јануар 25, 2026

Dan: 22. januar 2026.

i-(2)
Povodom jučerašnjeg pokušaja blokade Fakulteta, a u kontekstu prestanka radnog odnosa dr Jelene Kleut, obaveštavamo studente, zaposlene i celokupnu javnost o bitnim činjenicama koje su u medijima zanemarene ili pogrešno interpretirane.

Sve procedure u postupku izbora dr Jelene Kleut u zvanje redovnog profesora sprovedene su u skladu sa Statutom Filozofskog fakulteta. Izborno veće Fakulteta imenovalo je 28. aprila 2025. godine komisiju za pisanje referata o prijavljenim kandidatima za izbor u zvanje nastavnika za užu naučnu oblast Komunikologija.

Predlog odluke o izboru dr Jelene Kleut u zvanje redovnog profesora, na osnovu dostavljenog referata, usvojen je većinom glasova na sednici održanoj elektronskim putem sa rokom izjašnjavanja do 29. septembra 2025.

Nakon toga, izveštaj je upućen Stručnom veću za humanističke nauke Senata Univerziteta u Novom Sadu, koje je dalo pozitivno mišljenje o predlogu odluke.

Na osnovu mišljenja Stručnog veća i uvidom u predlog za izbor u zvanje, Senat Univerziteta, na sednici održanoj 20. novembra 2025. godine, nije usvojio izveštaj o izboru u zvanje dr Jelene Kleut. Senat u proširenom sastavu Univerziteta u Novom Sadu, na sednici održanoj 15. januara 2026. godine, potvrdio je odluku Senata, te nije usvojio prigovor dr Jelene Kleut (5 glasova „za, 18 „protiv“ i jedan „uzdržan“).

Na osnovu predočene hronologije svih postupaka, jasno se vidi da se Izborno veće Filozofskog fakulteta pozitivno izjasnilo o predlogu da dr Jelena Kleut bude izabrana u zvanje redovnog profesora, čime su sve pravne radnje na Fakultetu okončane. S obzirom na to da je Senat u proširenom sastavu odbio prigovor Jelene Kleut i time usvojio prvostepenu odluku Senata, dr Jelena Kleut nije stekla zvanje redovnog profesora, čime nije ispunjen uslov da joj se produži postojeći ugovor o radu na radnom mestu vanrednog profesora, kao ni da se zaključi novi ugovor za radno mesto redovnog profesora na Filozofskom fakultetu. Kako je odluka Senata u proširenom sastavu od 15. januara 2026. godine konačna, Fakultet je nakon prijema ove odluke 20. januara 2026. godine bio u obavezi da dr Jeleni Kleut izda rešenje o prestanku radnog odnosa.

Rešenje je sačinila pravna služba Fakulteta, a njegovu ispravnost je proverio pravni zastupnik Fakulteta, potvrdivši da Filozofski fakultet nema nikakve pravne mogućnosti da dr Jelenu Kleut zadrži u radnom odnosu na radnom mestu nastavnika Univerziteta. Jedini pravni lek koji je naveden u odluci Senata u proširenom sastavu jeste da dr Jelena Kleut može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Beogradu.

Sa svim navedenim, Fakultet je u više navrata upoznao, kako koleginicu Kleut, tako i zainteresovane nastavnike i studente.

U brojnim medijskim navodima o postojanju navodne „pravne gimnastike“ koju je mogao da primeni Filozofski fakultet, nije upućeno ni na jedan konkretan pravni osnov na temelju kojega bi se izbegao prestanak radnog odnosa dr Jelene Kleut.

Osim toga, pravni zastupnici dr Jelene Kleut imali su mogućnost da ukažu pravnoj službi Fakulteta i našem pravnom zastupniku na eventualno postojanje takvih pravnih mogućnosti, što nije bio slučaj.

U svetlu svih navedenih činjenica, a nakon ultimatuma upravi da će Fakultet biti blokiran sve dok se dr Jeleni Kleut ne produži radni odnos, uprava Fakulteta još jednom apeluje na poštovanje zakonom propisanih procedura, uvažavanje prava studenata na školovanje i zaposlenih na rad.

Uprava Fakulteta će, kao i do sada, poštovati sve zakonske norme i procedure u svom radu, što na prvom mestu podrazumeva obezbeđivanje neophodnih uslova za nesmetano odvijanje nastave i ispita.

Ovim ne sporimo pravo studenata i zaposlenih na slobodu okupljanja i izražavanja svojih stavova, ali ostvarivanje tih prava ne sme da se sprovodi kroz nezakonito postupanje i kršenje prava drugih studenata i zaposlenih, ometanjem obavljanja osnovne delatnosti Fakulteta.

