Year: 2025

Sretenjski-koncert-Gusle-(10)

Sretenjski koncert, održan večeras u Narodnom pozorištu, tradicionalni je nastup članova ADZNM „Gusle“ kojim počinje nova koncertna sezona.

– Juče, 14. februara bilo je tačno 149 godina kako „Gusle“ rade u kontinuitetu i pod nepromenjenim imenom. Imamo misiju – borimo se za tradicionalne vrednosti. Imamo bogatu istoriju, značajne reference, mnogo mladih ljudi i odličan stručni tim. Ovim koncertom najavljujemo 150. sezonu, što znači da smo najstarije muzičko društvo u Srba koje radi u kontinuitetu – rekao je direktor „Gusala“, Zoran Petrović.

“Gusle” danas obeležavaju i svoju slavu. Ove godine kum je Aleksandar Antunović, etnolog i antropolog, nekadašnji član Društva kao muzičar, kustos u Muzeju Vojvodine. Antunović je zaštitio tamburašku praksu, a danas je član stručnog tima „Gusala“.

– Činjenica da „Gusle“ u kontinuitetu traju od 1876. godine govori o posvećenosti i borbi ako uzmemo u obzir da je u tom periodu od vek i po bilo velikih političkih i društvenih prepreka – istakao je Antunović. – Siguran sam da se nije lako boriti za očuvanje kulturnog nasleđa. Ovde mladi ljudi imaju direktnu interakciju, priliku da se bolje upoznaju sa tim ko su zapravo, da nastave kontinuitet očuvanja identiteta sa kojim se i sami identifikuju, ali i da uče da budu timski igrači, korektne kolege i pošteni ljudi.

Izuzetno dobro posećenom koncertu, kao i uvek kada je nastup „Gusala“ u pitanju, prisustvovali su i gosti, kao i sveštenstvo Srpske pravoslavne crkvene opštine. Posle koncerta na kojem su nastupile sve sekcije, u prostorijama „Gusala“ je, rezanjem slavskog kolača, obeležena slava Društva.

S. V. O.

ofk-kikinda

U četvrtoj zimskoj proveri, fudbaleri OFK Kikinde savladali su 2:0, u Tototovom Selu, vojvođanskog ligaša adorjansku Tisu. Golove za našeg srpskoligaša postigli su Viola u 33. i Pjošta u 72. minutu.
Peti test OFK Kikinde na rasporedu je u subotu, tada će im gostovati rumunski trećeligaš temišvarska Politehnika.
OFK KIKINDA: Babalj, Hromiš, Gajić, Čutović, Grković, Viola, Mirkov, Mojsilović, Stanković, Molnar, Ivanović. Igrali su još: Tasić, Zečević, Vasović, Zagorac, Beloš, Budai, Pajtin, Đorđević, Pjošta, Škero, Vilovski.
D. P. 

Dani-vina-(14)

U Iđošu su, 25. put, održani „Dani vina“, manifestacija koja okuplja vinogradare i ljubitelje vina iz cele Vojvodine. Ove godine pristiglo je 185 uzoraka vina iz čitave pokrajine, najviše iz Iđoša i Kikinde. Iako su sva vina bila visokog kvaliteta, prestižne pehare poneli su Ivan Đorđev kao mesni pobednik, Aleksandar Ludajić iz Kikinde kao gradski pobednik, a generalni, pokrajinski šampion je Dušan Adamov iz Melenaca.

– Uglavnom su zastupljena crna i bela vina, nešto manje roze i „šiler“. Prošla godina bila je izuzetno loša zbog suše, ali vinogradari ocenjuju da je kvalitet vina dobar. Dodeljujemo oko 160 medalja, nagrađujemo većinu učesnika – rekao je Marko Mirkonj, predsednik udruženja „Šasla“.

Marko Mirkonj

U sali Doma kulture, izložena takmičarska vina osveštali su sveštenici Banatske parohije. Tradicionalna rezidba vinove loze obavljena je u vinogradu Željka Nikolina iz Iđoša, čiji vinograd je, takođe, i osveštan.

