Year: 2026

stecaj

U Privrednom sudu u Zrenjaninu u samo jednom danu, 23. februara, otvoreno je pet stečajnih postupaka.

U poslovnim problemima našlo se pet firmi, od onih koje prave sendviče, do onih koje se bave transportom. Zajedničko svim firmama je da su im računi u blokadi već duže vreme, da imovina koju imaju ne pokriva sve dugove i da ne postoji drugi način da se izvuku iz problema.
U stečaju je završila prezadužena firma MC Sendviči iz Kikinde. Nije u stanju da otplati dugove, uključujući i platu zaposlenoj i poreze. Stečaj je otvoren i nad preduzećem Grafo-komerc, takođe iz Kikinde, koji je u sličnim problemima. I ova firma je ostala dužna za platu zaposlenoj, koja je i podnela zahtev za otvaranje stečaja.
Ni firma Paradizo keramika iz Kikinde nije imala drugog načina da reši finansijske probleme osim da proglasi stečaj. Preduzeće Transport Jakšić D&N iz Novog Miloševa u sličnoj je situaciji. Račun firme je u blokadi, postoji dug za plate i doprinose, pa je jedino rešenje stečaj.

U stečaju se našlo i društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge Maj Citi Vej iz Srpske Crnje. U obrazloženju je navedeno da stečajni dužnik ne može iz procesa rada da izmiruje svoje dospele obaveze u roku, da imovina više nije dovoljna da pokrije sve dugove i da je račun firme u neprekidnoj blokadi od januara 2021. godine.

Izvor: Telegraf Biznis/Kamatica

biblioteka-srpski-pripreme-(2)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i ove godine organizovaće besplatnu pripremu učenika osmog razreda osnovne škole za završni ispit iz srpskog jezika. Časovi počinju u martu i traju  do kraja školske godine i namenjeni su đacima iz grada i sa sela.

-Imamo slobodno još svega dva, tri mesta, a  ostala su popunjena – saznajemo od v.d. direktorice Biblioteke Dunje Brkin Trifunović. – Učenici su se, kao i do sada lično prijavljivali na Dečjem odeljenju. Svi časovi su besplatni, a  jedini uslov je da su, osmaci koji će dolaziti,  članovi Biblioteke i da ne duguju knjige. Koliko je od pomoći deci i roditeljima govori činjenica da nigde poziv nismo objavili, a da su naši kapaciteti popunjeni. Rad je organizovan po grupama i da bi bio efikasan grupa ne sme biti veća od 10, maksimum 12 dece.

Besplatni časovi organizuju se 12. put i uz profesora srpskog jezika i književnosti, bibliotekara Slobodana Tomića, sa decom radi i Dunja Brkin Trifunović. Sa polaznicima se dogovore tačni termini održavanja časova.

Svi učenici koji su pohađali ovu radionicu tokom prethodnih godina, upisali su željene škole. U proseku su ostvarivali 17,5 bodova od mogućih 20 na završnom jeziku. Od ovakvog načina rada i Biblioteka ima višestruku korist. Povećan je broj novih mladih članova i koji ovu ustanovu ne doživljavaju više kao mesto u kojem je dosadno.

A.Đ.

 

pozar

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel građanima na odgovorno ponašanje tokom grejne sezone, nakon velikog broja požara na građevinskim objektima širom Srbije. Na teritoriji Severnobanatskog okruga zabeleženo je 165 požara, sa četiri smrtna ishoda i deset povređenih.

Od početka grejne sezone, u periodu od 15. oktobra 2025. do 24. februara 2026. godine, pripadnici Sektora za vanredne situacije intervenisali su na 1.565 požara na građevinskim objektima u Srbiji, što predstavlja smanjenje od 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U ovim intervencijama stradalo je 40 osoba, dok je u istom periodu prošle godine poginulo 49 lica.

