Year: 2025

penzioneri-1

Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će od sutra, 1. decembra 2025. godine, penzije u Srbiji biti uvećane za 12,2 odsto, čime Vlada Srbije ispunjava još jedno obećanje dato najstarijim sugrađanima.

Kako je Mali naveo na svom Instagram nalogu, svim penzionerima se, i ove godine, penzije uvećavaju mesec dana ranije, od decembra, umesto od januara, a te prve uvećane penzije biće isplaćene već početkom januara, pre božićnih praznika.

”Sa predstojećim povećanjem penzija, prosečna penzija u ovoj godini će iznositi oko 437 evra, dok će prosečna penzija u 2026. godini dostići 488 evra. Zaista ogromna razlika u odnosu na 2012. godinu kada je prosečna penzija iznosila 204 evra”, rekao je Mali.

Mali je dodao da ono što je za najstarije sugrađane posebno važno jeste da penzije rastu u realnom iznosu, daleko iznad nivoa inflacije.

”Ako se pogleda period od 2020. do 2026. godine, nominalni rast penzija je 117,1 odsto, a realni rast čak 45,2, s obzirom da je očekivana inflacija u navedenom periodu 49,4 odsto. Dakle, imamo realni rast kupovne moći penzija, što znači da poboljšavamo kvalitet života naših najstarijih sugrađana, istovremeno čuvajući makroekonomsku stabilnost”, dodao je on.

Penzije u Srbiji su u potpunosti stabilne i nikada nisu bile veće, rekao je Mali i dodao da Vlada Srbije nastavlja da, vodeći odgovornu ekonomsku politiku, poboljšava kvalitet života najstarijih i ide ka prosečnoj penziji od 650 evra do kraja 2027. godine.

”Naravno, osim rasta penzija, slede i druga povećanja primanja građana, pa će tako zarade u javnom sektoru biti veće za 5,1 odsto počev od 1. januara 2026. godine, dok će minimalna zarada biti uvećana za 10,1 odsto, čime će preći 550 evra. Građani Srbije i njihov kvalitet života su nam uvek na prvom mestu, što smo dokazali u godinama za nama, i to je politika kojom ćemo se voditi i u narednom periodu”, dodao je on.

Tanjug

lovci-r-selo-(1)

Lovačko udruženje „Zec“ iz Ruskog Sela obeležilo je vek postojanja. Udruženje ima 55 članova koji su uvek radi da učestvuju u aktivnostima koje se organizuju u selu.

-Ne postoji kuća u Ruskom Selu koja nije iznedrila nekog lovca – istakao je predsednik lovaca Dušan Tomić. – Gazdujemo na površini od oko 5.000 hektara lovne površine i lovimo na terenima koje smo pošumili u saradnji sa lokalnom samoupravom. U lovištu imamo srneću divljač, zeca i fazana. Trofejne srndaće lovimo sa lovcima iz Austrije i Nemačke koji dolaze kao turisti. Najstariji član ima 79 godina i drago nam je što nam se u proteklih par godina pridružilo više mladih.

 

Pored Ruskoselaca obeležavanju su se pridružili i prijatelji iz čitave Srbije sa kojima imamo odličnu saradnju, a ovom događaju prisustvovao je i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravio prisutne.

-Vek postojanja je značajna godišnjica i čestitam vam na tome što ste sve ove godine održali udruženje. Drago mi je što je ovom prilikom izdata i monografija udruženja koja svedoči o svim događajima, ali i ljudima koji su bili deo lovačkog udruženja. Lovci su često pogrešno shvaćeni, a istina je da oni čuvaju i vole prirodu. Imate i imaćete podršku lokalne samouprave koja je tu da podrži sve dobre inicijative, a posebno one koje dolaze sa sela – precizirao je prvi čovek grada.

Ovom prilikom dodeljene su zahvalnice članovima i prijateljima udruženja. Upravo društvo formirano davne 1925. godine najstarije je u selu, napomenuo je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-Značajan jubilej kako za njih, ali i za nas kao Mesnu zajednicu. Sa lovcima imamo odličnu saradnju, kao i sa ostalim udruženjima u selu. Okupljaju i najmlađe, ali i najstarije meštane i članstvo je postalo tradicija u pojedinim porodicama. Značajno je što se u okviru društva propagira, prvenstveno, čuvanje prirode, lovišta i životinja. Mladi uče da hrane divljač, da pripremaju pojilišta, da čuvaju ono što je priroda dala – naveo je Marjanović.

U toku je lovna sezona na srneću divljač, zeca i fazana. Ove godine Lovačko udruženje podmladilo je članove Upravnog odbora koji će doneti novine, a ujedno su i garant da će ono još drugo trajati

jjl

Blokadersko nasilje i pritisci na biračkim mestima se nastavljaju. Ovaj put poznate scene su viđene ispred birališta u opštini Mionica.

