Day: March 23, 2026

humanitarni-koncert

Narodno pozorište u Kikindi bilo je ispunjeno do poslednjeg mesta na humanitarnom koncertu „Svi za jednu mamu“, koji je okupio učenike, profesore, kulturna društva i brojne sugrađane sa jednim ciljem – da pomognu lečenje Jasne Stokić.

Publika je tokom večeri uživala u raznovrsnom programu – pesmi, recitacijama i nastupima koji su, osim umetničkog, nosili i snažan emotivni naboj. Atmosfera je bila topla i vesela, prožeta osećajem zajedništva i iskrene želje da se pomogne.

Ova akcija, koja je potekla od učenika Ekonomsko-trgovinske škole, za kratko vreme prerasla je u pokret koji je okupio čitav grad.

– Bezrezervnu podršku učenici su dobili od mene, direktora i svih učenika iz razreda, a potom i učeničkog parlamenta. Cela škola se podigla na noge da realizuje ovu ideju koja je nastala u učionici, a prerasla u nešto veliko – istakla je Ivana Kojić, razredni starešina odeljenja II1 ETŠ.

Ona je dodala da su se pozivu odazvali i učenici drugih škola, horovi i kulturna društva, a posebno učenici Osnovne škole „Vuk Karadžić“, sa kojima dele zgradu.

– Često mislimo da mladi nemaju empatije kao nekada, ali večeras smo videli da ona i te kako živi u njima – rekla je Kojić, naglasivši da su se učenici uključili na različite načine – od nastupa do organizacije i prikupljanja priloga.

Posebnu težinu večeri dale su reči Jasne Stokić, kojoj je koncert i bio posvećen. Ona se, zajedno sa ćerkom Jelenom, na kraju koncerta zahvalila svim okupljenima. Iako, kako kaže, nije bilo lako prihvatiti da joj je potrebna pomoć, podrška koju dobija menja sve.

– Osećaj večeras bio je predivan. U početku nije bilo tako, jer nije lako tražiti pomoć. Ali kada vidite kolika armija ljudi stoji iza vas, onda je to nešto što vas tera da idete dalje – rekla je ona.

Dodala je da joj mnogo znači svaki gest podrške, bilo da dolazi od prijatelja, komšija, dece ili potpuno nepoznatih ljudi.

– Jedan običan čovek odvoji od svoje porodice koliko može, i to je za mene ogromno. Ne mogu se dovoljno odužiti svima za ovu humanost – istakla je Stokić.

Da je akcija probudila empatiju širom grada, potvrđuju i mladi koji su se odazvali pozivu.

– Došla sam da podržim drugaricu i njenu mamu. Najviše me je dirnulo to što ljudi žele da pomognu i što su spremni da budu humani – rekla je učenica Kalina Skuban.

Idejni tvorac akcije, učenica ETŠ, Iva Kiš, nije krila zadovoljstvo što je inicijativa prerasla u nešto mnogo veće.

– Kada vidim da je moja ideja postala stvarnost, baš mi je drago. Okupilo se mnogo ljudi i svi su izašli u susret. Najlepši trenutak je ovo jedinstvo – vidi se da je Kikinda grad velikog srca – rekla je ona.

Na velikoj sceni Narodnog pozorišta večeras su nastupili ženska pevačka grupa „Melizmi, hor Kulturnog centra „Attendite“, horovi OŠ „Vuk Karadžić“ i ETŠ, učenici i recitatori više škola, ADZNM „Gusle“, kao i Milan i Vid Vašalić.

Humanitarni koncert „Svi za jednu mamu“ pokazao je da, uprkos svakodnevnim izazovima, solidarnost i dalje živi među ljudima. Veče ispunjeno pesmom i dobrotom još jednom je potvrdilo da, kada se zajednica ujedini, niko nije sam.

T. D.

pexels-olly-3756693

Nacionalna služba za zapošljavanje 23. marta raspisala je 11 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenim licima, u mere aktivne politike zapošljavanja biti uključeno više od 15.000 osoba.

Kao i prethodnih godina, težište će biti na teže zapošljivim kategorijama lica u koje prvenstveno spadaju: lica bez osnovnog obrazovanja i završene srednje škole, mladi do 30 godina bez radnog iskustva, žene, a posebno žene iz manje razvijenih i devastiranih područja, osobe sa invaliditetom, Romi i Romkinje, korisnici novčane socijalne pomoći i drugih usluga socijalne zaštite, lica starosti 50 i više godina, dugoročno nezaposlena lica koja posao traže duže od 12 meseci, a posebno nezaposleni koji posao traže duže od 18 meseci, samohrani roditelji, supružnici iz porodice u kojoj su oba supružnika nezaposlena.

Većina javnih poziva biće otvorena do 30. novembra 2026. godine, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedine mere namenjene osobama sa invaliditetom 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje biće otvoren do 15. maja.

