarcima PSA test prostate, kolonoskopija i pregled kože.

Svetski dan borbe protiv raka obeležava se upravo sa ciljem podizanja svesti o značaju prevencije i ranog otkrivanja. Prema podacima Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, u Srbiji su tokom 2024. godine od malignih tumora obolele 41.472 osobe, dok je od posledica raka preminulo 20.314 ljudi. Najčešći su karcinomi pluća, debelog creva i prostate kod muškaraca, odnosno dojke, pluća i debelog creva kod žena, što pokazuje da se i lokalni podaci iz Kikinde uklapaju u širu nacionalnu sliku.

T. D.

jjo

Rektor Univerziteta u Novom Sadu dr Dejan Madić podneo je krivične prijave protiv NN lica zbog brutalnog targetiranja članova Senata, pritisaka, zastrašivanja i grubog kršenja zakona, prenosi NS uživo.

Kako smo se uverili, pre nedelju dana, na kampusu, autobuskim stajalištima i javnim mestima pojavili su se plakati i nalepnice sa imenima i prezimenima univerzitetskih profesora, uz poruke koje direktno ugrožavaju njihovu bezbednost i čast. Ovakvo targetiranje dela akademske zajednice usledilo je nakon tajnog glasanja Senata, što je po zakonu i statutu Univerziteta – potpuno legalno!-ističe NS uživo.

Ovo nije borba za istinu, već brutalan napad na institucije, pokušaj uličnog nasilja nad Univerzitetom i otvoreni pritisak manjine koja želi da blokadama i haosom upravlja obrazovanjem u Srbiji!

Univerzitet nije ulica. Odluke se ne donose pod pretnjama, plakatima i hajkama.

Izvor: nsuzivo.rs