Year: 2025

Sveti-Ilija

Pravoslavni vernici danas slave jednog od najpoštovanijih svetitelja – Svetog Iliju, proroka starozavetne vere i svetitelja novozavetne tradicije. U mnogim mestima, posebno u selima, ovaj dan obeležava se vašarima, okupljanjem i poštovanjem vekovnih običaja.

Smatra se da je srpski narod, prihvatanjem hrišćanstva, osobine paganskog boga Peruna – vladara munja i gromova preneo na Svetog Iliju. Upravo zbog toga ovaj svetac u narodnom predanju dobija nadimak Gromovnik i vezuje se za mnoge pojave iz prirode, ali i za snažna verovanja.

U narodnim pričama, Sveti Ilija se vozi po nebu u vatrenim kočijama koje vuku četiri konja iz čijih nozdrva suklja plamen. Tutnjava groma, veruje se, zapravo je zvuk njegovih nebeskih kola, a munje su znak borbe jer svetac, kako narod kaže, gađa đavole. Upravo zbog toga se na ovaj praznik ne valja krstiti napolju – veruje se da se nečastivi može sakriti pod znak krsta koji grom ne dira. Takođe, ako negde udari grom, narod savetuje da se to mesto dobro obeleži, jer je moguće da je tamo bio prisutan zli duh.

Sveti Ilija se praznuje usred najtoplijeg dela leta, kada sunce najžešće sija, a suše prete. U verovanju je zadržano mišljenje da on upravlja kišom i određuje gde će padati, a gde će zemlja ostati bez vode. Zato se na ovaj dan u mnogim seoskim krajevima ne radi u polju, ne kako bi se sačuvao odmor, već da se ne bi izazvao gnev Gromovnika.

Narodna izreka „Od Svetog Ilije, sunce sve milije“ opisuje upravo tu prelomnu tačku u letu, kada vrućine počinju da popuštaju.

Ilindanski med, koji se vadi baš na ovaj dan, smatra se lekovitim. Običaj nalaže da majke medom namažu decu po obrazima, kako bi bila zdrava i napredna. Ako poznajete nekog pčelara – ovo je pravi trenutak da nabavite taj lekoviti dar prirode.

Proslava Svetog Ilije duboko je ukorenjena u srpskoj tradiciji, ali i u verskim tekstovima – pominje se u Talmudu, Bibliji i Kuranu. Ipak, manje je poznato ko je Ilija bio istorijski.

Reč je o proroku iz 9. veka pre nove ere, poreklom iz grada Tesvita u oblasti Aronoba. Predanje kaže da je njegov otac Sabah, još pri rođenju sina, video anđele kako ga povijaju ognjem i hrane plamenom – što je tumačio kao znak njegove snage i proročke sudbine.

U vreme proroka Ilije, izrailjski car Ahav odustao je od vere u Jehovu i prihvatio tuđe bogove pod uticajem supruge Jezavelje. Ilija mu se suprotstavio, prorekao sušu i glad kao kaznu za idolopoklonstvo, a kasnije i tragičnu smrt – pse koji će lizati krv i njega i njegove žene. Sve što je prorekao, prema Svetom pismu, obistinilo se.

Sveti Ilija, kako veruje crkva, nije umro, već se živ vazneo na nebo u ognjenim kočijama, što je scena često predstavljena na ikonama ovog praznika. Prema predanju, upravo će on biti preteča Hristovog drugog dolaska.

podrucna

Konferencija klubova Područne lige „Zrenjanin” održana je danas u gradu na Begeju, odrađen je žreb u kojem je bilo 15 klubova, a nakon što je licitacijom, juče u Novom Sadu, na vojvođanski „Istok” vraćen Napredak iz Česterega. „Područje”, dakle, ima jedno upražnjeno mesto, a licitacija za popunu lige biće održana u utorak.
Parovi prvog kola, 17. avgusta: Omladinac (Ravni Topolovac) – Naftagas (Boka), Napredak (Banatska Topola) – Polet (Nakovo), 2.oktobar (Kumane) – ?, MSK (Mihajlovo) – Rusanda (Melenci), Lehel (Zrenjanin) – Mladost (Banatski Despotovac), Banat (Čenta) – Jedinstvo (Novi Bečej), ŽFK Banat (Zrenjanin) – Vojvodina (Bašaid), Bilećanin (Sečanj) – Borac (Aleksandrovo).
Domaća subotom biće Rusanda.
D. P.

