Year: 2025

sindikat-penzioneri-slava-(3)

Članovi Sindikalne organizacija penzionera Kikinde uz rezanje slavskog kolača, u prisustvu gostiju i sveštenika Živana Vasića obeležili su slavu Đurđevdan. Pomenuta organizacija osnovana je aprila 1991. godine, a ove je druga godina kako obeležava slavu.

-Ovo je prilika da pozovemo naše partnere i saradnike, ali i da razgovaramo o planovima – istakao je predsednik kikindske Sindikalne organizacija penzionera Radovan Subin – Naša organizacija broji više od 9.200 članova. Interesantno je da to nisu samo Kikinđani i samo penzioneri. Imamo i članove koji su iz Beograda, Novog Sada, Žablja, Stajićeva. Smatram da je posebno interesantan naš program turizma trećeg doba koja su povoljna i naši članovi rado putuju, druže se i upoznaju nova mesta.

Kum slave bio je Ilija Drljić, predsednik SSS za Kikindu, Čoku i Novi Kneževac.

-Hvala na ukazanom poverenju, a kako mi se bliže penzionerski dani nastavićemo uspešnu saradnju koja traje više od tri decenije. Uključiću se u rad organizacije kako bi dao svoj skromni doprinos – kazao je Drljić.

Ovom prilikom dodeljene su i povelje Sindikalne organizacije penzionera za saradnju. Između ostalih, povelju je u ime naše medijska kuće primila direktorica i glavna i odgovorna urednica Jelena Crnogorac.

A.Đ.

slavski-kolac

Povodom slave Grada letnjeg Svetog Nikole, 22. maja, i ove godine lokalna samouprava organizuje takmičenje za najbolji slavski kolač, najbolji izgled slavskog kolača i najbolju strukturu i ukus slavskog kolača.

Poziv da učestvuju upućen je građanima, udruženjima građana i ostalim zainteresovanim pojedincima. Prijavljivanje je najkasnije do 16. maja na brojeve telefona 426-300 i 064/857-40-44.

Slavski kolači predavaće se na sam dan slave Grada od 10 do 11 sati u Svečanoj sali Gradske kuće.

INTERNIRCI-VENCI-(3)

U znak sećanja na Kikinđane koji su poslati u koncentracione logore 1942. godine predstavnici lokalne samouprave, boračkih udruženja i Društva srpsko-norveškog prijateljstva položili su vence na spomenik internircima. Nemački fašisti, na Đurđevdan, internirali su 46-oro sugrađana u logore u Norvešku.

– Naši sugrađani su sa 4.500 Jugoslovena, smešteni u 36 logora smrti, a najviše Kikinđana zarobljeno je u logoru Bejsford, na desetak kilometara od grada Narvika. Imena ispisana na pločama spomenika dokaz su njihove hrabrosti, spremnosti na žrtvu u borbi za slobodu i njihove besmrtnosti – rekao je Tibor Firedi, sekretar kikindskog Društva srpsko-norveškog prijateljstva. – Stariji i bolesni streljani su već 16. i 17. jula, a mnogi su preseljeni u druge logore gde su bili na prinudnom radu, mučeni i izgladnjivani. Grad je u njihovu slavu podigao spomenik koji podseća na njihovu hrabrost i stradanja.

Vratilo se svega sedmoro Kikinđana: Nika Banjin, Slavko Vukić, Čeda Đomparin, Stevan Mihailov, Stevan Sivčev, Joca Stanić i Žarko Stojkov. Oni su isticali velike strahote koje su doživeli u logoru. Isto tako svedočili su o pomoći i prijateljstvu lokalnog stanovništva u Narviku. U znak saradnje dva naroda prva Deklaracija o prijateljstvu između Narvika i Kikinde potpisana 6. oktobra 1966, a obnovljena je pet decenija kasnije.

– Važno je da negujemo kulturu sećanja na sve one koji su dali svoje živote kako bi mi živeli u slobodi. Teška i zla vremena iznedrila su i nešto dobro, prijateljstvo između Kikinde i Narvika koje traje – naveo je Željko Radu, član Gradskog veća.

Na formiranje Jugoslovensko – norveškog društva najviše uticaja su imali internirci. Spomenik stradalima, delo akademskog vajara mr Slobodana Kojića, podignut je 1975. godine.

A.Đ.

penzioneri-5

Isplata aprilskih penzija za vojne, poljoprivredne penzionere kao i korisnike iz kategorije samostalnih delatnosti počeće danas, bez obzira za koji način primanja penzija su se opredelili, saopštio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Za penzionere iz kategorije zaposlenih koji penzije dobijaju preko tekućih računa, isplata će početi 10. maja, a za one koji primanja dobijaju na kućnim adresama ili ih podižu na poštanskim šalterima, 12. maja.

