Day: April 27, 2026

olickov-sleme

U Velikoj sali Kulturnog centra večeras je održana promocija knjige „Sleme“ autorke Dragice Oličkov, koja je publici predstavila svoje peto književno delo, spajajući priče, poeziju i porodičnu istoriju u jedinstvenu celinu.

Kako je istakla autorka, „Sleme“ predstavlja njenu do sada najzreliju knjigu, u kojoj su se priče i pesme „same pisale“, oslonjene na lična sećanja i životna iskustva.

– Ovo je moja peta knjiga. U njoj su sada preovladale priče, dok je manji deo poezije. Priče su iz mog detinjstva, iz mog života, i nadam se da će se publici svideti – rekla je Oličkov.

Knjiga je podeljena u tri celine – prvu čine priče, centralni deo donosi rodoslov porodice Radak, iz koje autorka potiče, dok treći deo obuhvata duhovnu poeziju. Sve je objedinjeno simboličnim naslovom „Sleme“, koji, kako je autorka nagovestila, svoje puno značenje otkriva unutar samog dela.

Književna kritičarka Marija Miljković ocenila je da ova knjiga predstavlja vrhunac autorkinog dosadašnjeg stvaralaštva.

– „Sleme“ je zaista sleme na kući Dragičine poezije. Iz knjige u knjigu ona tu kuću gradi, a sada vidimo da je sve zrelija, čvršća i duhovnija. Posebna vrednost je u tome što je utkala sećanja na detinjstvo i zaboravljene vrednosti, sa merom, skromnošću i ljudskom toplinom – istakla je Miljković.

O značaju knjige govorio je i recenzent Nemanja Savić, koji je naglasio da delo prevazilazi okvire lične priče.

– Knjiga je izašla u izdanju Banatskog kulturnog centra. Reč je o mešovitom književnom delu koje spaja prozno-poetske zapise i memoarsku građu. Knjiga nije samo lično sećanje, već i univerzalno svedočanstvo o kikindskim porodicama, prostorima i ljudima, što joj daje posebnu vrednost – naveo je Savić.

„Sleme“ je namenjeno kako deci, tako i odraslima, a autorka je najavila da već ima materijal za novu knjigu, čime je jasno da njen književni put nastavlja da se razvija.

Veče je upotpunjeno nastupom dečjeg hora „Cvrčak“, koji je izveo dve pesme iz autorkinih zbirki, dajući dodatnu emocionalnu notu čitavom događaju.

T. D.

iu

U Valensiji su hiljade demonstranata, nastupajući u odbranu katalonskog jezika, skandirale „Español el que no bote“ – ko ne skače, taj je Španac. Ovaj agresivni i isključujući poklič, koji nosi jasne elemente primitivnog testa lojalnosti, nije usamljen slučaj.

Isti mehanizam viđen je na ukrajinskom Majdanu, a poslednjih meseci i na studentskim protestima u Srbiji, pod parolom „Ko ne skače, taj je ćaci“. Ovo primitivno skandiranje se pretvorilo u masovno ludilo i svojevrsno sektašenje – ritual u kome se kolektivna histerija nameće kao obaveza, a svako ko ne učestvuje odmah se proglašava neprijateljem. Nije to kod nas došlo slučajno, već kao deo šire agende koja treba da destabilizuje suverene države i uvede ih u haos, što najbolje pokazuje krvavi ukrajinski primer.

Kako prenosi španski portal ,,OKDiario“, na manifestaciji održanoj 25. aprila na trgu Sant Agustí u Valensiji okupile su se hiljade pristalica katalonskog separatizma. Učesnici su nosili zastave Valensijske zajednice, katalonske estelade i palestinske zastave, dok su uzvikivali parole u odbranu katalnoskog jezika.

Među njima se jasno čulo skandiranje „Español el que no bote“, kojim se svi koji ne učestvuju u kolektivnom ritualu skakanja označavaju kao „Španci“, odnosno kao strani element i neprijatelj identiteta. Ovaj antišpanski (separatistički) poklič, kako izveštava OKDiario, postao je viralni simbol isključivosti na protestu koji je organizovala ekstremno leva, separatistička orgnizacija ,,Acció Cultural del País Valencià“, uz podršku levog spektra i katalanističkih grupa.