Zahtevi za učešće u merama podnose se nadležnim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje, prema mestu rada lica ili sedištu poslodavca, neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.

Sve informacije u vezi raspisanih javnih poziva su dostupne na internet stranici www.nsz.gov.rs, putem zvaničnih stranica na društvenim mrežama kao i u svim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje.

plivanje

U slovenačkom gradu Mariboru održan je plivački juniorski četvoromeč državnih reprezentacija: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, za naš izabrani tim plivali su i članovi Velike Kikinde, Aleksa Kockar i Teodora Stančić, a u ukupnom plasmanu Srbije je zauzela treće mesto.
Kockar je bio najbolji u disciplini 50m leđno, a drugo mesto pripalo mu je na dvostruko dužoj deonici istim stilom. Stančić je zauzela četvrto mesto na 200m mešovito odnosno peto na 100m delfin, a još je plivala i u štafeti Srbije, trećeplasiranoj na 4h100m mešovito.
D. P.

karate

Na turniru u Pančevu, nastupili su i karatisti kikindskog Feniksa, a medalje su osvojili, u borbama: Ognjen Kamenović (zlato), Stefan Slavevski (srebro), Danilo Anučin, Jelena i Selena Kličić (svi po bronzu), u katama: Nađa Gavrančić, Nikola Skakić, Lenka Zavišić, Nikolija Dabović (svi po zlato), Mia Vašalić (dva srebra), Iskra Đikić (srebro), Milan Dragišić, Aleksandar Felbab (svi po bronzu), a još su u seniorskoj konkurenciji kao kata tim prvoplasirane bile: Ljiljana Sabo, Jana Pantić, Lena Jakovljević, dok je pionirski kata tim: Dabović, Zavišić, Vidović, uzeo bronzu.
D. P. 

ofk-kikinda

Direktor za strategiju i razvoj FSS Ranko Stojić i koordinator mlađih selekcija Predrag Rogan, ugostili su predsednika OFK Kikinde Žolta Gačku i sportskog direktora Marka Zečevića.
– Razgovarali smo o jačanju organizacije kluba, unapređenju rada mlađih kategorija i kreiranju razvojne strategije koja bi omogućila stabilan i kontinuiran napredak. Predstavnici FSS ukazali su na značaj sistemskog pristupa u svim segmentima funkcionisanja kluba, od omladinske škole do prvog tima, uz naglasak na edukaciju stručnog kadra i uvođenje savremenih modela rada – kaže Gačka.
Istaknuto je da OFK Kikinda ima dugu i prepoznatljivu fudbalsku tradiciju, kao i potencijal da ponovo bude važan faktor u regionalnom i nacionalnom okviru.
– Upravo zato, rečeno nam je u Savezu, saradnja s lokalnom sredinom i institucijama prepoznata je kao ključni segment budućeg razvoja. Fudbalski savez Srbije spreman je da kroz stručnu podršku i savete pomogne našem klubu u postavljanju čvrstih temelja za naredni period, a dogovoreno je i da uskoro usledi uzvratna poseta predstavnika FSS, OFK Kikindi pa ćemo na licu mesta analizirati uslove rada i definisati konkretne korake saradnje – ističe Gačka.
D. P.

FOTO: Fudbalski savez Srbije/D. P.

staro-jezero-konkurs-(5)

Povodom obeležavanja Svetskog dana voda na Starom jezeru organizovana je izložba starih i fotografija pristiglih na konkurs Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Miroslava Narančić, sekretarka pomenutog Sekretarijata istakla je da fotografije prikazuju jezero kakvo je nekada izgledalo i kakvo je danas.

-Zelena oaza na Starom jezeru najprepoznatljivija po jezeru. Prošlo je tačno dve decenije od rekultivacije ovog prostora koje je neprepoznatljivo u odnosu na ono kakvo je nekada bilo. Števančeva bara je zapravo proširenje rečnog toka nekadašnje reke Galadske i jedina je vodena površina koja se nalazi 500 metara od gradskog jezgra. Staro jezero je kompleks i čine ga obodni kanali, jezero, uređene zelene površine i mobilijar za sve uzraste. Deo je  Bloka 9 u okviru kog su i Veliki park i sportski centar su ogroman potencijal grada.

Na foto-konkurs na temu „Staro jezero, nekad i sad“ pristigla su 44 rada učenika viših razreda osnovnih škola „Sveti Sava“, „Feješ Klara“, „Žarko Zrenjanin“ i „Đura Jakšić“. Najbolja tri su nagrađena, a prigodne poklone uručio je Đorđe Tešin, član Gradskog veća. Prvo mesto pripalo je Hristini Miletin, drugo Marku Zubanovu i treće Dariu Grebecu.