– Ja sam među mlađim vinogradarima, ali sam imao podršku starijih kolega – kaže Nikolin. – Vinograd traži ozbiljan rad i posvećenost. Ove godine sam dobio zlatnu medalju za roze, a nagrađen mi je i italijanski rizling. Žao mi je što se mladi sve manje interesuju za vinogradarstvo, plašim se da nećemo imati kome da prenesemo svoja iskustva i znanje.

Ivan Đorđev, mesni pobednik, pehar je osvojio sa svojim crvenim vinom „Pantelija“. Saglasan je sa svojim kolegama da vremenske prilike lane nisu bile naklonjene vinogradarima.

Ivan Đorđev

– Godina je bila nezapamćeno loša na ovim prostorima. Visoke temperature sušile su i listove i grozdove. Imao sam prepolovljen rod, ali je kvalitet vina dobar. Doduše, bili su izraženi šećeri, a kiseline smanjene. Morao sam da ih korigujem, inače vino ne bi bilo postojano – objašnjava Đorđev.

Apsolutni šampion, pokrajinski pobednik, Dušan Adamov iz Udruženja vinogradara i voćara „Peskara“ iz Melenaca, ističe značaj kontinuiranog unapređenja kvaliteta.

Dušan Adamov

– Imao sam tri zlatne medalje na ovoj manifestaciji, ali prvi put sam šampion. Pobedio sam sa “kaberneom”, ali moj glavni proizvod je belo vino „Petra“. To je mirisno vino, domaća sorta proizvedena u Sremskim Karlovcima. Imam oko 18 ari vinograda, ali je zbog terena, koji je kod nas dosta peskovit, suša dosta uticala na rod. Ipak, prošle godine su sva vina bila dobra, razlika je u nijansama. Pre 15 godina nije bilo ovako dobrih vina, sada su sva kvalitetna. Važno je da se takmičimo – rekao je Adamov.

U Iđošu je pod rodnim vinogradima oko 15 hektara. Udruženje „Šasla“, koje broji 60 članova, uz pomoć drugih lokalnih udruženja, ugostilo je brojne posetioce, pokazujući im najbolje od svoje vinske tradicije. „Dani vina“ u Iđošu koji su ove godine održani dan posle praznika Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara, ostali su važan događaj koji povezuje vinogradare, promoviše domaće proizvode i podstiče očuvanje tradicije.

Organizatori i učesnici se nadaju da će ova manifestacija nastaviti da raste i okuplja sve više ljubitelja dobrog vina i istinskih vrednosti vinogradarstva.

S. V. O.

mladen-gradonacelnik

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da danas slavimo dan kada se hrabrost pretočila u slobodu, a vizija u temelje naše državnosti.

– Sretenje je više od istorije – to je simbol nepokolebljive vere u pravdu, napredak i zajedništvo. Poštujemo nasleđe koje su nam ostavili naši preci i preuzimamo odgovornost da ga dostojno nastavimo. Naš zadatak je jasan – da ujedinjeni gradimo snažniju, razvijeniju i ponosniju Srbiju. Svim građanima Kikinde čestitam Sretenje i Dan državnosti Republike Srbije! Neka nas ovaj dan podseti da samo zajedno možemo dosegnuti visine koje su naši preci sanjali- poručio je gradonačelnik.