Sa aprilskim čekovima penzionerima stižu isti iznosi kao i prilikom prethodne isplate za mart.

Prosečna martovska penzija iznosila je 50.686 dinara.

durdevdan-rts

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru, a Đurđevdan je jedna od najčešćih slava kod Srba.

Prema predanju ovaj svetitelj zaštitnik profesija, organizacija i bolesnika, rođen je između 275 i 280. godine u maloazijskoj oblasti Kapadokiji, u bogatoj i uglednoj hrišćanskoj porodici.

Prikaz Svetog Georgija koji ubija aždaju, simbol paganstva, zasnovan je na popularnoj legendi hrišćanske mitologije – Georgije i Aždaja.

Đurđevdan je u srpskom narodu praznik sa najviše običaja. Običaj je da se pletu venčići od lekovitih trava koji se bacaju u tekuću vodu. Veruje se da venčić ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet.

Ako je na Đurđevdan vedro vreme, biće plodna godina, kaže staro verovanje, a ako pada kiša, predstoji sušno leto.

Prema narodnim pesmama, na Đurđevdan su se sastajali i hajduci, pa je tako Đurđevdan hajdučki sastanak.

Srpska pravoslavna crkva ga slavi dva puta godišnje. Glavni praznik je Đurđevdan i praznuje se 6. maja po gregorijanskom kalendaru (23. aprila po crkvenom kalendaru), a drugi je prenos moštiju i obnavljanje Hrama Svetog Georgija – Đurđic, koji se slavi 16. novembra (3. novembra po crkvenom kalendaru).

besmrtni-puk-1

Grad Kikinda poziva sugrađane da uzmu učešće u manifestaciji „Besmrtni puk“, koja će se održati u petak, 9. maja, na Dan pobede, povodom svečanog obeležavanja 80 godina od završetka Drugog svetskog rata.

Okupljanje učesnika počinje u 9 sati, na Trgu srpskih dobrovoljaca ispred Gradske kuće, a „Besmrtni puk“ će se kretati trasom od Gradske kuće, do spomenika „Tuga“, da bi se, nakon toga, povorka završila ispred Spomenika žrtvama fašizma 1941 – 1945. gde će biti obeleženo 80 godina pobede nad fašizmom.

„Besmrtni puk“ okuplja potomke i poštovaoce onih koji su dali doprinos u oslobodilačkim ratovima u kojima je učestvovao naš narod, sa posebnim naglaskom na borce Prvog i Drugog svetskog rata.

Učesnici u povorci nose fotografije svojih predaka – vojnika, boraca, stradalnika i heroja – u znak sećanja i poštovanja.

Pozivamo sve zainteresovane građane da se prijave i preuzmu uputstva za učešće u „Besmrtnom puku“ Kikinde u prostorijama SUBNOR-a Kikinda, na adresi Trg srpskih dobrovoljaca 10.

Sačuvajmo sećanje – neka njihova imena ne izblede, navodi se u pozivu koji je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan.

eagleeyeexplore-diana-johnstone-letter-1024x538-1-768x404

Politička previranja u Srbiji animirala su krug evropskih i svetskih intelektualaca da tragom svojih uvida, iznesu mišljenje i upozore srpske prijatelje na kobne posledice tekućih procesa, i mogućnost njihove upotrebe od strane onih koji slove za stare majstore rušenja vlada i razigravanja ratova.

Pozivajući na razum, pomni i upućeni u dešavanja devedesetih godina, potpisnici redova koji slede, poručuju: Jedino srpski narod može spasiti Srbiju – ili je uništiti.

Pismo prenosimo u celini:

Mi smo nezavisni pisci, novinari i akademici iz raznih zemalja koji su tokom 1990-ih pokušali da razotkriju laži i iskrivljavanja koja su korišćena da se za nasilni raspad Jugoslavije okrivi „srpski nacionalizam“, indirektno podstaknut od strane zapadnih sila. Vodeći zapadni političari i mediji koristili su demonizaciju Srba kao izgovor za NATO bombardovanje Jugoslavije 1999. godine. Lažni izgovor „humanitarne intervencije“ transformisao je NATO u otvoreno ofanzivni savez koji je uništio Irak, Libiju i Siriju kao održive države. Nasilno odvajanje Kosova od Srbije pratio je niz zapadnih operacija „promene režima“ i širenje NATO-a na istok, što je dovelo do tekućeg rata u Ukrajini.

Srbija je tako poslužila kao eksperimentalna laboratorija i ideološko opravdanje za kasnije NATO agresije, kako vojne tako i političke. Zapadni propagandni narativ protiv Srbije i dalje je temelj intervencionističke politike NATO-a.

Na osnovu naše ranije posvećenosti, želeli bismo da se pridružimo građanima Srbije u oslobađanju Srbije od posledica tog negativnog narativa. Međutim, takvi napori mogu biti poništeni podelama u samoj Srbiji.

