Year: 2025

autoprevoy-kikinda-(4)

U Javnom preduzeću „Autoprevoz“ zadovoljni su kako su završili proteklu, 2024. godinu. Kako ističe direktor Dragan Knežević, bilo je teško s obzirom na makroekonomsku nestabilnost. Prioritet u tekućoj godini biće nastavak investiranja u vozni park.

-U protekle dve godine kupili smo devet autobusa, a da bismo privukli nove poslove, prvenstveno u turizmu, neophodno nam je još vozila. Turističke agencije neće da razgovaraju sa firmama koje im nude autobuse starije od deset godina i na nama je da učinimo sve da ne propustimo razvojnu šansu vezanu za vožnju na daljim destinacijama. Planom poslovanja predviđena je kupovina minimalno pet autobusa za šta je opredeljeno 400.000 evra. Reč je o vozilima visoke turističke klase, a do kraja nedelje dolazi nam i prva agencija sa kojom očekujemo da potpišemo ugovor da tokom čitave sezone prevozimo putnike do Grčke. Kako je tržište zapadne Evrope nestabilno, još uvek ispitujemo situaciju i tek pošto prikupimo sve podatke raspisaćemo tender – dodaje naš sagovornik.

Najpre je u oktobru 2022. godine kupljeno pet „Manovih“ autobusa visokog turizma. Od tog broja četiri imaju treću osovinu koja daje udobnost putniku i svi oni su 2011. i 2012. godište sa jako malo pređenih kilometara. Sada se došlo do toga da se oko 80 odsto učenika koji idu na ekskurzije vozi „Autoprevozom“. Prošle godine konkurenti kikindskog javnog prevozničkog preduzeća beogradska „Lasta“, vršački „Stup“ prestale su sa radom. Deo firmi, posle restrukturiranja, polako izlaze iz linijskog prevoza poput „Bečej prevoza“ i zrenjaninski „Net busa“. Kikinda gravitira ka ovim autobuskim stanicama i prošle godine pojavio se ozbiljan problem sa dodatnim autobusima.

-Mi smo isključivo kikindski prevoznik i naš interes je da prevozimo naše meštane do Beograda, Novog Sada i Subotice. Dešavalo se da dođemo do Bečeja gde nas na stajalištu dočeka 40 ljudi, a ranije ih je bilo četiri ili pet. Kolegama iz Bečeja linijski prevoz nije isplativ jer isključivo rade ugovorene prevoze, a slična je situacija sa Zrenjaninom. Moj stav je da nijedan putnik, posebno dete, neće ostati bez mesta kada krene za Beograd ili Novi Sad. Problem nastaje kada deca krenu iz pomenutih gradova ka Kikindi. Putnici iz Bečeja i Zrenjanina pokupuju karte pre naše dece i zauzmu im mesta. Niko od nas ne može da zna koliko ima prodatih karata za Kikindu, jer te informacije nisu dostupne. Stoga smo tražili sastanak sa kolegama iz Bečeja i Zrenjanina kako bi se informisali koje linije voze kako bismo organizovali vozila u špicevima. Udar na „Autoprevoz“ je velik i trudimo se da rešimo ovu situaciju. Nadležno Ministarstvo pojačaće kontrolu da li se i koje linije voze – pojasnio je Dragan Knežević.

Firma koja postoji od 1946. godine još uvek nema svoju radionicu. Dugo godina ona se nalazila u nekadašnjoj „Špediciji“, a sada je u zakupu u „Graditelju“.

-Naš cilj je da se konačno „skućimo“. Postoje dva adekvatna objekata u nekadašnjoj kasarni. Jedan bi služio kao garaža bio bi isključivo za popravke. Ideja je da sve autobuse izmestimo u kasarnu i da na autobuskoj stanici bude samo koliko mu treba da pokupi putnike ili ih doveze. Drugi prostor iskoristili bi za perionicu, a struju koje nema, rešili bi sa izgradnjom mini solarne elektrane. U planu je i da saniramo plato na samoj stanici i da na mestima gde su parkirani autobusi budu peroni za polaske za međugradsku vožnju – naveo je Knežević.

