Year: 2025

novac

Od 1. februara važiće nove, veće osnovice dnevne novčane naknade za nezaposlene kao i najviši i najniži iznos ove naknade, saopštila je Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ).

Kako je navedeno na sajtu NSZ-a, nova osnovica dnevne novčane naknade biće 1.467, 50 dinara, dok će najniži mesečni iznos novčane naknade iznositi 32.858 dinara, a najviši 76.169 dinara.

Do sada je osnovica dnevne novčane naknade bila 1.407 dinara, a najniži i najviši mesečni iznos novčane naknade 31.503 i 73.029 dinara.

NSZ ističe da su novi iznosi, shodno Zakonu o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, usklađeni sa godišnjim indeksom potrošačkih cena u 2024. godini koji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosi 104,3.

Pravo na novčanu naknadu imaju nezaposleni koji ostanu bez posla, ili im prestane socijalno osiguranje, a bili su obavezno osigurani za slučaj nezaposlenosti najmanje godinu dana neprekidno, ili sa prekidima u poslednjih godinu i po dana.

Ovu privremenu finansijsku pomoć koja se isplaćuje za slučaj nezaposlenosti, u Srbiji je prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u decembru, koji je poslednji statistički obrađen, primilo je 27.321 nezaposlenih.

31idjos-zene-5

Članice udruženja žena „Iđoš“ pre šest godina došle su na ideju da „ožive“ stari proizvod, pekmez od ludaje. Inicijativa je potekla nakon radionica organizovanih u Regionalnom edukativnom centru „Banat“ u Zrenjaninu koje su se odnosile na brendiranje proizvoda specifičnih za određenu sredinu, podseća Biljana Đurđulov, predsednica udruženja.

-Naše udruženje najpoznatije je po pravljenju krofni, ali ovu poslasticu nije moguće napraviti da stoji i da bude dugotrajna. Tada je predloženo da to bude pekmez i to od ludaje po kojima je naša sredina prepoznatljiva. Sve smo rado prihvatile ovu sugestiju i istrajavamo u pravljenju pekmeza od bundeve već šestu godinu koji je, pored krofni, postao brend našeg udruženja – kaže Biljana Đurđulov.

Proizvod nije zaštićen, jer je za ovaj postupak neophodno dosta sredstava, ali i uslovi koje udruženje nema. Ipak, Iđošankama to nije smetalo da naprave pekmez, koji je sigurno boljeg kvaliteta i dugotrajniji od onog koji su nekada pravile njihove svekrve, majke i bake.

– Pekmez od bundeve brendiran je zahvaljujući udruživanju sa još četiri udruženja iz Lazareva, Belog Blata, Boke, Mokrina i nas iz Iđoša. Tako je nastala mreža „Ženski divan“. Zahvaljujući „Divanu“ mi smo brendirale naš proizvod i prodajemo ga i preko mreže i neposredno. Pekmez je autentičan i ukus mu je drugačiji. Pravi se kao i svaki drugi, ali kako je bundeva zahtevna moramo da budemo pažljivi. Ludaja je osetljiva biljka i kada se kuva strogo moramo da vodimo računa prilikom mešanja, kako ne bi zagorela – napominje naša sagovornica.

Bundeva mora da se očistiti, da se oljušti kora, da se izvade semenke, a zatim mora i da se narenda.

-Same i proizvodimo ludaje, popularne „tamburice“ koje su osnovni sastojak našeg pekmeza. Bundeve sadimo u našim baštama, okopavamo ih, zalivamo, pazimo. Pošto ih naberemo pripremimo sve za kuvanje i od dela narendanih ludaja napravimo pekmez, a deo ostavimo kako bi uvek imale bundeve za pripremu svežeg pekmeza tokom čitave godine. Pekmez je osetljiv i ne može dugo da stoji. Naša Krofnijada ne može da prođe bez ovog namaza – pojasnila nam je predsednica iđoškog udruženja žena.

U promociji pekmeza od ludaje značajnu pomoć udruženje ima od Turističke organizacije grada koja na mnogobrojnim manifestacijama predstavlja ovaj proizvod.

 

-Na „Danima tikve“ u Sarajevu prošle godine, pekmez je bio tražen i odlično se prodavao. Bila sam deo ove manifestacije i kada su domaćini videli da smo iz Kikinde, došli su sa namerom da kupe pekmez od ludaje koji su godinu dana ranije probali na beogradskom sajmu. Imali smo porudžbinu i iz Prijepolja gde smo slali tegle. Za godinu dana prodamo stotinak teglica – dodaje Biljana.

Svi koji ga probaju, iznenađeni su ukusom, ali i zadovoljni ovom poslasticom. Iđošanke su osmislile logo pekmeza i kako dodaju zadovoljne su potražnjom za njihovim proizvodom. Sredstva koja zarade od prodaje pekmeza ulažu u udruženje i u gostovanja na manifestacijama.