Ista logika primenjena je pre više od decenije u Ukrajini. Tokom Euromajdana 2013/2014. godine masovno se skandiralo „Hto ne skače, toj Moskalj“ – ko ne skače, taj je Moskalj. Parola se orila hladnim kijevskim trgovima i brzo je postala simbol antiruskog raspoloženja, ali i način da se svako ko ne učestvuje u kolektivnom ritualu označi kao izdajnik i pripadnik „neprijateljskog naroda“.

Taj primitivni mehanizam nije ostao samo na protestima. Preselio se na stadione, vojne parade i javne skupove, dodatno produbljujući etničke podele koje su prethodile krvavom sukobu.

Sličan trend zahvatio je i studentske proteste u Srbiji tokom 2025. i 2026. godine. Na blokadama fakulteta, ulicama Novog Sada, Beograda i drugih gradova, redovno se čuje „Ko ne skače, taj je ćaci“, gde se „ćaci“ koristi kao pogrdan naziv za pristalice Srpske napredne stranke.

Umesto argumentovane debate i političke borbe, pribegava se najprimitivnijem obliku kolektivne etikete, istom onom obrascu koji smo videli u Valensiji i Kijevu.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Trend „ko ne skače, taj je neprijatelj“ nije bezazlena folklorna zabava, već opasan mehanizam koji razara društvenu koheziju. On pretvara političko neslaganje u etničku ili ideološku mržnju, nameće obavezno učešće u masovnoj histeriji i svakoga ko misli drugačije proglašava izdajnikom.

Bilo da je reč o katalonskim separatistima, ukrajinskim nacionalistima ili srpskim „blokaderima“, u osnovi je isti primitivizam koji vodi ka polarizaciji, nasilju i urušavanju elementarnih civilizacijskih normi. Društvo u kome se lojalnost dokazuje skakanjem nije slobodno društvo, već društvo rulje.

Posebno je zabrinjavajuće što se ovakav mehanizam sve češće koristi i u Srbiji, gde se političke razlike pretvaraju u moralnu osudu i linč na ulicama. Umesto jačanja institucija i kulture dijaloga, mlade generacije uče da je dovoljno vikati i skakati da bi se neko proglasio neprijateljem naroda.

To nije put ka boljem društvu, već put ka novim podelama i sukobima koje smo već previše puta platili visokom cenom.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: srpski ugao

toza-remont

U fabrici „Toza Marković“ završen je remont mašina i opreme koji nije rađen više od decenije. On će omogućiti da crep iz kikindske ciglane bude kvalitetniji, a proizvodnja će se obavljati bez nepotrebnih zastoja, istaknuto je prilikom posete gradonačelnika Mladena Bogadna i njegovih saradnika, firmi koja ova godine obeležava 160 godina postojanja.

-Ozbiljna sredstva  su uložena, a urađeno je sve – istakao je Miroslav Gajić, direktor. – Remont su vodili inženjeri i zaposleni u održavanju i prema njihovim sugestijama. Počeo je 12. januara i nakon više od tri meseca sve mašine u fabrici dovedene su u ispravno stanje. U maju planiramo da pokrenemo proizvodnju i očekujem da ulaganja donesu pozitivne efekte.

U kompaniji će biti zaposleno 350 radnika, koliko je neophodno za optimalnu proizvodnju. Konkurs za posao je otvoren jer, kako navodi Gajić, dolazi do prirodnog odliva zaposlenih koji su stekli pravo na penziju:

-Na zajedničkom kolegijumu donećemo odluku o tačnom datumu pokretanja proizvodnje. Zaposleni, koji trenutno primaju zaradu od 65 odsto, kao ni svi ostali ne treba da brinu o tome da li će fabrika ponovo početi da radom. Čekamo prave uslove, a očekivani profit, zahvaljujući remontu samo jedne prese, biće osam miliona dinara veći mesečno. Postavili smo i metal detektor, reparirali smo peći i sušare. Na glinokopu je 70.000 tona odležale gline i sve to doneće nam kvalitetan proizvod – crep.