Dugoročan plan je kupovina autobusa na metan. Problem je što u Kikindi nema gde da se toči ovaj gas.

-Razgovarali smo sa lokalnom samoupravom i intenzivnom tražimo investitora koji će uložiti sredstava u stanicu na metan. Računamo da ćemo u 2026. godini moći da kupimo 10 autobusa na metan čime bi značajno uštedeli na gorivu jer je metan stotinak dinara jeftiniji od dizela kog trošimo oko 50.000 litara mesečno. Tu je i ekološki efekat jer ćemo značajno smanjiti emisiju CO2 gasova, čemu se teži u čitavom svetu – zaključio je direktor JP „Autoprevoz“.

JP „Autoprevoz“ na platnom spisku ima 114 radnika. Ova firma ima 35 autobusa i više mini buseva.

A.Đ.

melodianum-peti-(4)

Međunarodni festival horova „Melodianum“ počeo je večeras u svečanoj sali Narodnog muzeja. Na petom festivalu u organizaciji Kulturnog centra u Kikindi i pod pokroviteljstvom lokalne samouprave i Pokrajinskog sekretarijata za za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i „Vojvodina uživo“ učestvuju horovi iz naše zemlje i iz Makedonije, Slovačke i Rumunije.

„Vračarski solisti“ iz Beograda otvorili su „Melodianum“, potom su se publici predstavili i članovi i Gradskog hora iz Bečeja, šabačkog „Prvog pevačkog društva 1905“ i hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara. Prvi put u Kikindi je ženski omladinski hor iz Slovačke.

-Videli smo znamenitosti Kikinde i mogu samo da konstatujem da je grad divan sa puno lokalne istorije. Sa nama je došlo 28 članova hora i predstavili smo se slovačkim nacionalnim kompozitorima, narodnim slovačkim pesmama, a pevali smo i numere kompozitora 20. veka. Otpevali smo i dela koja su napisali moje prijateljice Ana Kurekova i Marija Jašurdova, koja je napisala i slovački balet – saznali smo od Zuzane Birbakove, dirigentkinje iz Slovačke.

Univerzitetski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja bio je apsolutni pobednik prvog „Melodianuma“.

-Sada smo tu i predstavili smo se uživo kikindskoj publici koja odlično poznaje horsku muziku – navela je Jasmina Georgevska Karo, dirigentkinja hora iz Makedonije. – Grad je divan, a naši domaćini su izuzetno gostoprimljivi. Prošle godine proslavili smo jubilej, 80 godina postojanja i rada. Izveli smo raznovrsni program od ozbiljne do popularne muzike pop rok
Odabir učesnika pripao je stručnom žiriju na čelu sa dr Biljanom Jeremić, dirigentkinjom hora „Atendite“.

-Horovi koji nastupaju, svako u svojim kategorijama: mešoviti, kamerni, ženski, muški, dečiji su najbolji su u okruženju. Prateći njihova dostignuća i nagrade koje su osvajali na takmičenjima na kojima su učestvovali, bili su kriterijumi za nastup u Kikindi. Dirigenti su imali slobodu da odaberu numere kojima će se predstaviti na „Melodianumu“ i zaista je veliko zadovoljstvo ugostiti sve ove vrsne horove koji će, sigurna sam, sugrađanima prirediti uživanje u muzici – dodala je dr Jeremić.

Nastupi će biti upriličeni i u subotu i nedelju od 18 sati, u sali Narodnog muzeja odnosno u Hramu Svetih Kozme i Damjana.

