Day: March 5, 2026

vece-poezije-1

Veče ljubavi, poezije i muzike, koje je Kikinđankama poklonio Kulturni centar, proteklo je u snažnoj emociji, ispunjeno pesmom, lepim stihovima i muzikom koja je disala zajedno sa publikom. Posetioci su uživali i bez daha slušali stihove iznete sa mnogo osećanja i veštine, u atmosferi topline i bliskosti. Posebno iznenađenje večeri bio je nastup kikindske pesnikinje Snežane Tomin, koja je govorila dve svoje pesme.

-Naš osnovni zadatak je da za ljude učinimo nešto lepo, da posetioci odnesu lepo osećanje kući, da im izmamimo osmeh na lice – poručili su umetnici.

Zdenka Trifunagić istakla je da je najvažnije ono što publika ponese u sebi.

-Želimo da prenesemo emociju koju mi sami proživljavamo. To je jedino što ostaje. Mi ćemo nestati, ljudi će zaboraviti reči koje smo izgovorili, ali emocija će ostati. Neće zaboraviti kako su se osećali slušajući poeziju koju smo pripremili.“

Govoreći o snazi ljubavne poezije, dodala je:

-Mi pravimo programe tako da svakog bar neka pesma dotakne. Za nekog je to ljubav ostvarena, za nekog neostvarena, ili koja je bila pa je iz nekog razloga prekinuta. Nekad je to ljubav prema deci, životu ili prirodi. Emocija koja se preživi, nju je najlepše i najteže izvesti.

Na pitanje šta je za nju ljubav, Zdenka je odgovorila kratko.

-Život. To je ono što živimo: dobrota i ljubav. Da zaboravimo ovaj surovi svet, težak život. Ako ga proživimo kroz ljubav, onda sve postaje lakše.

Ervin Gazdag podsetio je kako je počela njihova umetnička priča.

-Nema slučajnog u životu. Sticajem okolnosti i Zdenka i ja smo bili pozvani na jednu modnu reviju. Ja sam išao da govorim poeziju, ona je bila u balskoj haljini. Čuo sam ženu kako govori poeziju, njen osmeh bio je nešto najlepše što sam ikada video. Sa prijateljima sam tada organizovao večeri poezije i pozvali smo je da bude deo naše grupe. Posle nekog vremena, ostali smo samo dvoje i već četiri godine nastupamo na ovakvim večerima, kabareima. Obilazimo Vojvodinu, nastupali smo i u Beogradu.

Ervin je objasnio da je svako njihovo izvođenje različito, kao i da su za kikindsku publiku pripremili izbor savremene srpske poezije.

-Govorili smo savremenu ljubavnu poeziju. Osmi mart je blizu, tako da je prirodno da je tema bila ljubav prema ženi, uz pratnju Ivana na akustičnoj gitari i usnoj harmonici.

Muzičar Ivan Leščešen istakao je snagu spoja reči i tona.

-Ljudima ne možeš podvaljivati emociju: ili je osetiš ili ne. Zato mora biti iskreno. Lep je sklad: topli i nežni stihovi izgovoreni na lep način i muzika. Tako nastaje harmonija.

A tu harmoniju, publika je mogla i da vidi i da oseti tokom programa koji je trajao nešto više od sat vremena. Sklad i ljubav između Zdenke Trifunagić i Ervina Gazdaga bili su očigledni u svakom izgovorenom stihu. Na samom kraju, publika je zajedno sa izvođačima pevala — uz autorske, ali i poznate pesme domaćih autora, koje je muzički obojio Ivan Leščešen.

T. D.

policija

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su K. V. (1999) iz Sente zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Sumnja se da je on podstakao petnaestogodišnjaka koji je ranije uhapšen da usmrti sedamdesetosmogodišnju ženu u njenoj kući u Senti, kao i da iz kuće uzme novac, što je on i učinio. Potom su, kako se sumnja, novac podelili.