Dejan-Ivanovic
Dejan Ivanović (31), nakon što je prošao obuku u svim mlađim selekcijama, nije dobio priliku za debi u seniorskom timu OFK Kikinde pa je krenuo u potragu za fudbalskom srećom po selima severnog Banata, kikindskog ŽAK-a, potom bio i na jugu, u Vršcu i pančevačkom Dinamu, da bi se tek 2020. vratio na kikindski Gradski stadion i onda, u dva navrata, bivao jedan od najbitnijih pojedinaca prilikom plasmana OFK Kikinde u srpskoligašku „Vojvodinu”. Nosio je kao zamenik i traku oko ruke, a od letos je i kapiten „crveno-belih”.
– Kada sam završio staž u mlađim selekcijama OFK Kikinde, Srpska liga bila je izuzetna, a ja premlad pa nisam dobio priliku ni na kašičicu, makar s klupe u finišu mečeva, ali i klub je uskoro potpuno potonuo, zamalo da ispadne i u najniži međuopštinski rang, tako da sam ja zapravo u to vreme i po obližnjim seoskim klubovima igrao u mnogo višim stepenima, a s Kozarom i u Srpskoj ligi, Vršac i Dinamo takođe su bili u tom rangu – priseća se Ivanović
Usledio je ipak novi, doduše još uvek polagani, uspon OFK Kikinde.
– Trebalo je da prođe decenija pa da klub ponovo krene ka višim rangovima i u organizacionom i u igračkom pogledu. Zdrava priča je napravljena, pozvan sam pre pet godina i sve se poklopilo kako treba, Iako smo nakon prvog ulaska u Srpsku ligu odmah ispali, sada nakon drugog povratka, 2023. godine, OFK Kikinda je jedan od najstabilnijih klubova u trećem rangu, ne samo u Vojvodini.
Siguran je Ivanović da se približava i sezona kada će se u Kikindi igrati savezni rang.
– Blizu smo, iako nema pritiska ni ove niti će ga biti naredne sezone, a veliki je promet igrača i često krećemo sve od početka. Međutim, ima i to svojih draži, svakog prelaznog roka dolaze novi klinci za koje se ja vezujem i to mi je motiv da im pomognem. I ove zime mi je teško palo kada su otišli svi oni mladi momci, desetorica njih, koji su mi bili pre svega dobri prijatelji, pričali smo ne samo o fudbalu već i o životu, a neka im je srećno, pogotovo trojici u saveznom rangu.
Menjao je Ivanović i pozicije u timu.
– Sebe kao najkorisnijeg vidim u samom špicu napada, centarfor sam. No, prethodne sezone trener Šponja došao je na zanimljivu ideju i pomerio me na desnog beka-krilo. Na nekoliko kontrolnih utakmica dobro sam odigrao i tu sam i ostao za njegovog mandata, a igrao sam ponekad čak i potpuno defanzivno po desnoj strani i tada smo povezali  pet ili šest utakmica bez primljenog gola. Trenutno sam polušpic kod novog trenera Đokića, dobro mi je i u toj ulozi, imam njegovu podršku, savetuje me oko pozicioniranja i oko zadataka koje očekuje od mene, a ko zna na kojoj ću poziciji završiti karijeru – zaključuje s osmehom Ivanović, uvek pozitvne energije što i ne čudi, jer veseljak je po prirodi.
D. P. 
BRAT ĐORĐE
Brat Đorđe Ivanović mnogo je poznatiji, počev od igara u Spartaku, Partizanu, inostranstvu, Čukaričkom.
– Veliki je profesionalac. On živi za fudbal i ne zna za drugačiji život. Iako mlađi, njegovi mi saveti pomažu kako u igri tako i van terena, premda je to kod nas uzajamno. Često pita za OFK Kikindu, iz čije pionirske selekcije se otisnuo u svet, interesuje se kako smo igrali, kako treniramo, koje su nam ambicije…
MOKRINSKI KNEZ
Bio je Dejan i mokrinski knez.
– U jednom trenutku pokušao sam da se bavim i lokalnom politikom, čak sam bio i izabran i za predsednika saveta Mesne zajednice Mokrin, u koji sam s roditeljima doselio kada su mi bile tri godine. Međutim, to je posao koji zahteva ogromnu odgovornost i mnogo vremena kojeg ja više nisam imao pored fudbala, muzičkih nastupa i rada, kao profesor fizičkog, u kikindskoj Predškolskoj ustanovi.
MUZIČAR
Muzikom se davno pre politike bavio, dok je bio u nižim rangovima nastupao i po veseljima s harmonikom i uz mikrofon, najčešće subotom nakon utakmice.
– Planiram da igram u OFK Kikindi dokle god budem koristan, a kada okačim kopačke o klin, potpuno ću se posvetiti muzici i tu juriti drugu polovinu „radnog staža”, naravno uz svoju profesiju u Predškolskoj ustanovi.
Na poslednjem druženju, na kraju jeseni u restoranu „Lovac”, zamalo je  ukrao slavu muzičarima zaduženim za zabavu.
– Za dobar provod bio je zadužen moj dobar prijatelj i kolega Bili, koji mi je u jednom delu bez pogovora ustupio mikrofon da malo i ja zabavim saigrače, upravu i prijatelje kluba. Uživam u tome, kao i u fudbalu – veli Dejan koji je, naravno, svoj zarađeni „bakšiš” te večeri prosledio prijateljima muzičarima.
zastava-srbije-nad-kikindom

