Day: March 24, 2026

rumski-gimnazijalci-6

Na sceni Narodnog pozorišta u Kikindi večeras je odigran nesvakidašnji mjuzikl „Porodica Adams“, u izvođenju učenika Gimnazije „Stevan Puzić“ iz Rume, koji su publici priredili veče ispunjeno muzikom, glumom i snažnom scenskom energijom.

Ovaj zahtevan projekat, na kom su mladi glumci radili čak sedam meseci, okupio je više od 30 učenika različitih razreda, koji su zajedno izneli kompleksnu priču na engleskom jeziku, spajajući glumu, pevanje i ples u jedinstvenu scensku celinu.

-Bilo je veoma zanimljivo, ali i intenzivno. Svi smo se zbližili i uživali u procesu, iako je bio zahtevan – kaže Sara Grković, učenica četvrtog razreda, koja u predstavi tumači Mortišu.

Ona ističe da je jedan od najvećih izazova bio upravo rad na engleskom jeziku, ali i uklapanje više scenskih elemenata.

-Najteže je bilo sve to spojiti – pokret, muziku, pevanje i engleski jezik. A meni lično je bilo izazovno da igram lik koji se ne smeje, jer sam u privatnom životu potpuno drugačija – dodaje ona.

Poseban utisak na publiku ostavila je upravo posvećenost mladih glumaca, koji su uspeli da ožive neobičan, pomalo mračan, ali duhovit svet porodice Adams. Režiju i adaptaciju potpisuje profesorka Marija Benčić, koja već godinama radi sa učenicima na mjuziklima, a ovo je treći po redu veliki projekat njene ekipe.

-Porodica Adams je čekala svoj trenutak. Kada smo konačno okupili dovoljno talentovanu i motivisanu ekipu, znali smo da možemo da iznesemo ovako zahtevan mjuzikl – ističe Benčić.

Ona naglašava da je reč o izuzetno složenoj formi.

-To je dvoipočasovni brodvejski mjuzikl na engleskom jeziku. Pored glume, učenici su morali da savladaju i pevanje, ples, kao i da budu koncentrisani tokom cele predstave. Ali njihova disciplina i posvećenost su bili ključni.

Posebnu vrednost projektu daje činjenica da su učenici učestvovali u svim segmentima izrade predstave – od scenografije i kostima, do šminke i rekvizita.

Do sada je predstava već osvojila značajna priznanja, uključujući čak devet nagrada na festivalu u Jagodini, a kikindska publika imala je priliku da pogleda njeno šesto izvođenje.

-Uvek smo uzbuđeni kad izlazimo pred novu publiku. Potrudili smo se da vam ulepšamo veče – poručila je Sara Grković.

Sudeći po reakcijama publike, u tome su i uspeli – mladi glumci doneli su na scenu iskrenu emociju, entuzijazam i dokaz da pozorište živi upravo kroz nove generacije.

T. D.

luka-gireli-1

Italijanski političar Luka Girelli, član Pokrajinskog odbora i šef sektora za bezbednost i imigracije stranke Lega Salvini Premier u Kremoni, dao je snažnu izjavu u kojoj je oštro kritikovao NATO agresiju na Srbiju 1999. godine, ističući ličnu dramu zbog srpskog porekla sa majčine strane i kršenje italijanskog Ustava.

„Član 11. italijanskog Ustava, koji je stupio na snagu 1948. godine, svečano kaže da se Italija ‘odriče rata kao instrumenta agresije protiv slobode drugih naroda i kao sredstva za rešavanje međunarodnih sporova’. Ovaj pacifistički princip je fundamentalni stub pravnog sistema i spoljne politike zemlje“, poručio je Girelli.

Kako je dodao, 1999. godine interesi SAD su prevladali nad međunarodnim pravom i Ujedinjenim nacijama. „24. marta 1999. godine počela je tragedija za mene. Dva puta sam ranjen. Sa jedne strane, moja Srbija, zemlja moje majke, koja je bombardovana, a sa druge strane, moja Italija, zemlja mog oca, bliski saveznik NATO-a koji je učestvovao u operaciji ‘Saveznička snaga’, protivno sopstvenom Ustavu i međunarodnom pravu“.