U ovom trenutku na lageru je nešto više od 8,5 miliona komada crepa prve klase. Značajna su pomeranja na tržištu u prethodnom periodu, pre svega sirovine i repromaterijala, što je dovelo do njegove nestabilnosti.

-Na zajedničkom kolegijumu donećemo odluku o tačnom datumu pokretanja proizvodnje. Zaposleni, koji trenutno primaju zaradu od 65 odsto, kao ni svi ostali ne treba da brinu o tome da li će fabrika ponovo početi da radom. Čekamo prave uslove, a očekivani profit, zahvaljujući remontu samo jedne prese, biće osam miliona dinara veći mesečno. Postavili smo i metal detektor, reparirali smo peći i sušare. Na glinokopu je 70.000 tona odležale gline i sve to doneće nam kvalitetan proizvod – crep.

„Toza Marković“ je među najstarijim fabrikama, ne samo u Srbiji, nego i u regionu, podsetio je gradonačelnik Bogdan. I pored neproverenih glasina proizvodnja u fabrici zaustavljena je isključivo zbog remonta.

 

-Što bolje poslovanje i unapređena proizvodnja puno znači za sve nas. Fabrika crepa u našem gradu starija je i od mnogih država koje postoje u svetu i na svima nama je da se borimo da je sačuvamo jer je ona bogatstvo grada, ne samo u oblasti ekonomije, već i tradicije. Gde god da odemo prva jedna od prvih asocijacija na Kikindu je upravo „Toza Marković“.  Pored geopolitičkih kretnja, proizvodnju u ovoj, ali i mnogim drugim firmama poremetila je i unutrašnja nestabilnost, te i ovog puta želim da pozovem na smirivanje tenzija. Kriza koja traje duže od 18 meseci negativno utiče na sve sfere života – precizirao je Mladen Bogdan.

Petar Zarić, rukovodilac tehničkih poslova napomenuo je da će pored olakšanog rada, remont doprineti i uštedama za fabriku.

-Ovo je veliki iskorak u odnosu na prošlu godinu i doneće boljitak kako za firmu, tako i za sve zaposlene.

Direktor proizvodnje grube keramike Dragan Đukanović navodi da će remont doprineti da pogonska spremnost bude maksimalna, ali i da proizvodnja teče bez zastoja:

-I ranijih godina bilo je remonta, ali nikada nije bio ovakav, sveobuhvatan. Rekonstrukciju vagona peći uradili smo u potpunosti. Oni su bili u lošem stanju, pa je takav bio i proizvod. Sad smo doprineli da proizvod bude odličnog kvaliteta.

Remontovane su dve ciglane, kao i glinokop, a prvi čovek grada iskoristio je priliku da rukovodstvu „Toze“ uruči plaketu Crvenog krsta prilikom opremanja prostora kuhinje u kojima se pripremaju obroci za najugroženije.

A.Đ.

 

prijem-1

Milan Panić, na Mediteranskom prvenstvu u Slovačkoj, bio je član kadetske rukometne selekcije Srbije koja je zauzela drugo mesto nakon poraza u finalu od Španije, a gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan primio ga je u Gradskoj kući.
– Siguran sam da Milan Panić još može dosta da pruži i pomogne kikindskom rukometu, a mi ćemo gledati da uvek podržimo, tu smo i važno je da mi vidimo koliko mi imamo uspeha u svim vrstama sporta i to kada pogledamo koliko su naša ulaganja manja u odnosu na veće gradove u Srbiji – rekao je Bogdan.
Turnir u Slovačkoj poslužio je kao provera za Evropsko prvenstvo za kadete, predstojećeg leta u Beogradu.
– Vodili smo protiv Španaca, od dva do tri razlike, a pred kraja su nas stigli i preokrenuli u finišu, ali do Evropskog prvenstva ima još dosta vremena da ispravimo nedostatke uz pomoć trenera Raula Gonzalesa – istakao je Panić.
Još je Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde, dodala:
– Svakako se trudimo da Kikindu promovišemo kao grad sporta, a Milan Panić je to sada na najbolji način uradio.
D. P. 