Sretenje, odnosno 15-ti februar, u novovekovnoj srpskoj istoriji jedan je od najznačajnijih datuma. Dan državnosti Republike Srbije obeležava se u znak sećanja na dva prelomna istorijska događaja, podizanje Prvog srpskog ustanka 1804. i potpisivanje Sretenjskog ustava 1835. godine.

Dan se kao državni praznik slavi od 2002. godine. Centralna državna ceremonija obeležavanja Dana državnosti biće održana u Orašcu u 10 časova.

kutija-zelja

Našoj medijskoj kući uručena je Zahvalnica za pruženu pomoć i podršku u realizaciji jedinstvene akcije za mališane „Kutija želja“.

Pored toga što redovno medijski pratimo jednu od najlepših akcija Grada u kojoj je, krajem decembra, darivano više od 6.000 dece, naša medijska kuća se, kao društveno odgovorna, rado uključila i shodno svojim mogućnostima, donirala sredstva za novogodišnje paketiće za kikindske mališane.

„Kutija želja“ realizuje se u saradnji Grada i firmi koje žele da daju doprinos i deci ulepšaju novogodišnje i božićne praznike.

 

sretenje

Sretenje Gospodnje pravoslavni vernici proslavljaju kao dan kada su ljudi prvi put sreli malog Isusa Hrista. U srpskom narodu, Sretenje je poseban dan jer označava susret zime i leta, ali i prekretnicu u istoriji našeg naroda.

Religijsko značenje praznika

Prema hrišćanskom verovanju, Bogorodica je 40 dana nakon rođenja donela svog sina, Isusa Hrista, u Jerusalimski hram kako bi ga posvetila Bogu. U hramu su ga prepoznali pravedni starac Simeon i proročica Ana, koji su u njemu videli dugo čekanog Mesiju. Ovaj događaj simbolizuje susret Boga i čoveka, ali i duhovno prosvetljenje.

Međutim, vest o Isusu brzo je stigla do cara Iroda, koji je, uplašen da će mu dete preoteti presto, poslao vojnike da ga ubiju. Anđeo je, ipak, upozorio porodicu, te su Josif, Marija i Isus pobegli u Egipat i tako izbegli pogibiju.

Sretenje kao Dan državnosti Srbije

Pored religijskog značaja, Sretenje ima i istorijski važnu ulogu za srpski narod. Kao Dan državnosti Srbije ustanovljen je u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak, kao dan sećanja na početak Srpske revolucije, i takođe se proslavlja kao Dan ustavnosti Srbije u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije – Sretenjski ustav.

Ovaj dan je najbitniji datum u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru Srbije. Zbog toga se Sretenje slavi kao Dan državnosti Srbije od 2002. godine, a od 2012. praznik obuhvata dva dana, 15. i 16. februar.

Narodna verovanja i simbolika Sretenja

U srpskoj tradiciji, Sretenje je dan kada se sreću zima i leto. Narodna poslovica kaže: „Ako se na Sretenje sunce vidi, zima će još trajati, ako je oblačno i pada kiša, proleće je blizu.”

Posebno je zanimljivo verovanje o medvedu: ako na ovaj dan izađe iz pećine i ugleda svoju senku, vratiće se nazad na spavanje, što znači da će zima trajati još šest nedelja. Ako ne vidi senku, ostaje napolju, što znači da stiže proleće.

Takođe, devojke veruju da će im budući suprug ličiti na prvu mušku osobu koju sretnu tog jutra.

