Day: February 17, 2026

pexels-medications-1853400-1280
Kako piše portal Srpski Ugao u daljem tekstu: U Austriji vlada haos u apotekama, jer nestašice lekova pogađaju čak 1.300 preparata, sa posebnim problemima kod medikamenata za dijabetes i antibiotskih kapi za oči, dok je vakcina protiv lišaja postala prava retkost uprkos obećanjima besplatne distribucije, što je izazvalo oštre kritike lekarskih udruženja i farmaceutskih udruženja, a ministarstvo zdravlja pokušava da umiri javnost tvrdnjama o alternativama, kako izveštavaju austrijski mediji poput ORF-a i Kurija.

Kako „Phago“, najveći austrijski savez farmaceutskih veleprodaja prenosi u svom izveštaju, situacija je naročito alarmantna kod lekova za dijabetes, gde su isporuke ograničene na nedeljne kontingente zbog globalne potražnje, a antibiotske kapi za oči i dalje masovno nedostaju, što dovodi do frustracija među pacijentima i lekarima. Bečka lekarska komora prema izjavama svoje potpredsednice Nagma Kamalejan-Šmid, optužuje vlasti da su obećanja o besplatnoj vakcini protiv lišaja za starije od 60 godina – uvedena još od novembra 2025. godine – prazna slova na papiru, jer trenutno nema doza u apotekama, a sledeća veća isporuka se očekuje tek u maju.

Ministarstvo zdravlja, kako izveštavaju mediji poput „Die Presse“ i „Krone“, insistira da postoje alternative od drugih proizvođača za većinu lekova i da se vakcine kontinuirano dopunjavaju, ali ovo smirivanje deluje površno u svetlu dugogodišnjih problema sa lancima snabdevanja, gde Austrija pokazuje slabosti u planiranju i koordinaciji, ostavljajući građane u neizvesnosti.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ova kriza otkriva duboke pukotine u austrijskom zdravstvenom sistemu, gde birokratska inertnost i zavisnost od globalnih lanaca snabdevanja ugrožavaju živote, dok vlasti više brinu o spinovanju vesti nego o brzim rešenjima, što je još jedan dokaz kako evropske zemlje poput Austrije padaju na ispitu kada je u pitanju zaštita sopstvenih građana.

Izvor: Srpski ugao

predstava-basaid

U Velikoj sali Doma kulture u Bašaidu, u subotu 21. februara, gostovaće glumci Amaterskog pozorišta „Jovica Jelić” iz Banatskog Karađorđeva s komadom „Tajno oružje”.

– Predstava je nastala po tekstu Miroslava Momčilovića i ova angažovana komedija ispituje stereotipe i duhovito, iz psihološkog ugla, preispituje navike i ubeđenja našeg čoveka. Bašaici generalno vole naše predstave i uvek smo imali punu salu. Nismo u ovom mestu odavno bili gosti, pa se nadamo da će se i ovog puta publika u velikom broju odazvati. Za sat i dvadeset minuta, koliko ova predstava traje, mislim da će se gledaoci i nasmejati i zamisliti- navodi reditelj Milan Martinović.

U glumačkoj podeli su: Zoran Jovanović, Nikola Knežević, Nemanja Svilengaćin, Jelena  Milenković, Marija Knežević i Petar Škundrić.

Predstava počinje u 20 časova, a ulaz će biti besplatan.

barni1-icebergs-889770-1280
Kako piše priznati američki publicista i politički strateg Rodžer Stoun, dugogodišnji savetnik predsednika Donalda Trampa, evropska politika prema Balkanu predstavlja primer dvostrukih standarda koji danas dolaze do izražaja u raspravama o Grenlandu.