Današnji demonstranti opisani kao studenti bili su deca (ili se još nisu rodili) 1990-ih kada je antisrpska kampanja pripremala svet za niz ratova. Čini se verovatnim da mnoge mlade ljude muče suprotstavljene verzije i tumačenja tih prošlih sukoba. Kao zabrinuti svedoci te prošlosti, želeli bismo da iznesemo nekoliko zapažanja.

Da bi bile efikasne, protestne demonstracije trebalo bi da iznesu jasne, praktične zahteve koji se mogu ostvariti.
Suočen sa moćnim neprijateljima, lider male zemlje poput Srbije može razumno da teži dobrim odnosima sa svima. Ako to dovodi do kompromisa koje ljudi ne odobravaju, trebalo bi da jasno iznesu svoje primedbe i ponude alternative.

Ako je protest jasno usmeren protiv pridruživanja Evropskoj uniji, to se može razumeti, o tome se može raspravljati i odlučiti – na primer na referendumu.

Ulični protesti su omiljena metoda američkog/NATO imperijalizma da oslabi i svrgne vlade koje im se ne sviđaju.

Neprecizni, opšti protesti mogu proizvesti haos koji omogućava spoljnim manipulatorima da preuzmu vlast (kao u Ukrajini 2014. godine).
Izbori ostaju najbolji način za rešavanje nesuglasica.

Srpski izborni sistem je posebno pravedan u poređenju sa drugim zapadnim zemljama.
Pogoršanje odnosa između susedne Mađarske i EU trebalo bi da bude značajan faktor u određivanju srpske politike.
Korupcija postoji svuda i efikasno i efikasna borba protiv nje podrazumeva pravila i istragu, a ne ulične skupove. Najpodmuklija korupcija je ideološka.

Samo srpski narod može spasiti Srbiju – ili je uništiti.
Sa poštovanjem i naklonošću prema narodu Srbije,

(potpisali)

Dajana Džonston

Andrea Martokia

Žanin Toši Marcani Viskonti

Kristofer Blek

Džon Laugland

Džordž Pumfri

Tim Fenton

Džonatan Roper

Otvoreno za potpisnike.

streliste-kanalizacija-(2)

Izgradnja fekalne kanalizacije u naselju Strelište počela je danas i trajaće narednih 560 dana, koliko je planirani rok za završetak radova. Investicija u ovom naselju je vredna 308 miliona dinara i obuhvata kanalizacionu mrežu i crpnu stanicu.

Meštani ovog dela grada ističu da su jedva dočekali da vide bagere i radnike.
-Ovde sam 53 godine i nisam verovala da ću dočekati da imamo kanalizaciju. Puno će nam značiti s obzirom na to da kada padne kiša, mi plivamo u vodi. Prezadovoljna sam – istakla je Ilona Mužung.

I Sandra Karadžin, koja je 21 godinu stanovnica Strelišta, je istog mišljenja.

 

-Pisali smo peticije, insistirali, dobijali smo puno obećanja, ali sve do sada, nije bilo razumevanja za višedecenijski problem. Shvatamo da izgradnja fekalne kanalizacije zahteva ogromna finansijska sredstva, ali i to je rešeno – napomenula je Sandra Karadžin.

Početku radova prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, njegov pomoćnik Svetislav Vukmirica, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Čelnike lokalne samouprave dočekali su meštani Strelišta.

-Godinama smo radili na rešavanju ovog problema – istakao je Svetislav Vukmirica. – Zahvaljujući ozbiljnoj podršci Ministarstva za zaštitu životne sredine izgradnja je mogla da počne. Radovi obuhvataju izgradnju kanalizacione mreže i crpnu stanicu u ulici Vinogradi koja će biti zajednička za Strelište i Železnički Novi Red. Radi se o 4.800 metara mreže za 193 priključka, od kojih je 500 metara potisni vod koji ide ispod pruge. Lokalna samouprava izradila je i projektnu dokumentaciju za priključke jer smo želeli da pomognemo sugrađanima i smanjimo im troškove.

Naselje Strelište građeno je stihijski, a ima i puno podzemnih voda te nije bilo lako da se izradi projektna dokumentacija.

-Ovo je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u ovom delu grada i stanovnici Strelišta čekaju ga više decenija – precizirao je Mladen Bogdan, gradonačelnik. – Ovi ljudi pružili su nam veliku podršku jer su nam verovali i mi dato obećanje ispunjavamo. Hvala im puno što su nas razumeli i što su nam verovali. Svi meštani znaju koliko sredstava je neophodno za ovakav projekat i verujem da su mnogi već izgubili nadu da će biti realizovan. Za sve nas ovo je veliki dan.

Izvođač radova je firma „Imperijal Rezidens“ iz Beograda.

A.Đ.