K. V. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden u Više javno tužilaštvo u Subotici.

Iva-Plemic-1

Odluka da napusti rodni grad i školsku godinu provede u inostranstvu za Ivu Plemić, gimnazijalku iz Kikinde, bila je, kako sama kaže, „jedna od najvažnijih i najhrabrijih odluka u životu“. Zahvaljujući programu interkulturalne razmene organizacije AFS, ona od septembra 2025. godine živi u Francuskoj, u predgrađu Liona, gde pohađa gimnaziju i stiče iskustva koja, kako ističe, menjaju njen pogled na svet.

-Rođena sam i odrasla u malom gradu, što me je oduvek podsticalo da upoznam više sveta i izađem iz svoje zone komfora – kaže Iva za naš list. Francusku je izabrala zbog kulture, istorije i jezika, ali i zbog porodice koja tamo živi. Pripreme za razmenu trajale su mesecima, ali, kako kaže, „ništa ne može u potpunosti da pripremi čoveka za život u drugoj zemlji“.

Početak boravka bio je ispunjen uzbuđenjem i novinama, ali vremenom su se javili izazovi.

-Kako vreme prolazi, postaje sve teže zbog udaljenosti od porodice, prijatelja i mentaliteta uz koji sam odrasla – navodi ona. Francuski mentalitet opisuje kao distanciraniji, a kulturne razlike primetne su i u ishrani.

-Jede se manje mesa nego kod nas, ali su deserti zaista odlični – dodaje.

Najemotivniji trenutak do sada bio je tokom božićnih praznika.

-Provođenje praznika sa porodicom, ali ne sa svojom, bilo je veoma teško – priznaje Iva. Za prazničnom trpezom okusila je i tradicionalne specijalitete, poput puževa i živih školjki, što opisuje kao iskustvo koje neće zaboraviti.

Život u francuskoj porodici dao joj je svojevrstan osećaj pripadnosti. Posebno se zbližila sa „host“ majkom Žuli i njenom decom, sa kojima deli radoznalost prema drugim kulturama. Zajedničko učenje klavira postalo je simbol novih veza i topline.

-Taj zajednički trenutak muzike pružio mi je osećaj pripadnosti i novu veštinu koju ću poneti sa sobom – kaže ona.

Iva pohađa gimnaziju „Kondorse“ u Sen Pristu, gde joj veliku podršku pruža razredni starešina i profesorka francuskog jezika Edit Anglero. Uz njenu pomoć brzo je napredovala u jeziku i prilagođavanju novom školskom sistemu, koji se značajno razlikuje od srpskog.

-Školski dan traje i do deset sati, a učenici imaju individualne rasporede i malo vremena za druženje tokom nedelje – objašnjava Iva.

Uprkos tome, stekla je bliske prijateljice koje joj pomažu u učenju i svakodnevici. Neke od njih su počele da uče srpski jezik, dok ona sve sigurnije govori francuski.

-Za pet meseci naučila sam da gotovo u potpunosti koristim francuski u svakodnevnoj komunikaciji – ističe sa ponosom.

Pored nastave, uključila se u dramsku sekciju škole. Iako je na početku dobila značajnu ulogu, zbog obaveza je nastavila rad iza scene, baveći se kostimografijom, scenografijom i izradom postera. To iskustvo pomoglo joj je da se oseti korisno i uključeno u školski život.

Razmena je donela i novu svest o sopstvenom identitetu.

-Shvatila sam da ne samo da ja upoznajem Francusku, već i Francuskoj predstavljam Srbiju – naglašava ona, dodajući da je upoznala vršnjake iz brojnih zemalja i izgradila prijateljstva koja premašuju granice.

Iako je Francuska razvijena zemlja, pojedini aspekti društva bili su joj iznenađujući. U školama, na primer, nije dozvoljeno isticanje verskih obeležja, pa ne može da nosi krstić na lančiću. Ta pravila su joj u početku bila teška za razumevanje, ali su deo sistema na koji se prilagodila.

Život daleko od kuće, kaže, značajno je doprineo njenom sazrevanju.

-Uči me da budem zrelija, samostalnija i da se snađem u nepoznatom – deli sa nama Iva. Podrška porodice i prijatelja iz Srbije daje joj snagu da istraje i iz iskustva izađe jača.

Razmena u Francuskoj nije uvek laka, ali je, kako poručuje, neprocenjivo iskustvo.