Kako se navodi, najčešći uzroci požara su neispravni ili neočišćeni dimnjaci, nepažnja prilikom loženja peći na čvrsta goriva, ostavljanje uključenih grejalica bez nadzora, držanje zapaljivih predmeta u blizini izvora toplote, preopterećenje elektro-instalacija i neispravni električni uređaji. Svi ovi uzroci povezani su sa ljudskim faktorom, odnosno nepažnjom ili nemarom.

Sektor za vanredne situacije apeluje na građane da budu odgovorni prema sebi i svojim porodicama i da:

  • provere ispravnost dimnjaka i peći,
  • ne ostavljaju uključene grejalice bez nadzora,
  • ne preopterećuju elektroinstalacije,
  • udalje nameštaj i zapaljive materijale od grejnih tela.

Dodatno se savetuje da se pepeo ne odlaže u plastične kontejnere ili blizu gorivog materijala, da se deca ne ostavljaju bez nadzora u prostorijama sa pećima ili grejalicama, kao i da se električni uređaji isključuju prilikom napuštanja doma.

U slučaju požara, građani treba odmah da obaveste vatrogasno-spasilačku jedinicu pozivom na broj 193 i postupaju po uputstvima spasilaca.

njiva-atar-vojvodina-poljoprivreda-

Krajem januara završen je prvi krug licitacije za izdavanje državne zemlje u zakup. Nadmetanje je, kao i ranijih godina, obavljeno elektronski preko Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za poljoprivredno zemljište. Ratari su, u deset katastarskih opština, na raspolaganju imali 1.633 hektara državnih oranica po Godišnjem programu mera zaštite poljoprivrednog zemljišta iz 2025. i površina od 34 hektara prema programima iz 2019, 2020. i 2022. godine, saznajemo od sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslave Narančić.

-Površina od 34 hektara ponovo je stavljena na licitaciju s obzirom na to da su raskinuti ugovori sa zakupcima usled neispunjavanja uslova. Elektronskim putem, podneto je 18 prijava od kojih jedna nije ispunjavala uslove. Zemlja u državnom vlasništvu izdata je na 15 godina, osim parcela u katastarskoj opštini Banatska Topola gde je zakup na godinu dana zbog spornih imovinsko-pravnih i svojinskih odnosa – istakla je naša sagovornica.

Najviša ponuđena cena po hektaru je 55.500 dinara za zemlju u Novim Kozarcima, dok je najniža cena za hektar izlicitirana u Mokrinu, 11.000 dinara.

-Ukupno je u prvom krugu izdato 55,1604 hektara državne zemlje. U toku je potpisivanje ugovora o zakupu između Uprave za poljoprivredno zemljište i zakupaca. Po završetku ovog postupka, raspisaće se i drugo javno nadmetanje za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji grada. Očekujem da će drugi krug licitacije biti tokom marta – navela je Narančić.

Najviše zemlje za nadmetanje bilo je u katastarskim opštinama Iđoš i Sajan, gde je i najmanje parcela izlicitirano. Naime, u pomenutim selima uglavnom su na raspolaganju slatine, pašnjaci i trstici, te kako zemlja nije obradiva i nije visokog kvaliteta malo je i zainteresovanih za nju.

A.Đ.

pexels-pixabay-60504

Uskoro bi sa radom trebalo da počne digitalna platforma „Sajber straža“, koju je pokrenulo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Preko nje, građani će, brzo i jednostavno, moći da prijave različite oblike internet prevara.

Pokretanjem platforme „Sajber straža“ građani će moći da prijave svaku pretnju, ugoržavanje dece ili bilo šta drugo što se odnosi na visokotehnološki kriminal. To će policiji, kako kažu, olakšati posao i dati jasniji uvid u prevare.

Sajber prevare najčešće dolaze kroz lažne, takozvane, „fišing“ poruke i mejlove. Konkretno, stigne vam mejl sa adrese koja vas navede da poverujete da je pošiljalac banka, kurirska služba ili državna institucija. Međutim, umesto validne informacije u mejlu dobijete lažnu ponudu u vezi sa kripto-investicijama, lažnim poslovima ili brzom zaradom.

