Year: 2025

os-sveti-sava-bazar

Učenici OŠ „Sveti Sava“ danas na Božićnom bazaru predstavljaju novogodišnje poklone koje su sami izradili u okviru školske kreativne sekcije.

Tezga je deo aktivnosti sekcije „ISKRA – istorijsko-kreativna radionica“, koju vodi nastavnica istorije Dragica Sredojev. Na bazaru učestvuju mlađi učenici, koji su tokom prethodnih mesec dana pripremali ukrase i poklone, uglavnom tehnikom dekupaža.

-Pravili smo novogodišnje poklone, najviše pločice ukrašene dekupaž tehnikom, jer im se to najviše dopalo. Mlađi su ukrašavali jelkice, Deda Mraziće i razne druge sitnice – navela je Sredojev, dodajući da sekcija ima više od 30 učenika u dve grupe.

Među učesnicima je i Dunja Bukva, učenica razreda IV1, koja je pravila jelkice i srca.

-Najviše mi se dopao kreativni deo, pravljenje poklona. Prijavila sam se jer volim druženje i kreativan rad, a i lep je odziv građana – prodali smo mnogo poklona – rekla je Dunja.

Prikupljena sredstva namenjena su finansiranju rada sekcije tokom cele godine.

resized-1200x600-104
Prema pisanju portala srpskiugao.rs, administracija Sjedinjenih Američkih Država uvela je 23. decembra zabranu ulaska u zemlju za dve vodeće figure nemačke nevladine organizacije „HateAid“, Ana-Lenu fon Hodenberg i Džozefin Balon.

One su označene kao ključni akteri u naporima da se kroz evropske regulative ograniči sloboda govora na američkim platformama, saopštio je Stejt department. Ova mera deo je šireg paketa sankcija koje obuhvataju i druge evropske aktiviste i bivše zvaničnike optužene za promovisanje „eksteritorijalne cenzure“ američkih konzervativnih objava na internetu. Sličan problem sa selektivnim fakt-čekerima i nevladinim organizacijama koje pod plaštom borbe protiv dezinformacija guše nepoželjne stavove postoji i u Srbiji, gde domaći „čekeri“ često etiketiraju i dovode do brisanja patriotskih i slobodoumnnih sadržaja na društvenim mrežama.

„HateAid“ organizacija osnovana je 2018. godine i pruža pravnu pomoć žrtvama digitalnog nasilja i lobira za strožu regulaciju društvenih mreža u EU.

Kao „pouzdani prijavljivač“ (Trusted Flagger) u okviru Digital Services Act-a (DSA), ima privilegovan status za brzo uklanjanje sadržaja na platformama poput Meta i X. Američka strana tvrdi da ova uloga dovodi do selektivnog gušenja konzervativnih i nepoželjnih mišljenja, dok organizacija prima značajna sredstva iz nemačkog državnog budžeta – preko milion evra samo u 2025. godini, uključujući subvencije Ministarstva pravde. Fon Hodenberg je u oktobru ovenčana Saveznim ordenom za zasluge od predsednika Frank-Valtera Štajnmajera.

Nemačka vlada oštro je osudila meru kao „neprihvatljivu“, pružajući punu podršku „HateAid-u“ i ističući da organizacija štiti žrtve mržnje i jača demokratiju u digitalnom prostoru. Slično reaguju i u Briselu, gde se zabrane vide kao pokušaj da se oslabi primena evropskih zakona na američke tehnološke gigante. Sa druge strane, kritičari u SAD i delu Evrope smatraju da „HateAid“ i slične grupe zloupotrebljavaju moć da etiketiraju i uklanjaju sadržaje koji ne odgovaraju dominantnom narativu, posebno one sa strane desnice.

Slični mehanizmi selektivne moderacije prisutni su i u Srbiji i regionu, gde su platforme poput „Raskrinkavanje.rs“ i „FakeNews Tragač“ godinama delovale kao apsolutni gospodari slobodne misli na društvenim mrežama, etiketirajući i dovodeći do brisanja svakog patriotskog ili slobodoumnog glasa koji odudara od njihovog dogovorenog narativa.

Ove organizacije, finansirane pretežno iz stranih izvora – uključujući fondove EU, NED, USAID i druge zapadne donatore, često selektivno proglašavaju „dezinformacijama“ sadržaje koji kritikuju globalističke agende ili brane nacionalne interese. Tu je i Mreža odbora za ljudska prava CHRIS, koja pod plaštom „edukacije“ i zaštite prava regrutuje i indoktrinira omladinu kroz obuke i projekte, kroz različite radionice u Srbiji, obučavajući ih da etiketiraju i utišavaju „nepodobne“ stavove, a finansiraju je uglavnom strani donatori i projekti vezani za evrointegracije i bivšu američku administraciju.