sveca

Iz Klinike za opekotine i plastičnu hirurgiju u Beogradu danas je u Kikindu stigla tužna vest da je u 13 sati preminuo dvadesetdevetogodišnji Jovan Stiković koji je teško povređen u eksploziji 23. jula u kući u ulici Miloša Velikog. Ovo nam je potvrdio Jovanov brat Robert koji je inicirao akciju za pronalaženje donora kože za Jovana sa kojim je, kaže, odrastao.

– Pored mene, kao donori su se javili i Jovanov kum Ivica Palinkaš i Predrag Mijatović iz Banatskog Despotovca. U sredu sam bio na pregledima u Beogradu tim povodom i bili smo spremni da doniramo kožu, međutim, nažalost, Jovan to nije dočekao. Povrede su bile preteške, posebno respiratornog sistema – navodi Robert.

U nesreći je teške povrede zadobila i Rada Ž. iz Kikinde koja, kako saznajemo, još uvek nije van životne opasnosti.

S. V. O.

Responzivni-roditelj-(6)

Kikinda je dobila novo mesto podrške za decu i porodice – Udruženje za unapređenje razvoja u ranom detinjstvu „Responzivni roditelj“, koje pruža stručnu i ranu podršku deci sa razvojnim teškoćama, kao i roditeljima koji žele da se edukuju i preventivno reaguju. U Udruženju se, između ostalih, pružaju usluge po programima pravilnog postupanja sa bebom (“baby handling”), pravilnog razvoja mozga kroz pokret (“baby gym”), kao i relaksacija u bazenu sa masažerima (“baby-spa).

Ovo udruženje danas su posetili gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava Željko Radu.

– Ovo je izuzetna inicijativa koja je krenula s malo resursa, ali s puno ljubavi i posvećenosti. Udruženje je prepoznalo potrebe građana i pruža tretmane koji nedostaju u postojećim institucijama – rekao je gradonačelnik. – Roditelji više ne moraju da putuju u veće gradove zbog ovih usluga. Naš zadatak je da pružimo podršku ovakvim inicijativama i da pomognemo svakom pojedincu ili udruženju koje radi u interesu porodice. Udruženje je već dobilo sredstva na gradskom konkursu za tretmane koje će biti realizovani u narednom periodu, a upućeni su i na načine apliciranja kod republičkih fondova i ministarstava – rekao je Bogdan.

Kako objašnjava zastupnica Udruženja Slađana Kosarenko Stanaćev, „Responzivni roditelj“ otvoren je za sve porodice – i one čija deca imaju dijagnostikovane smetnje u razvoju, i one koje žele da deluju preventivno.

– Radimo procenu razvoja, psihomotornu stimulaciju, a uskoro uvodimo i logopedsku podršku. Za roditelje organizujemo edukacije, a u planu su i razvojna gimnastika i podrška logopeda. Imamo i bebi-spa, koji se koristi od prvog do 18. meseca života i koji deluje i preventivno i stimulativno. Bebe se nakon tretmana opuste, nemaju grčeve i bolje spavaju. Radimo na tome da podignemo svest o značaju rane intervencije i pravovremene reakcije, jer je prevencija ključna.

Udruženje postoji od prošle godine i trenutno broji oko 50 članova, a usluge koriste ne samo porodice iz Kikinde, već i iz okolnih mesta i sa teritorije Zrenjanina. Nalazi se u centru grada, u Svetosavskoj 21.

Novo udruženje jeste značajan korak ka stvaranju podsticajnijeg okruženja za decu i roditelje, pružajući im priliku da podršku dobiju tamo gde žive, bez čekanja i bez putovanja.

S. V. O.

nagradajovanpopovic-1

Izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ drugi put raspisuje konkurs za regionalnu književnu Nagradu „Jovan Popović“, u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.