-Festival „Melodianum“ počeo je kada je sve stalo, što nas čini drugačijim od ostalih. Prve dve godine bio je onlajn, a ovo je treći put da imamo uživo nastupe. Koncept se vremenom menjao. Kada je bio onlajn bio je takmičarskog karaktera, a sada je revijalnog i svi koji su učesnici su i pobednici odnosno svi su nosioci zlatne plakete. Ove godine učestvuje deset horova i svaki je poseban na svoj način. Drago nam je što svake godine rastemo i nadamo se da ćemo i narednih godina ugostiti mnoštvo odličnih horova – rekao je v.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev.

Drugog dana nastupaju Gradski dečiji hor Kulturnog centra u Zrenjaninu, Akademski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja, zatim gošće iz Slovačke, Hor devojčica „Young Voices” iz Bratislave, Muška vokalna grupa „Kanon“ iz Kragujevca, i, na kraju večeri – domaćini, Hor Kulturnog centra Kikinda „Atendite” Trećeg dana je koncert novobeogradskog Omladinskog hora Crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

A.Đ.

lokali-rade-44

Kako i govore fotografije koje smo danas, 24. januara, uslikali u našem gradu, državne institucije i privatni lokali u Kikindi redovno rade.

Iako su opozicija i studenti u blokadi pozvali sve zaposlene u zemlji da obustave rad u cilju podrške aktuelnim protestima, očigledno je da se Kikinđani nisu odazvali generalnom štrajku, gromoglasno najavljivanom i promovisanom na društvenim mrežama.

Sve službe u gradu takođe redovno rade, kao i prodavnice, apoteke, banke, ugostitelji. Od gradskih ustanova, jedino je “Tera” saopštila da će obustaviti rad. Kada je reč o obrazovnim ustanovama, u svim školama u gradu i selima organizovan je nastavni proces. Šest škola radi u punom kapacitetu, a u 15 je delimična obustava. Ispred Gradske kuće, održan je najavljeni protestni skup opozicije, čiji odbornici danas nisu uzeli učešće na sednici gradskog parlamenta.

Očigledno da tiha većina građana želi normalno da radi i privređuje znajući da generalni štrajkovi nisu put u bolje sutra i da se blokadama ne može ostvariti prosperitet u društvu.

mladi

U cilju pružanja finansijske podrške mladima koji su početnici u poslovanju, Fond za razvoj danas je raspisao javni poziv za Program finansijske podrške mladima koji su početnici u poslovanju. Za realizaciju ovog programa obezbeđena su sredstva u iznosu od milijardu dinara.

Pravo da se prijave na Javni poziv imaju preduzetnici, mikro i mala privredna društva koji su registrovani u Agenciji za privredne registre najranije od 01.01.2019. godine pa nadalje, čiji je osnivač i zakonski zastupnik lice starosti od 20 do 35 godina, odnosno lice rođeno u periodu od 1.1.1989. godine do 31.12.2005. U privrednom društvu koje ima više vlasnika, većinski udeo mora biti u vlasništvu jednog ili više fizičkih lica starosti od 20 do 35 godina (minimum 51 odsto). U privrednom društvu koje ima više zakonskih zastupnika, makar jedan mora biti fizičko lice starosti od 20 do 35 godina.

Sredstva opredeljena ovim programom namenjena su za: nabavku opreme, kupovinu ili adaptaciju poslovnog prostora, kupovinu vozila (u svrhu obavljanja poslovne delatnosti), obrtna sredstva – do 30 odsto iznosa kredita.

Uslovi kreditiranja predviđeni ovim programom su:

– iznos kredita – do 5.000.000 dinara;

– rok otplate – 78 meseci, uključujući grejs period od 18 meseci;

– kamatna stopa – uz primenu valutne klauzule 1,5 odsto na godišnjem nivou, osim u slučaju bankarske garancije, kada je kamatna stopa 1 odsto na godišnjem nivou;

– bez naknade i provizije za obradu zahteva.