Posebno je uočljiva cenzura na platformama poput Mete (Facebook i Instagram), koja je deo šire globalističke agende – imena i fotografije Ratka Mladića i Radovana Karadžića sistematski se brišu ili ograničavaju, pod izgovorom borbe protiv „glorifikacije ratnih zločinaca“ i „negiranja genocida“.

Ova politika, koja se primenjuje strogo na sadržaje vezane za ratove devedesetih, dovodi do potpunog gušenja istorijskog dijaloga i alternativa narativa, dok se slični sadržaji iz drugih konflikata često tolerišu.

Ovaj slučaj dolazi u trenutku kada Meta od 2025. godine gasi program fakt-čekinga trećih strana, prelazeći na „Community Notes“ model, priznajući da su prethodni „nezavisni“ čekeri bili pristrasni i služili cenzuri.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

HateAid i fakt-čekeri su najgori oblik licemerja, plaćeni cenzori pod maskom čuvara demokratije, finansirani državnim novcem i nagrađivani ordenima, a služe da uguše svaki glas koji odudara od zvaničnog narativa. Kada Amerika kaže „dosta“ i gasi njihovu mrežu, Berlin i EU vrište o „napadu na slobodu“. Prava sloboda govora ne trpi ,ovlašćene prijavljivače nezakonitog sadržaja“, niti plaćene etiketere, već postoji za sve, ili je samo oružje globalističke elite protiv naroda.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

centar-za-soc-zastitu-8

U prostorijama Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, danas je organizovana novogodišnja svečanost tokom koje su korisnicima usluga podeljeni novogodišnji paketići i prikazan program posvećen aktivnostima u godini na izmaku.

Kako nalaže tradicija grada, korisnike je i ove godine obradovao Deda Mraz, u pratnji Snežne vile, dok je paketiće uručio gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je sa korisnicima i razgovarao. U okviru programa upriličen je kratak muzički deo, nakon čega je prikazan film koji prikazuje najznačajnije aktivnosti, saradnje i rezultate rada Centra tokom godine.

Direktorka Centar za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, Nikoleta Pavlov, istakla je da je ovogodišnja proslava organizovana drugačije nego ranije.

-Odlučili smo da, pored korisnika i roditelja, pozovemo i sve saradnike – udruženja, javne institucije, službe, Crveni krst i kompanije – kako bismo zaokružili saradnju i zahvalili im se na podršci. Ovo je ujedno i lep početak naredne godine – rekla je Pavlov, dodajući da u usluzi dnevnog boravka trenutno ima 25 korisnika, od kojih je deo u Centru već dugi niz godina.

Gradonačelnik Bogdan naglasio je da je poseta i podela paketića deo dugogodišnje prakse grada.

-Oni ovo iščekuju i vidi se koliko im znači. Ta emocija nama daje snagu da nastavimo da se trudimo i obezbeđujemo što bolje uslove. Uvek moramo da se podsećamo da su oni naši sugrađani kojima je potrebna posebna pažnja i da treba da budu ravnopravni sa svima – istakao je Bogdan.

Novogodišnja svečanost u Centru predstavlja simboličan završetak godine i uvod u praznični period koji korisnici provode u krugu svojih porodica.

Ilija-Stancul

ILIJA STANČUL (1937-2025), doajen srpske i jugoslovenske enigmatike preminuo je juče (25. decembra) u Kikindi.

Kikindski velemajstor enigmatike rođen je u Iđošu 18. septembra 1937. godine. Po zanimanju bio je medicinski laborant. Ceo radni vek proveo je radeći u Dispanzeru u ulici Save Tekelije, više puta je nagrađivan za požrtvovan rad s pacijentima, a su ga sugrađani uvek vezivali za enigmatiku preko koje je promovisao Kikindu širom zemlje. Prvu zagonetku, sportsku ispunjaljku, objavio je u Enigmi broj 158 od 20. novembra 1954. godine.

Objavio je više od 15 hiljada raznovrsnih enigmatskih priloga, a najviše ukrštenica. Sarađivao je sa preko sto enigmatskih i neenigmatskih listova, a u nekim od tih listova radio je u kontinuitetu 30-40 godina. Zagonetke je sastavljao i na mađarskom, nemačkom i rumunskom jeziku.

Uređivao je enigmatske rubrike u listovima Ana, Horoskop, Komuna, Novo vreme i Kekec. Inicijator je pokretanja gornjomilanovačkog lista Eureka. Prvu ukrštenicu u „Komuni“ (tada „Kikindskoj komuni“) objavio je 1964. godine, i od tada je imao ukrštenicu u svakom broju sve do 1992. godine kada je samoinicijativno prepustio enigmatsku rubriku mlađim kikindskim enigmatima.