Na američkom portalu „Stoun Kold Trut“, koji vodi Stoun, objavljen je tekst pod naslovom „Globalistički užasi na Balkanu razotkrivaju licemerje Evrope po pitanju Grenlanda“. U tekstu se, kako piše priznati američki publicista, ukazuje na protivrečnosti u stavovima zapadnih sila kada je reč o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

– Dok predsednik Donald Tramp manevriše da preuzme stratešku kontrolu nad Grenlandom zbog ključnih prioriteta nacionalne bezbednosti SAD, Danska je odgovorila sa nevericom, tvrdeći da postoji potencijalno kršenje njihovog suvereniteta i da nijedna zemlja nema pravo da im oduzme teritoriju. Pa ipak, upravo to su Danska i njihovi globalistički partneri uradili Srbima na Balkanu – navodi Stoun u uvodu teksta.

Podsećajući na događaje iz 1999. godine, on piše da je NATO savez, predvođen administracijom Bila Klintona, uz učešće Danske, pokrenuo rat protiv Srbije. Kako piše priznati američki publicista, nakon 78 dana bombardovanja, u kojem je stradalo i ranjeno na hiljade ljudi, Srbija je bila primorana na ustupke, a njen suverenitet narušen.

Stoun ističe da su nakon vojne intervencije usledile političke i institucionalne promene, uključujući usvajanje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN i Kumanovskog vojno-tehničkog sporazuma. Prema njegovim rečima, kasnije jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine priznale su SAD i brojne evropske zemlje, među kojima i Danska.

Kako piše priznati američki publicista, zapadne sile su taj proces predstavile kao čin „oslobođenja i demokratije“, dok se istovremeno protive ideji da SAD postignu dogovor sa Grenlandom.

– Kada su u pitanju globalisti, oni rutinski deluju po dvostrukim standardima zasnovanim na hirovima udaljenih elita. Dok predsednik Tramp govori o ponudi boljeg dogovora Grenlandu, tretira se kao autokrata i agresor – navodi Stoun.

U tekstu se pravi paralela između istorijskih prava Srbije na Kosovo i danske uprave nad Grenlandom, uz ocenu da su zapadne intervencije na Balkanu primer selektivne primene principa međunarodnog prava.

Stoun zaključuje da su, kako navodi, postupci zapadnih zemalja tokom devedesetih godina doveli do dugoročnih posledica na Balkanu, te da se današnje kritike američke politike prema Grenlandu ne mogu posmatrati izolovano od te istorije.

Izvor: NS uživo

kozarci-motel-radovi-(6)

Rekonstrukcija Motela u centru sela je na samom kraju, u šta su se, prilikom posete Novim Kozarcima, uverili i gradonačelnik Mladen Bogdan i Bojan Mikalački, član Gradskog veća. Objekat, izgrađen osamdesetih godina prošlog veka, bio je mesto stecišta meštana, ali i svih koji bi dolazili u ovo mesto. Krajem 20. veka, u popularnoj „Kotarci“, izbio je manji požar, nakon čega je minimalno uređena. Upravo su meštani ti koji su potencirali da sala ponovo bude u funkciji, istakao je ovom prilikom Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.

 

-Lokalna samouprava je uvek tu da nam pomogne da realizujemo investicije važne za našeg mesta. Nedostatak mesta za okupljanje je dugogodišnji problem u Novim Kozarcima i siguran sam da će svi biti više nego zadovoljni onim što je urađeno. Ovo nije ulaganje samo u objekat nego i u kvalitet života. Prošle godine u Novim Kozarcima imali smo značajna ulaganja, koja smo nastavili i u ovoj. Ono što sledi je uređenje parkinga ispred trgovinskih objekata i adaptacija Doma kulture – naveo je Čavka.

Prošle godine na Motelu je  zamenjen je krov koji je prokišnjavao i umesto crepa postavljen je lim, što je bio preduslov za unutrašnje uređenje, podsetio je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-U razgovoru sa Kozarčanima istaknut je nedostatak prostora za proslave, okupljanja i druge događaje, tako da smo u gradskom budžetu opredelili sredstva kako bi potpuno uredili unutrašnjost popularne „Kotarke“.  Za radove je izdvojeno 8,8 miliona dinara i ono što predstoji je da se obezbedi novac za kupovinu nameštaja o čemu smo već razgovarali sa predstavnicima Mesne zajednice.