-Preporučila bih godinu na razmeni svakome ko se boji – ko se boji da upozna sebe ili veruje da je svet veći od onoga što nam je do sada prikazano – poručuje Iva.

U Francusku je stigla 5. septembra 2025. godine, a povratak u Srbiju planira početkom letnjeg raspusta. Do tada, ova hrabra Kikinđanka nastavlja da gradi mostove između kultura — i da svet gleda širim, otvorenijim očima.

T. D.

 

ofk-kikinda-1

Težak zadatak tokom minulog zimskog perioda imali su OFK Kikindi, jer veliki broj igrača, koji uzgred rečeno nije ni zadovoljio u srpskoligaškom rangu, napustio je klub pa je valjalo formirati novu ekipu praktično od temelja. Zahtevno je sve to bilo i za novog šefa struke Milana Ćuluma, koji je, u celini gledano, zadovoljan pripremnim periodom.
– Zimska ponuda uvek je slabija, a i položaj na tabeli nije išao u prilog u želji da odmah dovedemo kvalitetne pojedince. Krenuli smo s malim brojem igrača uz jedan broj fudbalera iz mlađih kategorija, novajlije su počele pristizati početkom treće sedmice priprema, a kroz analizu prve polovine pripremnog perioda, bilo je jasno da se moramo pojačati većim brojem pridošlica. Uvek je teško sve to uklopiti, 10 je novih igrača, ali smatram da smo pogodili s pojačanjima, doveli smo kvalitetne momke, s dobrom radnom etikom i karakterom. Za sada su nas i povrede zaobišle – kaže Ćulum.
U seriji pripremnih utakmica bilo je različitih izdanja.
– Kao i uvek u kontrolnim mečevima bilo je i slabosti, nešto smo i ispravili, a ono što je bilo dobro, nadam se, zadržali za takmičarske utakmice. Imam jasnu sliku, kada je reč o timu i načinu na koji treba da igramo, a najviše sam zadovoljan odnosom igrača prema obavezama.
Na startu proleća Kikinđani će u goste Inđiji. Jesenas na premijeri, OFK Kikinda, bliže kraju, nije iskoristila kazneni udarac, a igrač koji je promašio penal, u sudijskoj nadoknadi izgubio je loptu i posle kontre Inđijci su na severu Banata stigli do plena. Simpatizeri „crveno-belih” priželjkuju da se u subotu kolo sreće okrene.
– Nismo u situaciji da kalkulišemo gde ćemo i koliko bodova uzeti na gostovanjima, mislim da nam psihološki fokus prema samo jednom rivalu ne treba. Naravno, uradićemo i pojedinačnu analizu Inđije i pripremu ovog meča, ali moja su očekivanja da u svakom susretu predstojećeg proleća igrači daju maksimimum u pogledu koncentracije i da iz tih dobrih stvari proistekne celokupan rezultat u ovoj polusezoni.
Zbog jesenje zalihe od svega sedam bodova, mnogi su OFK Kikindu već otpisali iz trke za opstanak.
– U nezavidnoj smo situaciji, pokušaćemo da iz utakmice u utakmicu napredujemo i osvojimo dovoljan broj bodova za spas. Ne vredi gledati predaleko, svaka utakmica nosi tri boda, jasno je koliko ih je još u opticaju, po prirodi sam optimista, a verujem i u ekipu kojom raspolažem, kao i u ljude koji vode klub. Vidim da u Kikindi ljudi vole fudbal, po gradu se priča o sportu, i želja mi je da i publike na stadionu bude više nego jeseanas. Svi zajedno u klubu radili smo pošteno, ljudi iz uprave istinski vole OFK Kikindu i nadam se da će nam se sve to na terenu vratiti na dobar način – jasan je Ćulum.
D. P.

studenti-6-oktobar-(2)

Studenti prve i druge godine Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača sa smerova strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i strukovni socijalni radnik posetili su Osnovnu školu za učenike sa smetnjama i invaliditetom „6.oktobar“. Ovom prilikom đacima su uručili poklone Studenskog parlamenta.  Osim studenata, bili su prisutni i profesori dr Srbislava Pavlov, dr Maša Đurišić,  dr Jasmina Arsenijević, dr Bogdan Tomić i dr Angela Mesaroš Živkov.