Girelli je izrazio posebno razočaranje tadašnjom italijanskom vladom. „Apsurd je u tome što je na čelu vlade bio bivši komunista, Masimo D’Alema, sada levičarski demokrata sa pacifističkom, rodnom i antiameričkom agendom. Dakle, dvostruka bol za mene“.

Jedina uteha, prema njegovim rečima, bila je pozicija njegove stranke. „Jedina uteha je što je moja stranka, Liga, bila jedina politička snaga koja se suprotstavila ratu u parlamentu u Rimu, a naš tadašnji lider, Umberto Bossi, imao je hrabrosti da otputuje u Beograd u znak solidarnosti sa srpskim narodom“.

On je takođe ukazao na širu strategiju Zapada prema Srbiji. „Previše diskriminatorne propagande je vođeno protiv srpskog naroda i Srbije. Jedini cilj Zapada, nakon raspada Jugoslavije, bio je da rasparča Srbiju u pokušaju da je liši suvereniteta. Pošto su Srbi plemenit i hrabar narod i nisu na prodaju, morali su da upotrebe silu pod izgovorom humanitarne intervencije, privremeno okupirajući Kosovo i uspostavljajući američku vojnu bazu Bondstil, najveću u Evropi. Način delovanja koji je već viđen u drugim nesvrstanim zemljama“.

Počast žrtvama agresije na Srbiju 1999. Živela Srbija i srpsko Kosovo. Nema predaje, posebno sa velikim predsednikom kao što je Vučić, zaključio je Luka Girelli svojom izjavom – jasnom porukom solidarnosti sa srpskim narodom i podsetnikom da se istina o 1999. godini ne zaboravlja ni u samoj Evropi.

Piše: mr Jasmina Dragutinović

Izvor: Srpski ugao

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Nagrada „Dušan Vasiljev”, koja se  dodeljuje za najbolju knjigu poezije ili proze ove godine dodeljena je Gordana Đilas za knjigu „Anđeli u kapi mastila” i Zoran Bognar za delo „Sve su smrti (samo) deo našeg sata:” Žiri u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik i članovi Selimir Radulović i Đorđe Pisarev odluku je doneo jednoglasno.

Cilj je afirmacija savremene srpske književnosti u znak sećanje i izraz poštovanja prema delu kikindskog pesnika i pisca Dušana Vasiljeva ove godine je bila motivacija za čak 62 autora.

Uručenje priznanja, koje dodeljuje Grad Kikinda biće upriličeno u petak, 27. marta,  u Svečanoj sali Gradske kuće.

nato-venci-2026-(1)

Vazdušni napadi NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije počeli  su 24. marta 1999. Do 10. juna, do kada je trajala NATO agresija, prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, ubijen je 1.031 pripadnik vojske i policije, a ranjena su 5.173 vojnika i policajca. I ove godine kod spomenika poginulim i nestalim borcima Kikinde od 1991 – 1999. godine, „Tuga“, položeni su venaca u znak sećanja na sve koji su izgubili živote.

Slađana Bunić iz Kanjiže prvi put je, na ovaj datum, došla da se pokloni senima svoga oca Jelenka Bunića.

-Moj otac, koji je bio policajac, poginuo je 16. aprila 1999. godine u Đakovici na Kosovu. Imao je svega 21 godinu. Tada sam imala 14 meseci. Voli priče o ocu i to što svi kažu da sam na njega, što je za mene najveći kompliment. Svi ga pamte kao dobrog čoveka, spremnog da pomogne – kazala je Slađana Bunić.

Na spomen ploči je 37 imena, a među prvima, koji su tog 24. marta izgubili život, je i sugrađanin Miodrag Gladišev, stariji vodnik prve klase, koji se nalazio u Kuršumliji.

Moramo živeti dalje, ali ne treba oprostiti, kazao je gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima:

– Sa dužnim poštovanjem, odajemo počast i sećamo se i vojnika i policajca, ali i svih nevinih žrtava ratova devedesetih. Tih dana živelo se u strahu i neizvesnosti, ali tinjala je i nada da ćemo pobediti, da će sve prestati i da ćemo ponovo živeti u miru. Svaki izgubljeni život nije samo broj, nego je ime porodica i priča. Čuvamo sećanje na sve naše sugrađane i nikada nećemo zaboraviti. Snaga zajedništva i danas je naša najveća vrednost.