Saksofon-nagrade-7

Još jedan sjajan uspeh stigao je u Osnovnu muzičku školu „Slobodan Malbaški“. Učenice odseka za saksofon, Staša Radak (četvrti razred) i Jovana Vujanić (drugi razred), u klasi nastavnice Nikoline Suvajdžić, osvojile su prva mesta, sa najvišim brojem bodova, na prestižnom 9. Međunarodnom takmičenju „Sirmium Music Fest“ u Sremskoj Mitrovici. Obe su bile najbolje u svojim uzrasnim kategorijama među mladim talentima iz cele zemlje i inostranstva.

Njihova nastavnica ističe da je ovo takmičenje bilo poseban izazov, ali i ogroman iskorak.

– Izvodile su dve kompozicije po slobodnom izboru, različitog karaktera ili epohe, od kojih je jedna morala biti svirana napamet. Pripreme su bile intenzivne, studiozne i usmerene ka višem cilju. Obe devojčice nemaju konkurenciju u svojoj školi, jer su među najmlađima na odseku, što njihov uspeh čini još većim. Istovremeno su imale priliku da čuju svoje vršnjake kako sviraju i da steknu širu sliku – ističe s ponosnom.

Staša i Jovana nastupale su uz klavirsku pratnju nastavnice Apolonije Koso, a njihova posvećenost i muzikalnost osvojile su i publiku i žiri.

Jovana, učenica četvrtog razreda osnovne škole, već se ranije istakla – osvojila je drugo mesto na republičkom takmičenju – tada je saksofon svirala samo osam meseci.

– Nemam tremu. Samo se opustim i uživam – kaže skromno. Iako joj saksofon nije bio prvi izbor, brzo ga je zavolela.

– Htela sam da sviram violinu, ali više nije bilo mesta, kao ni za još neke instrumente koje sam tada želela, jer sam se javila u avgustovskom roku. Direktorka Škole tada mi je predložila instrumente koji su još mogli da se upišu, između ostalih i saksofon. Kada sam došla s mamom i čula nastavnicu kako svira temu iz „Pink Pantera”, bila sam oduševljena! Od tada je saksofon moj instrument – priča Jovana, koja je odlučna da jednog dana doktorira na svom instrumentu.

Staša, učenica sedmog razreda osnovne škole, kaže da je saksofon prvi put čula uživo na solističkom koncertu u muzeju. Bila je to njena tadašnja nastavnica muzičkog, Nikolina Suvajdžić. Oduševljena, obratila joj se i započela pripreme. Nepunih godinu dana kasnije pred komisijom u Muzičkoj školi položila je završni ispit za prva tri razreda i direktno upisala četvrti razred na odseku za saksofon. Na festivalu u Sremskoj Mitrovici bila je uspešna ove godine drugi put.

– Takmičila sam se sa decom koja mnogo duže sviraju. Ovo je za mene najveći uspeh do sada – priznaje Staša. – Svaki nastup doneo mi je novo iskustvo, naučila sam kako da se bolje pripremim, nosim sa tremom i dam maksimum na sceni. Volim saksofon jer kroz njega mogu da izrazim osećanja. Zvuk je topao i moćan – kad sviram, osećam se slobodno.

Staša, takođe ima velike planove i cilj joj je da završi master studije na saksofonu.

Ove uspešne devojčice su ne samo sjajne muzičarke, već i velike drugarice. Svake subote se sastaju i sviraju zajedno – iz zadovoljstva. Njihova nastavnica otkriva da takmičenja ne doživljavaju kao pritisak, već ih same žele.

– Sada se pripremamo za novo, onlajn takmičenje u Smederevu, a krajem juna idemo na trodnevni seminar, gde će raditi sa vrhunskim profesorima i svirati u kamernim sastavima.

Odsek za saksofon u kikindskoj muzičkoj školi otvoren je tek 2023. godine, a već sada broji 11 učenika. Školovanje traje šest godina.

– Presrećna sam zbog ovako brzog uspeha. Imam veliku podršku direktorke i kolega, i najvažnije – moji učenici zaista vole muziku. Moja misija je da im pokažem da se trudom i svakodnevnim radom može sve postići – zaključuje Nikolina Suvajdžić.

Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“ jedna je od tek nekoliko škola u Vojvodini koja ima odsek za saksofon, a ovog proleća očekuje nove kandidate, spremne da se priključe ovoj uspešnoj i nadahnjujućoj muzičkoj priči.

S. V. O.

Edjseg

Predstava „Roda“, rađena po tekstu Margaret Mejo, biće izvedena u KUD „Eđšeg“ u subotu, 10. maja. Gostovaće dramska grupa KUD „Petefi Šandor“ iz Tobe.

Početak predstave je u 19 sati. Ulazak se ne naplaćuje, ali je moguće dati prilog za glumačku grupu KUD „Eđšeg“.