Naime, kao u horor filmu, blokaderi su prosuli ispred biračkog mesta crvenu farbu, sa ciljem zastrašivanja birača.

Takođe, ispred biračkih mesta su viđeni blokaderi sa bedževima sa crvenim šakama.

Podsećamo, danas se održavaju lokalni izbori u tri opštine, Sečnju, Mionici i Negotinu.

nsuzivo.rs

karate-feniks

U Superkupu Karate saveza Vojvodine za mlađe uzraste, u Novom Sadu, borbašima, članovima kikindskog Feniksa pripale su četiri medalje, po dve srebrne i bronzane.
Junior Petar Stupar u težinskoj kategoriji do 68kg bio je drugi kao i u konkurenciji nada Selena Kličić (do 45kg) dok su bronze uzeli nada Jelena Kličić (do 45kg) i pionir Milan Muidža (do 30kg).
Nastupili su najbolji mladi karatisti iz više od 30 vojvođanskih klubova.

D. P. 

mrk-ki-radnicki-kg

Kikinda – Dvorana: „Jezero”. Gledalaca: 150. Sudije: Ivan Mošorinski (Novi Sad) i Aleksandar Pandžić (Zrenjanin). Sedmerci: MRK Kikinda 5(5), Radnički 3(2). Isključenja: MRK Kikinda 10 minuta, Radnički 8 minuta.
MRK KIKINDA: Balaban, Davidović 2, Lisica 6(1), Jovanović 5, Ćosić 3, Miškov (11 odbrana, sedmerac), Todorov, M. Panić, Gajski, L. Panić, Kosanović, Petrović 3, Lazić 2, Kovačević 6(4), Gaćinović.
RADNIČKI: S. Đerić, Maljević 3, Kolaković 2, Paprić, Mutavdžić 1, Lepović, Medić 2, Kasalović 1, Petrović, Horvat, Karanović 1, L. Đerić 5, Stanojev 3(2), Živanović 4, Jovanović (10 odbrana), Barjaktarević 1.
Igrač utakmice: Slavko Miškov (MRK Kikinda).
Semafor: 2:3(7.), 9:6(20.), 15:12(33.), 19:18(45.), 19:20(47.), 23:22(54.), 24:22(58.).
U prvom kolu drugog kruga, Kragujevčani nisu na severu Banata opravdali ulogu umerenog favorita, a Kikinđani su zasluženo upisali velike bodove u borbi za opstanak. Počelo je egalom, a tako je bilo i u većem delu prvog poluvremena dok se Kikinda, u 20. minutu, prvi put nije odlepila na plus tri, ali je na odmoru Radnički zaostao samo gol.
U nastavku, opet je domaćin bio angažovaniji pa je već na startu drugog dela igre brzo stigao do tri pogotka viška. Nisu potom Kikinđani dopuštali gostima prilazak na minimalan zaostatak sve do 45. minuta, a ubrzo je usledilo i prvo vodstvo Radničkog, koje nije imao još od sedmog minuta. Novi preokret dogodio se šest minuta pre kraja, u završnici susreta Kragujevčani čak sedam minuta nisu postigli gol, a i onda tek iz sedmerca. Bio je to, međutim, zadnji trzaj gostiju, jer u samom finišu usledio je završni udarac Kikinde za uverljiv trijumf.
D. P.

narodna-kuhinja-(1)

Opremanje prostora buduće Narodne kuhinje u kojoj će se pripremati topli obroci za socijalno ugrožene sugrađane u završnoj je fazi, istakao je Željko Radu, član Gradskog veća na sednici Skupštine grada.

-Od svih vas u ovoj sali, meni je najvažnije da ona počne sa radom jer najviše korisnika ove usluge dolazi iz moje zajednice. Uopšte nije jednostavno pronaći adekvatan prostor za ovu namenu. Kuhinja mora da bude u skladu sa važećim propisima i nijedna inspekcija neće dozvoliti da radi ukoliko oni nisu ispunjeni. Od nekoliko objekata koje smo uzeli u razmatranje, kuhinja u fabrici Metanol najviše je u skladu sa zakonskim aktima. Kako bi u potpunosti odgovarala morali smo da uredimo prostor i u toku su finalni radovi. Razgovaramo sa menadžmentom fabrike „Toza Marković“ da nam donira 130 metara kvadratnih podnih pločica koje još nedostaju, nakon čega bi priprema toplih obroka mogla da počne na zadovoljstvo, pre svega korisnika, a onda i svih nas – naglasio je Radu.

 

Podsetimo da korisnici programa Narodna kuhinja dobijaju nešto više od dva meseca umesto kuvanih jela dobijaju pakete namirnica koje su dovoljne za njihove potrebe. Topli obroci pripremani su u kuhinji nekadašnjeg Doma učenika u ulici Đure Jakšića. Kako će ovaj prostor u narednom periodu biti rekonstruisan u okviru prekograničnog IPA projekta Srbija – Rumunija, kuhinja je iseljena.