Sredstava obezbeđenja: zaloga ili hipoteka prvog reda na opremi/objektu koja je predmet finansiranja ili eventualno postojeća oprema/objekat iste ili veće vrednosti, menica firme, lična menica. Kod dela kreditnih sredstava, koja je moguće koristiti za potrebe finasiranja trajnih obrtnih sredstava – osim menica nije neophodan dodatni instrument obezbeđenja; opciono: bankarska garancija (kamatna stopa 1 odsto) ili jemstvo pravnog/fizičkog lica ili neko drugo sredstvo obezbeđenja koje klijent ponudi uz adekvatnu procenu rizika.

Zahtev za kredit, sa pratećom dokumentacijom, predaje se preko portala Fonda za razvoj RS. Javni poziv je otvoren do utroška sredstava. Uslovi konkursa i sva potrebna prateća dokumentaciju mogu se pronaći na stranici Fonda za razvoj Republike Srbije: https://fondzarazvoj.co.rs/kreditizamlade.

Za sve dodatne informacije i pitanja mejl je: mladi@fondzarazvoj.rs. Kontakt osobe su: Mirjana Miljojković (011-3283-770) i Jelena Ivanović (011-3283-771).

Javni poziv Ministarstva privrede nalazi se na ovoj web stranici.

sednica-jezero-(3)

Kikinda nije stala ovog 24. januara – Kikinda radi, poručio je za skupštinskom govornicom gradonačelnik Mladen Bogdan na 7. sednici Skupštine grada koja je održana bez prisustva odbornika opozicije.

-Odsustvo opozicije je još jedna slika i prilika svega što vidimo ovih dana, a to je licemerje, idemo da obustavimo, idemo da stanemo, idemo da štrajkujemo. Sve što smo radili i radimo, govorili smo i govorimo sve smo ispunili. Kikinda se, uprkos problemima, razvija i raste i na nama je da se zajedno postaramo da tako bude i u budućnosti. Svi mi, došli smo na svoja radna mesta, jer hoćemo da radimo i da se borimo za našu Kikindu. Nećemo stati, niti ustuknuti pred onima koji žele da sve stane. Nastavićemo da radimo, imamo još puno posla i niko nas neće zaustaviti u našim težnjama da ostvarimo sve zacrtano za lepšu, bolju i uspešniju Kikindu – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Odbornik Nikola Lukač postavio je pitanje:

-Da li Skupština može da donese odluku da odbornici koji su odbili da dođu na zakazanu sednicu ostanu bez odborničkog dodatka jer svesno ne dolaze i ne žele da rade? Znamo da Srbija ne sme da stane, da mora da se radi i gradi – pitao je Lukač.

 

I predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov zahvalio je prisutnim odbornicima što su uvek na raspolaganju građanima i što im je primarno da rade.

Sednica je imala samo jednu tačku dnevnog reda jer je Sportski centar „Jezero“ dostavio zahtev za pribavljanje saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Statuta. Statutom Kulturno – sportskog centra „Jezero“ regulisani su firma i sedište, delatnost, organi upravljanja, zastupanje i predstavljanje, planiranje rada i razvoja, sredstva za obavljanje delatnosti i druga pitanja značajna za rad i obavljanje delatnosti.

-Naša ustanova ne bavi se samo sportskom, nego i kulturnom delatnošću. U centru se organizuju razne muzičke i ostale manifestacije. Ovom odlukom „Jezero“ i zvanično prelazi u ustanovu kulture. Zaposlenima će se obračunavati zarade prema koeficijentima koji važe u ustanovama kulture jer u suprotnom bi veliki deo zaposlenih imao minimalnu platu, pa čak i ispod – pojasnio je v.d. direktor Marko Rakin.

Delatnosti „Jezera“, u skladu sa novim Statutom je izvođačka umetnost, rad umetničkih ustanova, delatnost sportskih objekata, delatnost fitnes klubova, stale sportske delatnosti, potom delatnost zabavnih i tematskih parkova, ostale zabavne i rekreativne delatnosti, iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima, odmarališta i slični objekti za kraći boravak, delatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekta, ketering, ostale usluge pripremanja i posluživanja hrane, usluge pripremanja i posluživanja pića.

A.Đ.