Proces prijave biće jednostavan i vođen kroz nekoliko koraka, a građani će nakon podnošenja imati mogućnost da prate status svog predmeta.

 

prelazni-rok

Start zvanične fudbalske polusezone i na severu Banata već je označen utakmicama Kupa FSP Zrenjanin, predstojećeg vikenda započinje i drugi deo Područne lige „Zrenjanin”, a pre pomenutog okončan je i zimski prelazni rok. Najveći promet bio je u našem najboljem fudbalskom kolektivu, s Gradskog stadiona. Stigla su desetorica, a otišao je veliki broj igrača, među njima i oni iz mlađih kategorija, koji imaju pravo nastupa u seniorskoj konkurenciji.
OFK Kikinda, došli: Miodrag Milenković (Mladi radnik, Požarevac), Petar Ćirović (Mačva, Šabac), Konstantin Perašević (Loznica), Igor Stepančev (Šumar, Ogar), Ognjen Borkanov (Vrčin), Milan Vidaković (Javor, Ivanjica), Nikola Vujović (Spartak, Subotica), Nemanja Trifunović (Tekstilac, Odžaci), David Milisavljević (Dinamo Jug, Vranje), Nemanja Vučetić (Zlatibor, Čajetina), otišli: Aleksa Nikolić (Naftagas, E), Vuk Živanov (Radnički, NP), Nemanja Kovačević (Jedinstvo, BK), Petar Stanimirov (Jedinstvo, Stanišić), Ognjen Jovanović (Zlatibor, Čajetina), Strahinja Šašić (Veternik), Srđan Pajtin, Damir Putnik (obojica OFK Beograd), Mihajlo Francuski (Polet, N), Luka Škero (Kozara, BVS), Jovan Budai (Polet), Dejan Ivanović (Delija), Uroš Stojanov (Crvena zvezda, RS), Nikola Plavšić, Petar Vojinović (obojica Kozara), David Kovrlija (Vojvodina, Bašaid).
Sloboda (Novi Kozarci), došli: Mirko Pekija (OFK Kikinda), otišli: Marko Francuski (Polet), Petar Bajić (Napredak, BT).
Crvena zvezda (Rusko Selo), došli: Uroš Stojanov (OFK Kikinda), Jovan Feješ (Polet), Stefan Kockar (Kozara), Dušan Uzelac (Busije), Miroslav Berbakov (Napredak, BT), otišli: Nikola Golijanin, Milan Vidić (obojica Zadrugar, Lazarevo), Nikola Detari (Napredak, Č), Nemanja Lajić (Kozara).
Kozara (Banatsko Veliko Selo), došli: Aleksa Radojičić (Duboko, Mala Moštanica), Marko Vidović (SASK, Saraorci), Slavko Lukić (inostranstvo), Milan Maksić, Veljko Protić, Danijel Kočiš (svi Polet), Aleksa Smani, Bojan Kondić, Luka Škero, Nikola Plavšić, Petar Vojinović (svi OFK Kikinda), Nemanja Lajić (Crvena zvezda, RS), otišli: Marko Spahić, Darko Knežević, Duško Penavski (svi Napredak, Čestereg), Stefan Kockar (Crvena zvezda, RS), Ognjen Đorić (Jedinstvo, BK), Nenad Jankov (Vojvodina, B).
Polet (Nakovo), došli: Marko Francuski (Sloboda, NK), Mihajlo Francuski (OFK Kikinda), Vladimir Radivojac (Kozara), Jovan Budai (OFK Kikinda), otišli: Milan Ševo, Aleksandar Berbakov (Budućnost, SC), Jovan Feješ (Crvena zvezda, RS), Danijel Kočiš (Kozara), Veljko Lakić (Balkan, Mirijevo).
Vojvodina (Bašaid), došli: Nenad Jankov (Kozara), Slavko Kavali (Napredak, BT), Mihajlo Rabitovski (ŽAK), David Kovrlija (OFK Kikinda), Aleksandar Balog (Jedinstvo, NB), otišao: niko.
Napredak (Banatska Topola), došli: Vojislav Mirkonj (Borac, Iđoš), Matija Bajić, Radovan Arađanin (obojica Jedinstvo, Bočar), Petar Bajić (Sloboda, NK), otišli: Strahinja Josimović (Jedinstvo, NB), Miroslav Berbakov (Crvena zvezda, RS), Slavko Kavali (Vojvodina, B), Stanislav Todorov (ŽAK).
Delija (Mokrin), došao: Dejan Ivanović (OFK Kikinda), otišao: niko.
ŽAK (Kikinda), došli: Stanislav Todorov (Napredak, BT), Dejan Sabljić (Borac, I), Dejan Golić (Slavija, Banatsko Aranđelovo), Marko Stupar (OFK Kikinda), otišao: Mihajlo Rabitovski (Vojvodina, B).
Borac (Iđoš), došao: niko, otišli: Dejan Sabljić (ŽAK), Vojislav Mirkonj (Napredak, BT).
D. P.