Enigmatsko udruženje „Čvor“ iz Bjelovara dodelilo mu je 1971. godine titulu enigmatskog velemajstora. Za svoj enigmatski rad od Enigmatskog saveza Srbije Stančul je 2012. godine dobio Povelju za životno delo, a prošle godine povelju za 70 godina kontinuiranog enigmatskog rada.

Jedan je od osnivača Enigmatskog kluba „Kikinda“ a na osnivačkoj skupštini aklamacijom je izabran za počasnog predsednika. Za potpise koristio je šifre i pseudonime: Atila, Atilin slučaj, I. S., Lučijan Salti, Negovan, Sanitet, St-il, ST-IL i Stil.

êQ

Među enigmatima u Srbiji i regionu uživa ogroman ugled, a preovladava mišljenje da je jedan od najznačajnijih sastavljača zagonetaka u enigmatskoj istoriji naše zemlje. Pamtićemo ga po lepim ukrštenicama, prilagođenim rešavačima, te po grafičkoj pripremi za štampu, jer je većinu svojih priloga sam crtao. Srpskim enigmatima Ilija Stančul će uvek ostati prva asocijacija na Kikindu.

Nagrada-Dusan-Vasiljev-(6)

Grad Kikinda raspisao je konkurs za književnu nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku i objavljenu tokom 2025. godine. U konkurenciji mogu učestvovati pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije, a rok za prijavu je 14. februar 2026. godine.

Izdavači i autori mogu prijaviti knjige slanjem četiri primerka po naslovu — tri za rad žirija i jednog za bibliotečki fond — na adresu Narodne biblioteke „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, Kikinda, uz naznaku „Za nagradu Dušan Vasiljev”.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, Selimir Radulović, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član. Odluka o dobitniku biće saopštena 27. marta 2026. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, koji je ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi njegovo ime.

Dodatne informacije mogu se dobiti putem imejl-adrese: nagradadusanvasiljev@gmail.com.

Nagrada „Dušan Vasiljev” ustanovljena je 1997. godine odlukom Kulturno-prosvetne zajednice Kikinde, u znak sećanja na pesnika rođenog u Kikindi 1900. godine, jednog od najznačajnijih predstavnika srpskog ekspresionizma. Nakon višegodišnjeg prekida, priznanje je obnovljeno 2009. godine, kada je utvrđeno da se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora, objavljenu na srpskom jeziku.

Tokom više od četvrt veka postojanja, dobitnici ove nagrade bili su brojni istaknuti autori, među kojima su Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović, Nenad Šaponja i drugi.

pozoriste1

Narodno pozorište u januaru 2026. godine donosi publici raznovrstan repertoar koji obuhvata savremene drame, klasičnu komediju i autorske scenske forme. Tokom meseca biće izvedeno pet predstava, sve sa početkom u 20 časova, u terminima koji obeležavaju pozorišni ritam početka godine.

Januarski program otvara se u subotu, 17. januara, predstavom „Srbija all inclusive“ Vladimira Đurđevića, u režiji Marka Misirače.

U sredu, 21. januara, na repertoaru je drama „Heroj nacije“ Ivana M. Lalića, koju režira Dajana Josipović.

Treći termin, u subotu 24. januara, rezervisan je za autorski projekat Nikole Zavišića „Pa se vidimo u snu“, koji potpisuje i režiju.

Klasični repertoar zastupljen je u sredu, 28. januara, izvođenjem komedije „Laža i paralaža“ Jovana Sterije Popovića, u režiji Stevana Bodrože.

Januarski ciklus zatvara se u subotu, 31. januara, predstavom „Oblaci – Dušan Vasiljev: pseudobiografija i fantazmagorija“ Nine Plavanjac, takođe u režiji Stevana Bodrože.

ugljesa-terzin

Ulice čuvaju sećanja jednog grada. Kroz njihov izgled, ali i nazive prelama se istorija- od slavnih trenutaka do zaboravljenih priča.

Nekadašnja kikindska Ulica Mihajla Polita posle Drugog svetskog rata dobila je ime po komandantu Velikokikindskog partizanskog odreda Uglješi Terzinu.

Terzin je poticao iz građanske porodice, bio je poznat pod nadimkom Apostol i učestvovao u brojnim borbama i akcijama protiv fašista. Ipak, uprkos svom angažmanu, nikada nije proglašen za narodnog heroja.

Zanimljive pojedinosti o njegovom životu, ulozi u ratu i mestu u kolektivnom pamćenju, saznajemo od istoričara Miloša Pušare.

 

ets-bolnica

Učenici Đačkog parlamenta Ekonomsko-trgovinske škole posetili su u ponedeljak Opštu bolnicu u Kikindi i tom prilikom uručili donaciju namenjenu najmlađim pacijentima. Sredstva su obezbeđena iz fonda koji je ostao nakon prethodnih humanitarnih aktivnosti koje je parlament organizovao tokom godine.