A.Đ.

zastava-srbije-nad-kikindom

Tokom februara, povodom obeležavanja Dana državnosti, očekuju nas tri neradna dana. To su 15. 16. i 17. februar, odnosno subota, nedelja i ponedeljak. Ovaj državni praznik ove godine je “pao” tako da slobodni dani mogu da se spoje sa vikendom.

Ove godine računica je takva zbog odluke Vlade da, ako jedan od datuma kada se praznuju državni praznici Republike Srbije „padne“ u nedelju, ne radi se prvog narednog radnog dana.

(Izvor: “Dnevnik”)

krave

Uprava za agrarna plaćanja raspisala je  javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za četvrti kvartal 2024. godine, a zahtevi se mogu podneti do 6. marta, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Zahtevi se podnose preko platforme eAgrar odnosno portala ePodsticaji. Pravo na premiju za mleko ostvaruje pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva pod uslovom da su pre podnošenja zahteva za premiju za mleko po ovom javnom pozivu u Registru poljoprivrednih gazdinstava izvršili obnovu registracije za 2024. godinu, navedeno je u saopštenju.

Premija se ostvaruje za kravlje, ovčije i kozje sirovo mleko proizvedeno i isporučeno u četvrtom kvartalu 2024. godine odnosno u periodu od 1. oktobra do 31. decembra 2024. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, nastaviće sa objavljivanjem javnih poziva za osnovne podsticaje, direktna plaćanja, kao i za mere ruralnog razvoja i isplatu sredstava poljoprivrednim proizvođačima prema najavljenoj dinamici.

Takođe, Uprava za agrarna plaćanja ovog Ministarstva nastavlja sa isplatom podsticajnih sredstava zahteva čije je podnošenje saglasno javnim pozivima bilo aktuelno krajem 2024. godine. Ta sredstva obuhvataju podsticaje za genetičke resurse, osiguranje useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja, organsku biljnu i stočarsku proizvodnju, kao i sve ostale administrativno uredne zahteve koji ispunjavaju propisane uslove.

Javni pozivi za mere za koje kod poljoprivrednika vlada najveće interesovanje biće objavljeni u narednom periodu.

deca

Osnovni iznos dečjeg dodatka koji se isplaćuje roditeljima i starateljima po detetu od 1. januara ove godine je 4.299,63 dinara, a za samohrane roditelje i staratelje je za 30 odsto veći i iznosi 5.589,5 dinara.

Dečji dodatak za roditelje dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, kao i za decu koja ostvaruju dodatak za pomoć i negu drugog lica, ovaj dodatak je od januara 6.449,45 dinara ili za 50 odsto veći od osnovnog iznosa, dok je za dete koje ispunjava uslove za povećanje po više osnova, taj dodatak 7.739,33 dinara, što je 80 odsto više od osnovnog iznosa.

Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju donelo je rešenje da se od 1. januara 2025. primenjuju i novi cenzusi za ostvarivanje prava na ovu vrstu socijalne pomoći, odnosno odredilo je nove granice prihoda po članu porodice.

Da bi porodica ostvarila pravo na dečji dodatak, njen prosečan mesečni prihod po članu domaćinstva u prethodna tri meseca ne sme prelaziti 12.898,88 dinara, preciznije to je osnovni cenzus za ostvarivanje prava na dečji dodatak.

Za samohrane roditelje ta granica prihoda je 16.768,55 dinara, a za samohrane roditelje kao i za staratelje dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, pod uslovom da dete ne koristi usluge smeštaja granica je 15.478,60 dinara.

Cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak i iznos dečjeg dodatka usklađuju se 1. januara i 1. jula, počev od 2019. godine, na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku sa kretanjem indeksa potrošačkih cena na teritoriji Srbije u prethodnih šest meseci, a njihove nominalne iznose utvrđuje rešenjem ministar nadležan za socijalna pitanja.

(Izvor: RTV)

ofk-kikinda

Nakon solidnog prvog poluvremena i rezultata 2:2, severnobanatski srpskoligaš u drugoj polovini nastavka pokvario je utisak, pretrpivši visok poraz, 2:7 od omladinaca Crvene zvezde.
Pokraj stadiona „Rajko Mitić” iza južne tribine, od sedam lopti u mreži OFK Kikinde, čak tri završile su zbog velikih nesporazuma golmana i defanzivaca ekipe trenera Dušan Đokića, a još jedna i s bele tačke.
– Posle desetak dana rada imali smo premijerni test i nakon svega viđenog, možemo da budemo zadovoljni prikazanim u prvih sat vremena. Bilo je tada mnogo pozitivnih stvari u našoj igri, od trčanja pa do taktički dobro odrađenih situacija. Pružili smo šansu i kadetima i bez obzira na krajnji rezultat moramo svi da nastavimo da mnogo radimo, jer na dobrom smo putu. Ono što je mene zanimalo video sam protiv Zvezde, a jasno mi je i u kojem pravcu treba dalje da idemo na treninzima – kaže Đokić.
Golman Babalj, desni bek Hromiš, štoper Gajić, vezisti Budai i Đorđević, napadači Stojanov i Pjošta, novi su igrači OFK Kikinde koja će u subotu, u drugoj proveri, gostovati zemunskom Teleoptiku.
D. P.