ri-ya-chocolate-6935995-1280

Kako prenosi “Srpski ugao”, švajcarski gigant „Nestlé“, poznat po brendovima kao što su „KitKat“ i „Nescafé“, pokreće opsežan talas otpuštanja – ukupno 16.000 radnih mesta širom sveta, a istovremeno uvodi novi znatno stroži sistem bonusa koji će deo zaposlenih ostaviti bez ikakve nagrade.

Kako izveštava „Bloomberg News“, kompanija pod vođstvom novog izvršnog direktora Filipa Navratila planira uštede od tri milijarde švajcarskih franaka do 2027. godine, ali će cena tog plana biti i radna mesta i pojačan pritisak na preostale radnike da ostvare sve zahtevnije ciljeve.

Prema navodima agencije „Reuters“, najviše će biti pogođeni kancelarijski radnici oko 12.000 zaposlenih, dok će dodatnih 4.000 radnih mesta biti ukinuto u proizvodnji i lancu snabdevanja. Sve je deo programa „Fuel for Growth“, koji je Navratil najavio u oktobru prošle godine. Plan dolazi nakon slabog organskog rasta kompanije od svega 0,8% u 2025. godini, pa uprava poručuje da su promene „nužne“ kako bi se očuvala konkurentnost.

Portal „oe24.at“ navodi da „Nestlé“ dodatno pooštrava internu kulturu učinka, uz gotovo nultu toleranciju za slabije rezultate. Novi sistem bonusa, kako prenosi Bloomberg, povećava broj nivoa učinka sa tri na šest. Najuspešniji zaposleni moći će da dobiju do 150% ciljanog bonusa, dok oni sa najnižim ocenama mogu ostati bez ikakve nagrade – između nula i 50%. Bonus će biti vezan za minimalni nivo realnog internog rasta (RIG), što, prema ocenama analitičara, dodatno pojačava pritisak na zaposlene da nadmaše postavljene ciljeve.

U regionima gde „Nestlé“ ima snažno prisustvo vest je izazvala zabrinutost među zaposlenima i sindikatima. Iako kompanija tvrdi da je reč o dugoročno održivoj strategiji, ostaje pitanje koliko će porodica biti pogođeno i kakve će posledice mere imati na lokalna tržišta rada.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ovakvi potezi ponovo otvaraju dilemu – da li globalne korporacije krizu rešavaju isključivo rezanjem troškova na račun zaposlenih, dok se profit i vrednost akcija štite po svaku cenu? Restrukturiranje možda donosi finansijske efekte, ali hiljade ljudi ostavlja u neizvesnosti. Efikasnost bez socijalne odgovornosti dugoročno ima visoku cenu.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

travisdmchenry-nurse-1796924-1280

U lokalnoj samoupravi mogu da se podnesu zahtevi za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece sa prebivalištem na teritoriji grada. Podrška je namenjena različitim vidovima lečenja i medicinskih intervencija, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Gradonačelnik Mladen Bogdan za naš portal istakao je da je cilj da se pomogne porodicama:

-U gradskom budžetu za ovu godinu opredeljeno je tri miliona dinara za ovu vrstu pomoći. Pojedini sugrađani možda nisu čuli za ovu podršku, a, na žalost, imaju bolesno dete, te je na nama da im ukažemo na nju. Finansijska pomoć odobrava se za troškove lečenja, nabavku lekova i medicinsko-tehničkih pomagala, operativne zahvate, dijagnostičke postupke, kao i za troškove prevoza do zdravstvene ustanove koja se ne nalazi u našem gradu ili u našoj zemlji. Takođe, podrška obuhvata i druge medicinske procedure u Srbiji i inostranstvu, uključujući obezbeđivanje lečenja u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji uz angažovanje inostranog zdravstvenog stručnjaka.

Važno je napomenuti da je cilj da se finansiraju oni troškovi koje ne obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje.

-Primera radi nekada postoji potreba za skupim lekom, dodatnim lečenjem ili terapijama koje su preporučene od strane domaćih i stranih lekara i stručnjaka i najčešće se obavljaju u privatnim klinikama. Te troškove mi pokrivamo, kao i boravak roditelja ili staratelja koji ide sa detetom – kazao je prvi čovek grada.

Postupak za ostvarivanje prava na finansijsku podršku pokreće se na zahtev roditelja ili usvojioca, staratelja ili hranitelja, uz obaveznu prethodnu saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad.

-Komisija koja odlučuje o zahtevu čine samo lekari specijalisti iz raznih oblasti. Iznos koji izdvajamo isti je nekoliko godina unazad i nije ga bilo potrebe uvećavati, što ukazuje na to da, na sreću, nemamo novoobolele dece od retkih bolesti. Grad je tu da pomogne i sve humanitarne akcije čiji je cilj prikupljanje pomoći za lečenje – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Zahtev se podnosi na pisarnici Gradske uprave, uz prateću dokumentaciju, u zatvorenoj koverti sa obaveznom naznakom: „Komisiji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece – Zahtev za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece“.

A.Đ.

dan-roze-majica-10

U Osnovnoj školi „Jovan Popović“ juče je obeležen Dan roze majica – međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja koji se svake godine obeležava poslednje srede u februaru. Učenici su kroz edukativne aktivnosti, simbolične poruke i nošenje roze majica ukazali na važnost prepoznavanja i sprečavanja nasilja među vršnjacima.

U holu škole postavljen je pano sa informacijama o ovom danu, kao i kutija sa porukama, dok su učenici pisali poruke podrške na simboličnim roze majicama. Nastavnici i učitelji pridružili su se akciji, a veliki broj učenika došao je u školu odeven u roze.

-Učestvovali su svi učenici od prvog do osmog razreda i veliki broj njih obukao je roze majice. Veliki broj kolega je takođe ispoštovao taj dan – kaže učiteljica Jelena Grbić, koja je pre deset godina pokrenula tradiciju obeležavanja ovog dana u školi.

Posebna pažnja posvećena je edukaciji o prepoznavanju različitih oblika nasilja – verbalnog, fizičkog, psihičkog i nasilja na društvenim mrežama. Učenici se sa nivoima nasilja upoznaju već od prvog razreda, a informacije su istaknute u učionicama i hodnicima.