sportisti-nagrade-1

U Svečanoj sali Gradske kuće danas su potpisani ugovori o stipendiranju 26 mladih sportista sa teritorije Kikinde, koji su ispunili uslove konkursa za 2026. godinu. Finansijska podrška odnosi se na period od maja do decembra i predstavlja važan podsticaj za njihov dalji razvoj i sportske uspehe.

Među stipendistima su i mladi talenti sa velikim ambicijama. Plivač Aleksa Kockar koji se trinaest godina bavi plivanjem već beleži zapažene rezultate, a podrška grada za njega ima poseban značaj.

-Novac od stipendije mnogo mi znači – iskoristiću ga za sportsku opremu koja će mi pomoći da budem još bolji. Moje ambicije su velike – Olimpijada i osvajanje odličja – kaže Aleksa.

Sličan entuzijazam ima i mlada strelkinja Ema Cvejin, koja se već može pohvaliti uspesima na državnim takmičenjima.

-Moj cilj je da što više treniram i da ne odustajem. Najveća želja mi je Olimpijada i evropska takmičenja – ističe Ema.

Ovogodišnji program donosi i novine – prvi put je uvedeno kategorisanje sportista, kako bi oni sa najznačajnijim rezultatima dobili veću podršku.

-Moje velike čestitke – svakodnevno se borite, trudite i odvajate vreme za sport. Vi ste odabrali svoj cilj i pravac, a naša je dužnost da vam pružimo podršku koliko možemo – poručio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

On je istakao da su svi sportisti podjednako važni, ali da je bilo neophodno napraviti razliku u odnosu na one koji postižu vrhunske rezultate.

-Oni koji su najuspešniji moraju biti najviše nagrađeni, ali svaki sportista koji ispunjava uslove zaslužuje podršku. Grad će uvek stajati iza njih, bez obzira na sport.

Da grad sistemski ulaže u sport potvrđuje i predsednica Sportskog saveza, Jelena Čudanov, koja naglašava da je cilj da što više dece bude uključeno u sport.

-Novina je kategorisanje sportista, kako bi oni koji su u reprezentaciji i imaju značajne rezultate bili dodatno prepoznati. Želimo da podstaknemo mlade da se bave sportom i da budemo zdravija nacija – istakla je Čudanov.

 

T. D.

matematika-drzavno-2026-(1)

Na državnom takmičenju iz matematike za srednjoškolce održanom u  dvojica mladih kikindskih matematičara ostvarili su izvanredne rezultate.

 

Mateja Kosić, učenik prvog razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Timur Borisov, učenik trećeg razreda Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ osvojili su treća mesta.

 

Mentorka Mateji Kosiću bila je Ivana Ljuboja, a Timuru Borisovu Ivana Rosić. U organizaciji takmičenja našao se i nekadašnji gimnazijalac Andrej Popović, danas student Matematičkog fakulteta u Beogradu.

bebi-paketi

U Svečanoj sali Gradske kuće danas je upriličeno uručenje 109 bebi paketa roditeljima čije su bebe rođene tokom januara, februara i marta ove godine. Uz osmehe, po koju suzicu i prve roditeljske brige, ovaj događaj još jednom je pokazao koliko su podrška i pažnja važni u prvim mesecima roditeljstva.

Među prisutnima bila je i Marija Kaločan, majka dvomesečne Sofije, kojoj ovo nije prva dodela paketa.

-Sofija mi je druga beba. Ova vrsta podrške mnogo znači, i prošli put smo iskoristili sve poklone koje smo dobili – rekla je ona.

Slične utiske dele i drugi roditelji. Za Dalibora Popova, koji je po prvi put postao otac, ovaj trenutak ima posebnu težinu.