-Za konkurs sam čula u školi i rešila da učestvujem – saznajemo od Hristine, inače učenice šestog razreda OŠ „Sveti Sava“. – Fotografiju je nastala u junu. Njome je obuhvaćen pogled sa mosta i fontana što mi je i najlepše.

Zavod za javno zdravlje u kontinuitetu kontroliše vodu u obodnim kanalima i u samom jezeru, rekla je dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju.

-Kontrola se obavlja jednom mesečno, a leti dva puta. Kvalitet je takav da su to vode pete klase. U samom jezeru je podzemna voda, u obodnom kanalu je površinska. Povišene su vrednosti biohemijske potrošnje kiseonika i hemijske potrošnje kiseonika, što je odraz organskog zagađenja. U vodi se nalaze aeratori koji poboljšavaju njen kvalitet, posebno leti – navela je  dr Brusin Beloš.

Izložba fotografija biće postavljena i u Kulturnom centru do 3. aprila.

A.Đ.

 

 

igraliste

Nova igrališta obradovaće mališane u Bašaidu, Novim Kozarcima i Velikom Selu, kao i u Mikronaselju, naselju Strelište i Vašarištu.

Ovo je jedan od projekata koji je za KIKINDSKI portal najavio gradonačelnik Mladen Bogdan, ističući da planovi za izgradnju igrališta postoje već nekoliko godina, ali su okolnosti u prethodnom periodu usporile njihovu realizaciju.

-To smo planirali 2025. godine. Međutim, situacija koja se dešavala i u državi i u društvu nas je malo omela. Ipak, od tih planova nismo odustali i u 2026. godini započinjemo ono što smo tada zamislili. Siguran sam da će ova igrališta obradovati i roditelje i naše najmlađe sugrađane, jer su upravo porodice godinama unazad tražile ovakve sadržaje- kaže gradonačelnik.

Projekat se realizuje uz podršku više partnera. Četiri igrališta biće finansirana kroz projekat kompanije NIS „Zajednici zajedno“, dok se preostala dva grade uz podršku pokrajine i Ministarstva za brigu o porodici, i uz učešće grada.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Gradonačelnik je uputio i apel građanima da nove prostore za igru čuvaju i koriste.

– Molim sve sugrađane da vode računa o njima, da se sprave i prostor ne uništavaju. Sa druge strane, važno je i da se igrališta koriste – jer bi bilo šteta da posle truda i ulaganja ostanu prazna- poručio je Bogdan i podsetio da izgradnja igrališta nije moguća na svakoj lokaciji, čak i kada postoji inicijativa građana.

Novo igralište niče i u Novim Kozarcima

-Parcele moraju biti sto odsto u vlasništvu grada, moraju biti na bezbednoj udaljenosti od saobraćaja i ne smeju da imaju podzemne instalacije poput gasovoda ili vodovoda. Često se dešava da dobijemo peticiju za neku lokaciju, ali kada se sve proveri u katastru, ispostavi se da ona nije pogodna- objasnio je gradonačelnik.

Tri igrališta u gradu biće izgrađena u: naselju Strelište, na uglu ulica Braće Sredojev i Vašarište i u Mikronaselju. Jedno igralište planirano je i u Novim Kozarcima, gde su radovi već započeli, a nova igrališta dobiće i mališani u Banatskom Velikom Selu i Bašaidu.

J. C.

predskolska-medalja-(2)

Na Međunarodnom sajmu obrazovanja u Novom Sadu, Predškolskoj ustanovi ,,Dragoljub Udicki“  uručena je Velika zlatna medalja. Za nagradu je konkurisao vrtić ,,Kolibri“ sa projektom ,,Zajedno smo bezbedniji“ realizovan prošle godine i koji je uključio  veliki broj učesnika uz podršku Crvenog krsta i vatrogasaca iz NIS-a. Program ,,Smanjenje rizika od elementarnih nepogoda i drugih opasnosti“ je prvi put u državi, obuhvatio najmlađu populaciju, decu od jedne do sedam godina i to iz vrtića „Kolibri“.

Direktorica, Kristina Drljić, napominje da su nagrade procena uspešnosti svake ustanove i da još uspešnije integriše sve članove velikog tima kako bi funkcionisali još bolje.

-Podsetiću da smo u proteklim godinama dobili najviša priznanja. Na Sajamu obrazovanja 2022. godine srebrnu medalju za uređenje prostora u realizaciji vaspitno obrazovnog rada. Već naredne godine na istoj manifestaciji pripala nam je zlatna povelja za rad. Tu su i zlatne medalje za dramsko izvođenje predstava , za sprovođenje programa ,,Godine uzleta“,za podršku prvih karika u vaspitno obrazovnom lancu u radu sa decom jaslenog uzrasta. Sve je krunisano prošle godine „Svetosavskom nagradom“  za značajne rezultate i doprinos razvoju predškolskog obrazovanja i vaspitanja. Dobili smo i najvišu ocenu eksterne komisije, nismo stali. Nastavljamo i dalje da se razvijamo i unapređujemo sve segmente rada u našim vrtićima – istakla je Drljić.