Izvor: Vojvodina uživo

akcioni-plan

U Gerontološkom centru Kikinda danas je zvanično predstavljen i predat Akcioni plan u okviru projekta prekogranične saradnje „Povezane zdravstvene i socijalne usluge u pograničnom regionu“, koji se realizuje kroz program Intereg IPA Rumunija–Srbija. Plan definiše dalji razvoj kapaciteta ustanove, kao i mere za jačanje vaninstitucionalne zaštite starijih.

Nosilac projekta je Gerontološki centar Kikinda, a partneri su Asociația Caritas Banat Sanctus Gerhardus i grad Deta iz Rumunije. Projekat traje 18 meseci, a ukupna vrednost iznosi 1.749.485 evra, od čega je kikindskoj ustanovi opredeljeno 850.230 evra.

 

V.d. direktora Gerontološkog centra Dragan Stjepanović ističe da će sredstva biti uložena u adaptaciju objekta nekadašnjeg Doma učenika u Ulici Đure Jakšića 53, čiji je jedan deo već rekonstruisan sredstvima Pokrajinskog sekretarijata.

–Preostali deo sada ćemo rekonstruisati sredstvima IPA projekta, a radovi počinju već u ponedeljak. Na ovaj način trajno rešavamo problem kapaciteta, jer trenutno imamo listu čekanja od više od 30 korisnika mesečno. Dobićemo savremeni objekat sa oko 77 smeštajnih mesta, liftom i uređenom baštom, koji će konačno dobiti punu namenu – naveo je Stjepanović.

Akcioni plan izradila je nevladina organizacija Centar za dijalog i toleranciju, a predsednik upravnog odbora, Đorđe Vazarević, pojašnjava da dokument obuhvata mere takozvane deinstitucionalizacije.

–Deinstitucionalizacija podrazumeva da korisnici koji su u mogućnosti mogu da ostanu u svojim domovima, uz podršku gerontodomaćica, medicinskih sestara i, po potrebi, lekara. Pomoć obuhvata nabavku namirnica, odlazak u apoteku, medicinske usluge i druge aktivnosti koje korisnici više ne mogu samostalno da obavljaju – objasnio je Vazarević.

On je naglasio da ovakav model ima dvostruki značaj – psihološki, jer većina ljudi želi da ostane u svom domu, i organizacioni, jer se time rasterećuju smeštajni kapaciteti u ustanovi.

–Korisnicima se ostavlja sloboda izbora – da li žele domski smeštaj ili ostanak u sopstvenom domaćinstvu uz podršku službe. Na taj način indirektno se povećavaju kapaciteti i omogućava da oni kojima je domski smeštaj neophodan brže dođu do mesta – dodao je Vazarević.

Stjepanović je istakao da je za 2026. godinu planiran i projekat renoviranja delova Starog doma, gde će postojeći paviljoni iz sedamdesetih godina biti srušeni. Vrednost nove investicije iznosi oko 219 miliona dinara, a završetak radova očekuje se u roku od godinu dana.

Kako je ranije istaknuto, unapređenje saradnje sa partnerima iz Rumunije omogućiće razmenu iskustava i primera dobre prakse u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, što bi trebalo da doprinese kvalitetnijoj i dostupnijoj brizi o starijim sugrađanima u regionu Banata.

T. D.

vodovod-sanacija

Do 13 časova deo stanovnika u Bašaidu biće bez vode, saopštili su iz JP „Kikinda“.  U toku je otklanjanje kvara na uličnoj vodovodnoj mreži u Vojvođanskoj ulici ispred broja 71.

nsz-ugovori-(1)

Naknade za slučaj nezaposlenosti biće uvećane od 1. februara ove godine, u skladu sa rastom inflacije u prethodnoj godini, saopštila je Nacionalna služba za zapošljavanje Srbije.

Najniža bruto naknada za slučaj nezaposlenosti biće 33.745 dinara (povećanje za 887 dinara), dok će najniža neto naknada iznositi 22.170,47 dinara, najviša bruto naknada iznosiće 78.226 dinara, a najviša neto naknada biće 51.394,48 dinara.

Konkretan iznos novčane naknade zavisi od zbira zarada, odnosno osnovica osiguranja za slučaj nezaposlenosti ostvarenih u periodu od 12 meseci koji prethode mesecu u kome je prestao radni odnos, odnosno prestalo osiguranje.

Stavljanjem ove zarade u odnos sa prosečnom godišnjom zaradom po zaposlenom u Srbiji, čiji je podatak poslednji objavljen u odnosu na datum priznavanja prava, dobija se lični koeficijent koji je nepromenjiv za ceo period isplate naknade.

Don`t copy text!