Crveni krst raspolaže dovoljnim količinama namirnica i nijedan korisnik Narodne kuhinje nije ostao bez hrane i hleba. Kuvane obroke dobijaju 223 porodice odnosno 536 osoba. U paketima se nalaze osnovne životne namirnice, bez brašna s obzirom da se hleb i dalje distribuira.

karate-basaid

Na 21. „Bašaid kupu” učestvovalo je 13 karate klubova klubova i 170 takmičara, a najsupešni su bili: Karate klub Čoka, KK Sen-Paj (Bečej) i KK Juko Banat (Zrenjanin).
– Zahvalan sam svim klubovima i takmičarima na učešću, trenerima na podršci i trudu, sudijama na korektnom radu, sponzorima i svim ljudima dobre volje koji prepoznaju naš rad, roditeljima na velikoj podršci, MZ Bašaid i gradu Kikindi na pomoći i podršci, OŠ „1. oktobar” na ustupljenom prostoru i odličnoj saradnji. Hvala svima koji su doprineli da ovaj turnir protekne u sportskom duhu, druženju i međusobnom poštovanju – kaže Radovan Balog, predsednik i trener KK Bašaid.

c3516e84-0643-4205-b61b-13950204faac-1024x737.jpeg.pagespeed.ce.Kmp-wK993K

U Beogradu je osvanuo mural posvećen Čarliju Kirku, američkom konzervativnom aktivisti i osnivaču grupe Turning Point USA , koji je ubijen snajperskim hicem 10. septembra 2025. godine tokom govora na Univerzitetu Juta Vali, u Oremu.

Čarls Džejms Kirk (1993–2025) bio je jedan od najpoznatijih konzervativnih aktivista i medijskih ličnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i bliski saveznik predsednika Donalda Trampa. Sa svega 18 godina osnovao je organizaciju Turning Point USA, posvećenu širenju konzervativnih ideja među studentima na američkim univerzitetima.

Rođen u Čikagu, u predgrađu Prospekt Hajts, Kirk je kratko pohađao koledž Harper, ali je odustao od studija kako bi se u potpunosti posvetio političkom aktivizmu.

Kirk je bio čest gost Bele kuće tokom oba Trampova mandata, a njegov uticaj je prevazilazio studentske krugove. Bio je poznat po žestokim raspravama o pitanjima kao što su identitet, porodica, klimatske promene i pravo na oružje. Istovremeno, ostao je kontroverzna figura zbog svojih stavova protiv transrodnih osoba, skepse prema pandemiji kovida i tvrdnji o izbornoj krađi 2020. godine.

Mural je nastao na inicijativu nevladine organizacije Serbia is great again (SIGA).
Mural koji je osvanuo na Novom Beogradu prikazuje Kirka u dresu košarkaškog tima a iza njegovog lika ispisano je i „srpsko“ prezime Kirkovich.

Izvor: nsuzivo.rs

mala-matura-2025-(1)

Učenici osmog razreda osnovnih škola moći će od 1. do 30. decembra da se izjasne koji predmet od pet ponuđenih žele da polažu kao treći test na završnom ispitu. Ministarstvo prosvete je navelo da će đaci moći elektronskim putem preko portala Moja srednja škola ili pisanim putem u školi da se prijave za polaganje testa iz biologije, geografije, istorije, fizike ili hemije.

Ukoliko se predomisle, odnosne požele da promene predmet koji će polagati na trećem testu, mogu ponovo da se izjasne 28. i 29. januara ili 1. i 2. aprila 2026. godine.
Dodaje se da nakon toga neće biti moguće promene.

Najveći broj učenika tokom prošle godine izabrao je da polaže geografiju (46 odsto), biologiju (31 odsto), istoriju je polagalo devet odsto, a hemiju i fiziku po sedam odsto učenika. Osim izbornog predmeta, svi osmaci na prijemnom polažu srpski jezik i matematiku.

Probni završni ispit biće održan 27. i 28. marta naredne godine, a završni ispit u školskoj 2025/2026. godini planiran je 15, 16. i 17. juna.

 

Vukmirica

Razvojni infrastrukturni projekti menjaju lice grada i značajno utiču na kvalitet života građana.

Aktuelna kapitalna ulaganja realizuju se uz finansijsku podršku republičkih i pokrajinskih organa: izgradnja kanalizacije u naselju Strelište, rekonstrukcija zgrade Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole, sveobuhvatna obnova Opšte bolnice, izgradnja novog Centra za socijalni rad, uskoro će započeti i rekonstrukcija OŠ „Feješ Klara”.

Dokle se stiglo sa realizacijom ovih projekata i šta su planovi, tema je ovog izdanja podkasta, a naš sagovornik je Svetislav Vukmirica, pomoćnik gradonačelnika.