Podsetimo i da je pokazna vežba bila evakuacije u slučaju zemljotresa i požara i da joj je prethodio je ciklus edukacije zaposlenih, dece i roditelja. Nastao je film, autorsko delo vaspitača, koji prikazuje kroz sve faze i segmente rada na projektu. U filmu je muzička numera čiji autori su deca i vaspitači, a ovim projektom biće obuhvaćeni svi vrtići na teritoriji grada.

struja-2

Zbog planiranih radova na elektromreži, u sredu bez električne energije će u Kikindi biti potrošači u Kumanovskoj ulici, od Đ. Oličkova do S. Lakai Gige, u periodu od 13:30 do 14:30 časova.

 

Kako je navedeno, u slučaju da radovi budu završeni ranije, napajanje može biti uspostavljeno i pre planiranog roka. Takođe, u slučaju loših vremenskih uslova, radovi mogu biti odloženi.

bogitw-street-5433221

U bečkom okrugu Favoriten, najmnogoljudnijem i najraznovrsnijem delu austrijske prestonice, građani više ne čekaju pravdu, čekaju samo policiju. Nakon poziva na broj za hitne slučajeve 133, pomoć stiže tek nakon 40–45 minuta, a često i kasnije – sa porukom: „Nemamo slobodnih patrola“. Socijaldemokrata i predsednik bečkog okruga Markus Franc (SPO) više ne krije ogorčenje, potrebno je hitno povećanje broja policajaca sa sadašnjih oko 320 na najmanje 500, jer se Favoriten, kako kaže, „ne tretira ravnopravno sa drugim delovima grada i zemlje“.

Svedočenja stanara su potresna i sve učestalija. Noću na ,,Reumannplatzu“ nožem je izboden čovek, tinejdžerske bande napadaju prolaznike, ulice se zatvaraju zbog velikih intervencija. U Oberli se redovno održavaju ilegalne trke i divljanje vozilima, takozvana „roadraner“ scena postala je nedeljni ritual za koji nema dovoljno policijskih snaga da se kontroliše. „Ne možemo ni redovne kontrole da obezbedimo vikendom“, priznaje Franc u intervjuu za lokalne medije. Sve se drži na prekovremenom radu i iscrpljenim ljudima u uniformi.

Ovakva slika nije samo statistika to je svakodnevica hiljada porodica koje žive u strahu. Favoriten odavno nije samo multikulturalni mozaik, već i epicentar problema koje vlasti decenijama guraju pod tepih, masovna imigracija bez integracije, propadanje školskog sistema, siromaštvo i odsustvo autoriteta. Umesto da se suoče sa uzrocima, političari nude flastere, programe za „jednake šanse“ i školsku pomoć koju siromašne porodice ionako ne mogu da plate.

Predsednik okruga Franz, inače socijalista, u ovom trenutku zvuči gotovo kao tradicionalni konzervativac: traži više reda, više policije i više discipline. Poruka je jasna, bez snažne ruke države, multikulturalni eksperiment u srcu Evrope može se pretvoriti u otvoreni haos. Pitanje nije da li će Favoriten eksplodirati, već kada,  ako se ništa ne promeni.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Austrijske vlasti i dalje ćute ili nude puka obećanja. Građani više ne veruju u lepe reči. Veruju samo u plave uniforme kojih, izgleda, nema dovoljno. Jeziva činjenica je da su vlasti kao u Vestren filmovima o divljem zapadu morale da postave tablu sa znakom o zabrani nošenja oružja.

Zona zabrane oružja uvedena je početkom marta 2024. godine, nakon niza ubistava i teških napada nožem, posebno oko Reumannplatza, Keplerplatza i Favoritenštrase (pešačka zona). Obuhvata ključne delove Favoritena od Platz der Kulturen do Reumannplatza i okolnih blokova. Zabranjeno je nošenje noževa dužih od 6 cm, palica, palica za boks, šokera i drugog oružja. Kontrole su pojačane, a prekršaji se kažnjavaju novčano ili oduzimanjem oružja.

Prema najnovijim informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije i bečke policije u bečkom okrugu Favoriten (10. okrug) zabrana neće biti ukinuta ni nakon leta 2026. godine. Ova privremena mera se produžava redovno na tri meseca već više od dve godine. Tinejdžerske bande, migrantsko poreklo počinilaca u mnogim slučajevima, droga i siromaštvo i dalje hrane nasilje. Zato se zona ne ukida, već se evaluira svaka tri meseca.

Piše: Stefan Stojanović, Srpski ugao

error: Content is protected !!