Kako je objasnio predsednik Učeničkog parlamenta Ognjen Gucul, odluka o tome kako će novac biti utrošen doneta je jednoglasno.

-Na sednici Parlamenta razgovarali smo o tome kako da iskoristimo preostala sredstva. S obzirom na praznike i značaj darivanja, odlučili smo da novac usmerimo deci koja praznike provode na bolničkom lečenju – rekao je Gucul.

Pripreme za akciju trajale su nedelju dana i obuhvatale su kupovinu potrebnih stvari i organizaciju posete bolnici. Članica parlamenta Jovana Balašev istakla je da je učenicima bilo važno da u praznično vreme ne zaborave one koji nisu u mogućnosti da praznike provedu kod kuće.

Učenici naglašavaju da ovo nije prva, ali ni poslednja humanitarna aktivnost koju realizuju.

-Trudimo se da uvek pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija – poručila je Nina Rofa, članica Učeničkog parlamenta.

Poruka koju žele da pošalju svojim vršnjacima i široj zajednici jasna je – i mali gestovi mogu imati veliki značaj.

-Naše malo nekome zaista može da znači mnogo. Osećaj da ste uradili nešto korisno za druge je najveća nagrada – istakla je Nikolina Barbo. Sličan utisak podelila je i Nikolina Milenković, koja je navela da su učenici bili ponosni i srećni što su mogli da pomognu.

Podršku učenicima pružio je i direktor škole Robert Vunjak, naglasivši da škola, pored obrazovne, ima i važnu vaspitnu ulogu.

-Pored znanja, važno je da kod učenika negujemo vrednosti kao što su humanost, solidarnost i briga za druge. Ponosni smo što naši učenici to pokazuju konkretnim delima – naglasio je Vunjak.

 

 

automotive-1866521-1280

Novi stacionarni „super radari“ postavljeni su duž više državnih puteva u Srbiji, a sistem je od 22. decembra 2025. aktivan. Prema dostupnim informacijama, cilj je automatska detekcija prekršaja bez potrebe da saobraćajna policija zaustavlja vozilo na licu mesta.

Šta sve može da beleži „super radar“?

Ovi uređaji su namenjeni digitalnoj kontroli saobraćaja i, prema objavljenim navodima, mogu da obuhvate:

  • praćenje trenutne i prosečne brzine na deonicama

  • detekciju ekstremnih prekoračenja brzine

  • prepoznavanje registarskih tablica u različitim vremenskim uslovima

  • automatsko prepoznavanje opasnih manevara / rizičnog ponašanja

  • slanje upozorenja nadležnim službama (MUP)

Gde su postavljeni – ključne deonice (izdvojeno)

U objavljenoj listi pominju se sledeće lokacije:

Beograd i okolina

  • Ostružnica – Umka (IB 26)

  • Batajnica – Dobanovci (put 319)

  • Beograd – Čenta – Kovilovo (IB 13)

  • Orlovača – Ripanj (IB 22)

  • Meljak – Stepojevac (IB 22)

Centralna Srbija

  • Batočina – Kragujevac (IB 24)

  • Trbušani – Čačak (IIA 179)

Zapadna Srbija

  • Užice – Gorjani (IB 23)

  • Šabac – Lojanice (IB 21)

Vojvodina

  • Pančevo – Vatin (IB 10)

  • Pančevo – gradska deonica

  • Melenci – Zrenjanin (IB 13)

  • Sombor – Kljajićevo (IB 15)

  • Odžaci – Ratkovo (IIA 111)

Južna Srbija

  • Raška – Novi Pazar (ulica Save Kovačevića)

  • Kraljevo – Novi Pazar, deonica Varevo (IB 22)

Šta ovo znači za vozače (praktično)

Ako se krećete ovim pravcima, računajte da se prekršaji mogu evidentirati automatski. 
✅ poštujte ograničenja brzine i saobraćajnu signalizaciju
✅ vezujte pojas (i vozač i suvozači)
✅ telefon samo preko hendsfri / bez korišćenja u vožnji

Melizmi

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ održaće u ponedeljak 29. decembra u Narodnom pozorištu Kikinda koncert pod nazivom „Poljubac za oproštaj“, autorke Gordane Roganović, etnomuzikologa.

Koncertom će „Melizmi“ proslaviti dve decenije postojanja i rada, posvećenog negovanja izvorne pesme i tradicije.

Događaj će biti humanitarnog karaktera, i sav prihod, preko Crvenog krsta, biće usmeren onkološkom odeljenju kikindske Opšte bolnice, za žene obolele od karcinoma dojke. Nastupiće orkestar Milenka Martića, a početak koncerta je u 19 časova.