Prvi čovek grada najavio je još jednu investiciju.

-Čim vreme dozvoli počinje i izgradnja dečijeg igrališta u centru sela. Ovaj projekat realizovaćemo u saradnji sa kompanijom NIS. Izvesno je da će do kraja godini biti adaptirana i prostorija nekadašnjeg Udruženja vozača. Ovu salu, prvenstveno, će koristiti udruženja žena jer je neophodno da imaju svoj prostor u kojem će se okupljati – dodao je gradonačelnik Bogdan

A.Đ.

dobrovoljni-davaoci
Crveni krst Kikinda u saradnji sa Institutom za transfuziju krvi Vojvodine sutra, 17. februara, od 8.30 do 13 sati organizuje akciju dobrovoljnog davalaštva krvi.
Ovo je četvrta akcija darivanja dragocene tečnosti od početka godine, a naredna je najavljena za 1. mart.
pravoslavlje-2

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 17. februara, molitveno se sećaju prepodobnih svetitelja Isidora Pelusiota i Nikolaja Studita, duhovnih podvižnika čiji su život i delo ostavili dubok trag u istoriji hrišćanstva.

Sveti Isidor Pelusiot – učitelj vrlinskog života i zaštitnik pisane reči

Sveti Isidor Pelusiot bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Rođen u bogatoj aleksandrijskoj porodici u Egiptu, napustio je svetovni život i posvetio se molitvi, podvižništvu i duhovnom poučavanju.

Poznat je po obimnoj prepisci – istorijski izvori navode da je napisao više hiljada pisama, u kojima je savetovao, tešio, ukorevao i duhovno poučavao savremenike. Njegove poruke naglašavale su da je važnije živeti vrlinski nego samo govoriti o vrlinama.

Zbog svog duhovnog i književnog nasleđa, smatra se zaštitnikom pisaca i svih koji se bave pisanom rečju, a njegove pouke i danas predstavljaju putokaz za duhovni razvoj i moralni život.

Sveti Nikolaj Studit – iguman, podvižnik i čudotvorac

Sveti Nikolaj Studit rođen je 793. godine na Kritu. Već u detinjstvu izučavao je Sveto pismo, a kasnije je stupio u čuveni Studitski manastir u Carigradu, gde je primio monaški čin i sveštenstvo.

Crkveno predanje beleži da je svojim molitvama isceljivao bolesne i pomagao siromašnima, ostavljajući primer milosrđa i duhovne predanosti. Upokojio se u 75. godini života, ostavivši za sobom svedočanstvo pobožnosti, mudrosti i nesebične službe Bogu i bližnjima.

Duhovna poruka praznika

Spomen ova dva svetitelja podseća vernike na značaj molitve, obrazovanja, duhovne mudrosti i dela milosrđa. Njihovi životi svedoče da vera nije samo reč, već život ispunjen ljubavlju, vrlinom i služenjem drugima.

U pravoslavnoj tradiciji, ovakvi praznici pozivaju na duhovno preispitivanje i podsećaju da su istinske vrednosti neprolazne – baš kao i nasleđe svetitelja koji su svojim podvigom osvetlili put generacijama vernih.

 

kosarka

Velika Kikinda zabeležila je 11. pobedu u sezoni četvrtog ranga takmičenja, drugog vojvođanskog, u Bačkoj Palanci savladala je 77:112 (20:21,23:28,19:38,15:25) Marinu i, uz jedan poraz, čvrsto drži čelnu poziciju grupe „A”, dok u „B” grupi sedmoplasirana, treća odozdo, Sloboda (Novi Kozarci), sada ima skoro 4-9, pošto je poražena u Zrenjaninu od Zadrugara iz Lazareva, rezultatom 99:85 (22:25, 29:26, 28:21, 20:13). „Radivoj Korać”, iz Rumenke, biće u „Jezeru” sledeći protivnik košarakašima Velike Kikinda, a Sloboda će čekati Čelarevo.
D. P.