CK-DDK-(1)

Jučerašnjoj redovnoj akciji dobrovoljnog davalaštva krvi u kikindskom Crvenom krstu odazvalo se 67 sugrađana, od kojih je 60, posle lekarskog pregleda, i darivalo dragocenu tečnost.

Od tog broja, četvoro je prvi put dalo krv, i bilo je 12 žena. Pored „zahvalnog obroka“, davaocima su poklonjeni vitamini.

– Odziv je odličan i veoma smo zadovoljni. Prošle godine je, u našim akcijama, bilo ukupno 915 aktivnih davalaca – kaže sekretarka kikindskog Crvenog krsta Danijela Bjeljac i dodaje da, prema podacima Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine, najviše nedostaje nulta krvna grupa.

Sledeće, redovne akcije dobrovoljnog davalaštva u Crvenom krstu. zakazane su za ponedeljak, treći, i za četvrtak, 20. februar.

S. V. O.

saobracajna-policija-mup-4

Posle saobraćajne nesreće koja se dogodila u sredu kod Auto-moto saveza, sinoć je ponovo došlo do sudara putničkih automobila u gradu. Saobraćajna nesreća je prijavljena u 18 sati i 10 minuta, sa ugla ulica Svetosavska i Prizrenska.

U udesu su učestvovala tri putnička vozila, „BMW“, „KIA” i „mercedes”. Lakše je povređeno dvoje vozača. Sumnja se da je uzrok sudara neprilagođena brzina jednog vozila, potvrđeno nam je u Policijskoj upravi u Kikindi.

cesma-voda

Zbog planiranih radova na vodovodnoj mreži, sutra, 25. januara, bez vode će ostati stanari Omladinske ulice u Banatskom Velikom Selu, u delu od ugla sa ulicom Sime Šolaje do zgrade Mesne zajednice (sa mogućnošću proširenja na ambulantu).

Prekid u snabdevanju trajaće od 8 do 13 sati, saopšteno je iz JP “Kikinda”.

polet

Četiri naša kluba nastaviće 8. marta nadmetanje u Vojvođanskoj fudbalskoj ligi „Istok”, a prvi u ovoj godini okupili su se Nakovčani, u dvorani mesne škole. Trener Poleta Aleksandar Kresoja kaže da će u prolećnom delu sezone računati na sve igrače iz prvog, jesenjeg kruga takmičenja osim Budaia i Lakića. Za sada je tzv. bonus Petrović, dosadašnji čaln kikindskog ŽAK-a, jedini novi igrač u Poletu.
D. P. 

ritam evrope 5

Devojke Ena Gogić, Ena Šošić, Iva Plemić i Milana Rajkov koje su pobedile na najvećem dečijem muzičkom takmičenju „Ritam Evrope“ u Srbiji, za nekoliko dana odlaze na svoje nagradno putovanje na Kipar.

Sa pesmom „La la love“ bile su najbolje na festivalu u Zrenjaninu i, na taj način, dovele ovo muzičko takmičenje, prošle godine, u naš grad. Devojke su u Kikindi posetili direktor „Ritma Evrope“ David Makević i direktor televizijskog programa Festivala, Igor Karadarević.

– Oduševljene smo i jedva čekamo da putujemo. Ne sumnjamo da će biti super provod jer volimo da se družimo sa ekipom „Ritma Evrope“, to su sada već dugogodišnja prijateljstva – rekla je Ena i naglasila da su posebno zahvalne na podršci lokalnoj samoupravi, celom timu „Ritma Evrope“, čelnim ljudima, Makeviću i Karadareviću, koreografu Milanu Milinkoviću i producentu Nemanji Antoniću, kao i svima koji su bili uz njih.

Devojke i deo tima „Ritma Evrope“ otputovaće u veliko turističko mesto Aja Napa na istoku Kipra, 1. februara. Takođe, ove godine će ponovo, u revijalnom delu, nastupiti na ovom festivalu u Boru.

S. V. O.