Vence su položili predstavnici lokalne samouprave, garnizona iz Kuršumlije i Bačke Topole, porodice poginulih, boračke organizacije. U programu su učestvovali Milan Vašalić koji je svirao na gajdama i učenici OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

A.Đ.

 

.

struja-radovi

Zbog planiranih radova na elektromreži, u ponedeljak bez električne energije će u Kikindi biti potrošači na neparnoj strani Dositejeve ulice, od ulice Trg Srpskih Dobrovoljaca do kućnog broja 33, u periodu od 9 do 10 časova.

Kako je navedeno, u slučaju da radovi budu završeni ranije, napajanje može biti uspostavljeno i pre planiranog roka. Takođe, u slučaju loših vremenskih uslova, radovi mogu biti odloženi.

 

nakovo-dan-skole-(6)

Osnovna škola „Petar Kočić“ iz Nakova 23. marta obeležila je 80 godina postojanja i rada. Škola je izgrađena 1936, a od 1946. radi pod današnjim imenom. Obeležavanje je počelo zamenom uloga učenik – nastavnik, nakon čega je odigran Kahut kviz,a zatim su usledile sportske igre, kao i kviz znanja za učenike od 5. do 8. razreda. Organizovana je i svečana priredba za roditelje, meštane i prijatelje ove ustanove pod nazivom „Škola je mesto gde snovi dobijaju krila“.

-Učenici su, zajedno sa učiteljima i nastavnicima, osmislili kako ćemo proslaviti jubilarni rođendan – saznajemo od Ljiljane Janjilović, direktorice. – Priredba je bila prilika da učenici pokažu šta znaju i šta su naučili, a učestvovali su skoro svi naši đaci. Uz pesme, recitale, ples, sviranje obeležili smo 80 godina rada. Đaci su recitovali i na engleskom i nemačkom, a dvoje učenika, brat i sestra, koji su došli iz Rusije govorili su stihove na svom maternjem jeziku. Nagradili smo i one koji su bili najuspešniji na takmičenjima, konkursima, smotrama.

 

U prethodnoj godini u školu je uloženo 14 miliona dinara za zamenu krova koji je bio u lošem stanju.

-Ono što preostaje da se uradi je nastavak zamene prozora i vrata. Ovaj posao radimo sukcesivno nekoliko godina unazad i veći deo je urađen. Preostao je prednji deo zgrade odnosno zamena prozora u zbornici, delu hola i fiskulturne sale, kancelariji i očekujem da i to uradimo u narednom periodu – kaže naša sagovornica.

Nekoliko godina unazad ova ustanova dobija i sredstva Ministarstva prosvete za opremanje učeničkih zadruga osnovnih škola. Novcem je obogaćen rad kako zadruge, tako i svih ostalih sekcija koje rade. Nakovačka škola ima 71-og učenika i u narednoj školskoj godini očekuju desetak đaka prvaka.

 

A.Đ.

 

 

pexels-introspectivedsgn-4839255

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodila se 81 saobraćajna nezgoda u kojima nije bilo poginulih lica, a povređeno je 26 učesnika u saobraćaju. Na području Policijske uprave u Kikindi nije bilo saobraćajnih nezgoda.

U MUP-u podsećaju da je poštovanje ograničenja brzine osnovni preduslov za bezbedno učešće u saobraćaju, jer neprilagođena i nepropisna brzina van naselja najčešće dovode do gubitka kontrole nad vozilom, sletanja sa kolovoza i najtežih posledica po vozača i putnike u vozilu. Neprilagođena brzina u naselju najčešće ima za posledicu stradanje pešaka, vozača
dvotočkaša ili teška stradanja u raskrsnicama.

Nažalost, svake godine u saobraćajnim nezgodama u Republici Srbiji život izgubi više od 60, a teške povrede zadobije više od 400 mladih vozača. Približno dve trećine strada u putničkom vozilu, a jedna trećina na motociklu i mopedu.