strelicarstvo

Na turniru „Pančevačka strela” u dvoranskom streličarstvu, u Banatskom Novom Selu, članica kikindskog Apola Ana Lukić uzela je srebro u uzrastu juniorki u stilu olimpijski luk, baš kao i veterani: Borislav i Dušan Stankić, Dragan Čobić i Snežana Zamurović.
Takmičenje je organizovao SK Pančevo, a imalo je karakter kvalifikacijskog turnira, bilo je to četvrto kola Kupa Srbije.
Osim pomenutih Kikinđana, nastupili su još: seniori Mihailo Tanackov, Marinko Beloš i Sara Zamurović, junior Đorđe Mišković i veteran Ljubomir Zamurović.

kosarka

Košarkaši Velike Kikinde započeli su drugi deo sezone u grupi „B” četvrtog ranga, na dominantan način, ostvarivši, na domaćem terenu, uverljivu pobedu nad ekipom Mladosti iz Bačkog Jarka, rezultatom 123:60.
Nakon pauze, ekipa je pokazala izuzetnu energiju i uigranost, demonstrirajući vrhunsku napadačku igru i čvrstu odbranu. Od samog početka utakmice, domaći tim je preuzeo inicijativu i nametnuo jak ritam. Sjajnom preciznošću iz šuta za tri poena i brzim tranzicijama, Velika Kikinda stekla je prednost koju protivnik nije uspeo da ugrozi. Raznovrsnost u napadu i odlična timska saradnja rezultirali su na kraju razlikom od 63 poena. Odbrana je funkcionisala besprekorno,
ostavljajući malo prostora gostujućem timu da razvije igru.
Ivan Oličkov bio je nezaustavljiv, ostvarivši „dabl-dabl” učinak s 27 poena i 11 skokova pa je na taj način predvodio ekipu do pobede. Pored njega, značajan doprinos dali su i: Simjanovski s 18 poena, Šarenac 16, Savković 15, Žigon 12, Vlahović 10, Maljković osam, Maksimović 7, Gole i Bunghart po četiri i Glogovac s dva poena.
Ova utakmica bila je i debitantska za iskusnog plejmejkera Aleksandra Vlahovića koji je stigao iz Novog Sada i odmah pokazao svoj kvalitet, upisavši dvocifren broj poena. Takođe, Novak Maljković, koji se vratio u Velika Kikinda nakon dve sezone provedene u Beogradu, imao je zapažen nastup i odlično se uklopio u timsku igru. Njihov doprinos dodatno je ojačao sastav Velike Kikinde, što se jasno videlo na terenu.
Trener Mirko Bucalo ističe da je zadovoljan početkom u ovoj godini.
– Startovali smo u ovoj kalendarskoj godini uz, možda, i ubedljiviju pobedu nego što smo se nadali. Još uvek se vredno pripremamo za utakmice poslednjih nekoliko kola i plej-of. Imali smo sedam dana mini pripreme u toku pauze, koje smo fantastično odradili i taj rad se pokazao i na nedeljnoj utakmici. Najvažnije je da idemo sigurno ka zacrtanom cilju.
Naredni izazov za Veliku Kikindu uslediće u subotu, od 20 sati, kada će u okviru 13. kola, opet u Jezeru”, dočekati ekipu subotičkog SUBAK-a. Očekuje se uzbudljiv duel, a podrška navijača biće ključna u nastavku
pobedničkog niza, poručuju iz KK Velika Kikinda.

kuce-na-selu-1

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije za 2025. godinu, kako bi se omogućilo naseljavanje oko 675 seoskih kuća sa okućnicom u ruralnim područjima.
Cilj ovog programa je smanjenje migratornih kretanja stanovništva koja dovode do depopulacije u ruralnim područjima Srbije, motivisanje seoskog stanovništva da ostane na selu, kao i podsticanje mladih da se vrate na selo rešavanjem stambenog pitanja.
Na osnovu usvojene Uredbe Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava u iznosu od 750.000.000,00 dinara namenjenih kupovini seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije. Konkurs je otvoren za punoletne državljane, ispod 45 godina, koji se mogu prijaviti kao pojedinci, samohrani roditelji, bračni parovi ili vanbračni partneri.