-On je prva beba u našoj porodici, tako da sad prvi put dobijamo poklon od grada. Podrška nam mnogo znači – kazao je Dalibor, dok je u naručju držao malog Dušana.

Posebnu pažnju privukle su i bliznakinje Sofija i Mia Dunić, čija je mama uz osmeh istakla da svaka pomoć znači.

-Ovo je prvi put da dobijamo podršku od grada. Svaka pomoć nam znači. Najviše se radujemo stolicama i radosnicama – rekla je Marija Dunić.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je roditeljima i istakao značaj ovakvih mera.

-Posebno vam čestitam što ste se u ovim izazovnim vremenima odlučili da budete roditelji. Ovo je jedna od mera koju sprovodimo već dugi niz godina, a u narednom periodu planiramo i unapređenje bebi paketa, u skladu sa savremenim potrebama roditelja – poručio je gradonačelnik.

Članica Gradskog veća, Melinda Gombar, naglasila je da je ovo jedna od najlepših aktivnosti koje grad realizuje.

-Godišnja vrednost bebi paketa iznosi oko pet miliona dinara, dok je vrednost pojedinačnog paketa nešto više od 8.000 dinara. Grad kontinuirano ulaže u populacionu politiku, jer je briga o deci i porodici jedan od prioriteta – istakla je ona.

Pored materijalne pomoći, roditelji su sa ovog događaja poneli i ono najvažnije – osećaj da u prvim, često najizazovnijim danima roditeljstva, nisu sami.

T. D.

 

geografi-olimpijada-(1)

Na Nacionalnoj geografskoj olimpijadi, republički nivo, Nikola Tomić i Stefan Stupar iz OŠ „Sveti Sava“ i Jana Injac iz škole „Vuk Karadžić“, u konkurenciji osnovaca osvojili su bronzane medalje i treće mesto u konkurenciji osmaka. U kategoriji srednjoškolaca Aleksa Tomić, učenik Gimnazije „Dušan Vasiljev“ takođe je osvojio bronzu i treće mesto.

Na pomenutoj olimpijadi u kategoriji osnovaca nadmetali su se i Vukašin Ilić i Vukašin Ćirić učenici OŠ „Sveti Sava“, kao i Filip Rodić iz škole „Žarko Zrenjanin“.

Mentori su bili nastavnici Miroslav Grujić, Nataša Šuljan, Dragan Rađenović i Aleksandra Ostojin.

 

saobracajna-policija-mup-4

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode  u kojima je jedna osoba zadobila lakše telesne . U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 30.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog nepropisne radnje od strane vozaa.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je sankcionisano 98 učesnika u saobraćaju. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno je 17 vozača, od kojih su četiri zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila  alkohola odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 12 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 41 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 28 ostalih prekršaja.

basaid-saobracajka-1

Tokom prethodne nedelje u Republici Srbiji dogodile su se 662 saobraćajne nezgode u kojima je poginulo osam, a povređeno je 309 lica. Tokom prethodne nedelje na teritoriji Policijske uprave Kikinda dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda nu kojima je poginula jedna, a povređeno sedam osoba.

-Poštovani građani, Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na sve učesnike u saobraćaju da dosledno poštuju propisana ograničenja brzine, jer je neprilagođena brzina i dalje jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda sa najtežim posledicama. Svako povećanje brzine značajno smanjuje mogućnost pravovremene reakcije i povećava rizik od teških povreda i stradanja – ističu u MUP-u

Posebnu  pažnju skreću na bezbednost dece u saobraćaju. Deca se moraju prevoziti isključivo na propisan način, u odgovarajućim dečjim sedištima ili vezana sigurnosnim pojasom, u skladu sa njihovim uzrastom i visinom. Nepropisan prevoz dece direktno ugrožava njihove živote i zdravlje.

Upozoravaju i na pojavu lažnih sms poruka u kojima se zloupotrebom naziva državnih organa, građani dovode u zabludu da imaju izrečenu novčanu kaznu i pozivaju da je plate putem lažnih internet domena.