 

U proteklom periodu studenti su organizovali niz akcija prikupljanja donacija za paketiće kojoj su se odzvali, kako ističu, ljudi velikog srca.

Direktor OŠ „6. oktobar“ Srđan Stojanović  zahvalio je na poklonima i upoznao goste sa organizacijom rada i aktivnostima u ovoj obrazovnoj ustanovi. Škola im pedesetak učenika, a kao jedini resursni centar na teritoriji Severnobanatskog okruga ima dobru sa saradnju sa svim opštinama. To je dovelo da veći broj dece bude uključen u sistem.

Poseta je iskorištena  i za dogovor  o daljoj saradnji.

A.Đ.

Nocni-bazar-(4)

Uoči 8. marta, Kikinđane očekuje još jedan Martovski bazar lokalnih proizvođača, koji će biti održan u subotu, 7. marta, na Gradskom trgu od 10 do 16 časova.

Turistička organizacija Kikinde i ovoga puta okupiće brojne domaće proizvođače i kreativce, a posetioci će imati priliku da pronađu jedinstvene poklone za Dan žena, ali i da uživaju u raznovrsnoj ponudi rukotvorina, ukrasa, slatkiša i domaćih proizvoda.

 

Kako ističe Jasmina Orašanin, direktorica Turističke organizacije, bazari imaju za cilj da podrže lokalne stvaraoce i proizvođače.

-Svakog meseca organizujemo bazare koji su namenjeni pre svega našim lokalnim proizvođačima, kako bi dobili priliku da predstave svoje proizvode i radove, a sa druge strane da Kikinđanima ponudimo nešto drugačiji izbor proizvoda – ističe Orašanin.

Ovogodišnji martovski bazar posebno je posvećen 8. martu – Međunarodnom danu žena, pa će i ponuda biti u duhu ovog praznika. Pored tematskih poklona za dame, posetioce očekuje i standardna ponuda domaćih proizvoda i kreativnih rukotvorina.

Poseban razlog za zadovoljstvo organizatora je rekordan broj učesnika, jer će se na bazaru predstaviti čak 51 izlagač.

Martovski bazar biće prilika da građani, u prijatnoj atmosferi na gradskom trgu, podrže vredne ruke lokalnih proizvođača i pronađu originalne poklone za dame koje ih inspirišu.

T. D.

 

penzioneri-opsta

Zbog velikog broja podnetih prijava za pakete solidarne pomoći, pomera se datum objavljivanja konačne rang-liste, što je prvobitno planirano za sutra, objavio je  Republički fond za penziijsko i invalidsko osiguranje.

Iz fonda podsećaju da je za ovaj vid društvenog standarda 2026. godine izdvojeno 240 miliona dinara i dodaju da će pakete solidarne pomoći dobiti više od 100.000 penzionera.

U skladu sa izmenama Pravilnika o društvenom standardu penzionera, osnovni kriterijum za dodelu paketa ove godine je da visina penzija ne prelazi najniži iznos penzije uvećan za 10 odsto, što iznosi 34.201,32 dinara.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(8)

Od 9. do 15. marta, u 34 države članice organizacije ROADPOL, Evropske mreža saobraćajnih policija, biće sprovedena međunarodna akcija pojačane kontrole saobraćaja, usmerena na otkrivanje prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa i nepropisnog prevoženja dece u vozilu.

Sigurnosni pojas predstavlja jednu od najefikasnijih mera zaštite u slučaju saobraćajne nezgode, a nekorišćenje pojasa i dalje odnosi više od 100 života godišnje u Srbiji.

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 65 saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno 25 lica. U istom periodu, području Policijske uprave u Kikindi dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je jedna osoba povređena.

Podsećamo da je neprilagođena brzina i dalje jedan od  najčešćih uzroka najtežih saobraćajnih nezgoda, zbog čega je poštovanje ograničenja od izuzetnog značaja za bezbednost svih učesnika u saobraća

Iz Policijske uprave apeluju na sve vozače da prilagode brzinu uslovima na putu, vremenskim prilikama i gustini saobraćaja, jer samo odgovornom i svesnom vožnjom možemo sačuvati ljudske živote.