Edukacija i podrška roditeljima

U okviru aktivnosti, škola je pripremila i poruke namenjene roditeljima. Na jednoj simboličnoj majici istaknuta je poruka o važnosti građenja odnosa prihvatanja i poštovanja sa detetom, dok su na drugoj navedeni znaci koji mogu ukazivati na to da dete trpi nasilje – izbegavanje škole, lošiji uspeh, povrede ili promena ponašanja.

-Cilj je da promovišemo školu bez nasilja, drugarstvo i prijateljstvo i da pokažemo da svaki problem možemo rešiti lepim rečima bez nasilja – ističe Grbić.

Prema njenim rečima, škole se danas najčešće suočavaju sa verbalnim nasiljem.

-Trudimo se da problem adresiramo na vreme kako ne bi prerastao u ozbiljnije oblike – objašnjava ona.

Kada se nasilje prijavi, reaguje tim za zaštitu od nasilja koji čine direktor, stručni saradnik, razredni starešina, pravnik i drugi članovi.

Poruke koje ostavljaju trag

U kutiji sa porukama našle su se poruke poput: „Stop nasilju“, „Lepim rečima sve može da se reši“, „Budi mi drug“ i „Što ne želiš sebi, ne čini drugima“.

Jedna poruka posebno se izdvojila:

-Modrica na telu može da se briše, ali ona na umu neće moći nikad više – napisala je učenica četvrtog razreda.

Borba protiv nasilja traje tokom cele godine

U školi ističu da jedan dan nije dovoljan za borbu protiv nasilja, zbog čega tokom godine organizuju aktivnosti koje podstiču empatiju i solidarnost, poput Dana drugarstva i Dana zagrljaja, kao i osnaživanje učenika da prijave nasilje.

-Radimo na njihovom osnaživanju da imaju hrabrosti da prijave ono što vide, i efekti se već primećuju – dodaje Grbić.

Značaj ovakvih aktivnosti prepoznaju i roditelji.

-Jako mi je drago što u školi skreću pažnju na ove teme i daju dobar primer deci. Empatija je najveća vrlina čoveka koju treba negovati kod dece, posebno danas kada se više druže u online prostoru – kaže Ivana Rusinkov Đolović, majka učenice koja je učestvovala u akciji.

Kako je nastao Dan roze majica

Dan roze majica potiče iz Kanade, gde je 2007. godine pokrenuta inicijativa nakon što je učenik došao u školu obučen u roze majicu u znak podrške svojoj majci oboleloj od karcinoma dojke. Zbog toga je bio izložen ruganju i nasilju vršnjaka. Njegovi drugovi su, želeći da mu pruže podršku, sledećeg dana organizovali akciju i došli u školu obučeni u roze majice. Ovaj čin solidarnosti prerastao je u globalni pokret borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Danas roze majica simbolizuje podršku, empatiju i hrabrost da se nasilju kaže „ne“, podsećajući da i mali gest solidarnosti može pokrenuti velike promene.

T. D.

milan-jovanic

Hol Doma kulture u Novim Kozarcima zablistao je u novom ruhu zahvaljujući zajedničkom trudu i nesebičnom zalaganju meštana. Radovi na kompletnom renoviranju, započeti su početkom januara i trajali su oko 20 radnih dana.

– Mesna zajednica je obezbedila sav potreban materijal, ali posebno želim da istaknem da ovaj projekat ne bi bio realizovan bez ljudi velikog srca. Naš sugrađanin Milan Jovanić je ponudio svoju pomoć i potpuno besplatno izveo sve radove. Zahvalnost dugujemo i Umetničkoj galeriji „Zdravko Mandić” koja je poklonila umetničke slike i time dala poseban pečat ovom prostoru. Ovo je dokaz da slogom i zajedničkim radom možemo da uradimo velike stvari za naše Nove Kozarce- ističe Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.

Obnovljeni hol sada predstavlja prijatniji i lepši prostor za sva buduća kulturna dešavanja, dok iz Mesne zajednice najavljuju dodatna ulaganja u Dom kulture.