S. V. O.

Predstava-za-dan-zaljubljenih-(2)

Povodom Svetog Trifuna i Dana zaljubljenih, Grad Kikinda i Turistička organizacija poklonili su sugrađanima predstavu „Šta muškarci/žene žele?“, koja je večeras odigrana u prepunoj sali Narodnog pozorišta.

U pitanju je kabaretska komedija o muškim i ženskim odnosima, rađena u produkciji beogradskog „Pan teatra“. Režirala ju je Mirjana Karanović, a igraju njena bivša studentkinja, Tijana Janković i Ivan Ivanov. Ova komedija, rađena po motivima teksta Riča Orlofa „Romantične budale“, na sceni je već 15 godina.

– Predstava nije jedna priča, već imamo sedam, osam različitih parova i prikazujemo njihove odnose od početne zaljubljenosti do trenutka kada se „sapletu o kamen“ i stupe u brak. Drugim rečima, pratimo period „muvanja“, kako bi rekli mladi – kaže Ivan Ivanov.

Takođe je i priča o tome kako doći do savršenog/savršene, odnosno o potrazi za ljubavlju, nastavlja Tijana.

– Prikazujemo sve situacije u kojima se muškarci i žene mogu naći dok ne upoznaju „onog pravog“ ili „onu pravu“. Predstava govori i o tome da li uopšte znamo šta želimo, da li više očekujemo nego što nudimo i postavlja mnogo pitanja. Na kraju, svako u publici prepozna bar jednu scenu koja ga se lično tiče i zapita se gde greši – kaže Tijana Janković.

Svaka scena donosi novu dinamiku i komične zaplete, sa poznatim muzičkim hitovima koje izvode glumci.

– Od vegetarijanaca do neandertalaca, ima tu raznih tipova, i muških i ženskih. Po reakcijama publike tačno prepoznajemo ko se u kome pronašao. Priča je univerzalna i može da se igra svuda, jer se ljudi svugde isto ponašaju kada je reč o ljubavi – bilo da su u pitanju najcivilizovanije sredine ili neka udaljena plemena. Igrali smo po zemlji i regionu, kao i u inostranstvu, i svuda se isto „čita“ – dodaje Ivan.

U ovom interaktivnom komadu glumci, takođe, animiraju publiku da se uključi. Zato Tijana i Ivan poručuju – budite zajedno, učestvujte sa nama, opustite se, smeh je zarazan. Čak i na Dan zaljubljenih.

S. V. O.

peticija

Gradonačelnik Mladen Bogdan danas je u svom kabinetu primio Marka Jelisavca, jednog od inicijatora peticije za izgradnju dečjeg igrališta u Novim Kozarcima.

Peticiju, koju je potpisalo preko 700 meštana, Jelisavac je, uz svoje komšije, pokrenuo kako bi se na konkretan način obnovila ideja o izgradnji dečijeg igrališta, želeći da poboljša uslove za igru i odrastanje najmlađih.

Gradonačelnik je izrazio podršku inicijativi i zajedno sa Jelisavcem razgovarao o narednim koracima kako bi se ovaj važan projekat ostvario na radost dece i roditelja u selu.

U planu je da se sa projektom izgradnje igrališta konkuriše kod Ministarstva za brigu porodici, na predstojećem konkursu koji će biti raspisan 1. marta. O toj temi je, kako saznajemo, gradonačelnik već razgovarao sa predstavnicima pomenutog Ministarstva i dobio garancije da će projekat izgradnje igrališta u Novim Kozarcima dobiti zeleno svetlo, kao što je to bio slučaj i sa dečijim igralištem kod Sportskog centra Jezero koje je, takođe, izgrađeno sredstvima Ministarstva za brigu o porodici.

Na lokalnoj samoupravi je, da do raspisivanja konkursa pripremi potrebnu dokumentaciju za prijavu kako bi želja Novokozarčana bila ispunjena.

Sledeće nedelje, kako saznajemo, gradonačelnik će i posetiti Nove Kozarce, razgovarati sa meštanima i lično im preneti planove.