Bespovratna sredstva su namenjena za kupovinu seoske kuće sa okućnicom koja se nalazi izvan gradskih, opštinskih sedišta i prigradskih naselja, u svim naseljenim mestima u zemlji. Podnosioci prijava samostalno pronalaze odgovarajuću nekretninu i obraćaju se lokalnoj samoupravi na čijoj se teritoriji se nalazi kuća. Maksimalni iznos dodeljenih sredstava iznosi 1.200.000,00 dinara.

Bespovratna sredstva nisu namenjena za opremanje seoske kuće i okućnice, porez na prenos apsolutnih prava prilikom kupoprodaje seoske kuće sa okućnicom, porez na imovinu, troškove prikupljanja dokumentacije za prijavljivanje na javni konkurs, kao i za građevinske radove za adaptaciju seoske kuće.

Precizno i tačno popunjena prijava i prateća dokumentacija šalje se preporučenom pošiljkom na adresu Ministarstva za brigu o selu, Bulevar Mihajla Pupina 2a, 11070 Novi Beograd ili se dostavlja predajom na pisarnicu na navedenoj adresi. Prijave se predaju u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti sa naznakom „Prijava na konkurs–za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom – NE OTVARATI”, sa punim nazivom i adresom pošiljalaca na poleđini koverte.

Grahovac-(3)

Akreditovani program stručnog usavršavanja pod nazivom „Pomozimo detetu da prevlada depresiju“ realizovan je za zaposlene u Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ u Kikindi. Cilj tribine bio je da se vaspitači upoznaju sa karakteristikama dečije depresije, njenim uzrocima, simptomima i mogućnostima prevazilaženja.

Autor i voditelj tribine bila je psiholog Branka Grahovac, koja je tribinu započela testom samoprocene simptoma depresije kod samih učesnika-vaspitača.

– Test ne dijagnostikuje depresiju, već ukazuje na simptome na koje treba obratiti pažnju i, takođe, služi za samoanalizu. To je bio osnov za diskusiju kroz niz pitanja o prepoznavanju i reagovanju na ponašanja koja mogu da ukazuju na depresiju – objasnila je.

Ona je naglasila da depresija može biti prisutna kod predškolske dece, ali da se simptomi često preklapaju sa drugim stanjima.

– Manje od jedan odsto dece ovog uzrasta zaista razvije depresiju, ali je važno da se prepoznaju simptomi koji mogu da prerastu u depresiju u kasnijem uzrastu – navela je i predstavila simptome u ovom, ranom uzrastu, među kojima su emocionalni poremećaji, anksioznost, povećanje agresije, poremećaj koncentracije, pasivnost, nestabilnost i nemir, hiperaktivnost, izolacija i različite somatske tegobe poput bolova u stomaku.

Dodala je da se depresija može manifestovati i kod beba: prestanak dobijanja na težini, problemi sa jelom i spavanjem, dete često plače, vrišti, izostanak psihomotornog razvoja, nedostatak interesovanja za dešavanja u okolini, odsustvo komunikacije.

– Simptomi depresije kod adolescenata uključuju probleme sa apetitom, poteškoće sa spavanjem, lošije ocene u školi, teškoće u komunikaciji, pad interesovanja za hobije i druženje, gubitak energije, manjak samopouzdanja i razmišljanje o smrti. Depresiju kod adolescenata je teže prepoznati jer su promene raspoloženja česte u tom uzrastu – napomenula je.

Posebna pažnja posvećena je faktorima rizika i zaštitnim faktorima mentalnog zdravlja kod dece. Prema rečima predavača, ključnu ulogu u prevenciji imaju roditeljska podrška, otvorena komunikacija, podsticanje samopouzdanja i zdrave navike.

– Važno je uključiti se u život deteta, pokazati mu naklonost, izdvojiti vreme za razgovor, ali i izbeći preteranu kontrolu kako bismo podstakli njegovu nezavisnost. Utvrđivanje porodičnih pravila takođe je bitno, kao i promovisanje zdravih navika, smanjenje konflikata u domaćem okruženju, izbegavanje negativnih reakcija na ponašanje deteta, pomoć u prepoznavanju emocija i konstruktivnom rešavanju  sukoba – poručila je Branka Grahovac i navela zaštitne faktore.

– To su roditeljska briga za dete, samopouzdanje, samopoštovanje, socijalne veštine, efikasne strategije suočavanja sa stresom, vera i religioznost.

Tribina je realizovana u saradnji sa Centrom za stručno usavršavanje, a zbog velikog interesovanja, održana je u sali Visoke škole strukovnih studija.

S. V. O.