Nagrada će biti dodeljena za najbolji neobjavljen rukopis knjige priča ili pesama, a na konkurs se mogu prijaviti autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iz konkurencije su unapred isključeni autorke i autori koji imaju ili su u prošlosti imali potpisan izdavački ugovor s „Partizanskom knjigom“.

Svi ostali zainteresovani imaju priliku da svoje rukopise, potpisane imenom i prezimenom, uz ostale lične podatke, dostave na elektronsku adresu partizanskajp@gmail.com do 31.8.2025. Ime laureata biće poznato 18.11.2025, na dan rođenja Jovana Popovića.

Autorki/autoru nagrađenog rukopisa 18.11.2025. u Kikindi biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju „Partizanske knjige“, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.

Jovan Popović (1905–1952) bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.

„Partizanska knjiga“ je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela. Aktuelni dobitnik nagrade Jovan Popović je Danilo Stojić iz Beograda za rukopis knjige priča „Najbolje je već prošlo“.

autoprevoy-kikinda-(4)

Osnovne izmene u odnosu na trenutno važeću odluku odnose se na kategoriju penzionera. Ukida se regresiran prevoz za penzionere sa prebivalištem na teritoriji Grada Kikinde i primanjima od 30.000 do 50.000 dinara u iznosu od 50 odsto, a uvodi se besplatan prevoz za penzionere sa mesečnim primanjima do 30.000 dinara za prevoz u prigradskom saobraćaju, u vidu 20 povratnih karata mesečno.

Za penzionere sa mesečnim primanjima od 30.000 do 50.000 dinara, za prevoz u prigradskom saobraćaju uvodi se 10 besplatnih povratnih karata mesečno. Menja se i procedura ostvarivanja ovog prava, tako što je potrebno podneti zahtev na pisarnici Gradske uprave odnosno kancelariji nadležne mesne zajednice. Zahtevi se podnose do 15. u mesecu za naredni mesec, a potvrde preuzimaju poslednjeg dana u mesecu za naredni mesec.

Podsetimo, u toku letnjeg raspusta, sa karticom „Raspust u Kikindi“, pravo na besplatan prevoz imaju osnovci, srednjoškolci i studenti sa prebivalištem na teritoriji Grada Kikinde, radi posete programa „Kikindskog leta“, prema rasporedu organizatora programa kao i radi posete bazenima SC „Jezero“ dva puta nedeljno.

Studenti koji imaju prebivalište na teritoriji Kikinde, imaju 40 odsto regresiran prevoz, na relaciji mesto prebivališta- mesto studiranja u oba smera. Srednjoškolci iz sela imaju pravo na besplatan prevoz kao i do sada, od mesta boravka do Kikinde, svakodnevno, osim tokom raspusta.

Napomenimo i to da pravo na besplatan prevoz, određeni broj karata mesečno, imaju i ratni vojni invalidi, ratni veterani, slepa i slabovida lica, sportisti u redovnom sistemu takmičenja, lica u stanju socijalne potrebe i druge osetljive kategorije.

operation-1807543-1280

Lekari, medicinske sestre i tehničari koji se vraćaju iz inostranstva mogu da računaju na ubrzanu nostrifikaciju, sigurno zaposlenje i konkretne olakšice. Srbija traži njihovo znanje tamo gde je najpotrebnije: u bolnicama, domovima zdravlja a naročito u palijativnoj nezi.
U poslednje dve godine, sve više zdravstvenih radnika odlučuje da se iz dijaspore vrati i nastavi karijeru u Srbiji. Kroz zajedničke programe Ministarstva zdravlja, Kancelarije za dijasporu i lokalnih samouprava, povratnicima je omogućen brz ulazak u sistem, sa sve većim brojem otvorenih radnih mesta širom zemlje.

Samo tokom decembra 2024. godine, u Srbiju se vratilo 16 lekara iz dijaspore koji su odmah dobili posao u državnim zdravstvenim ustanovama. Do kraja iste godine, više od 1.700 lekara i 2.500 medicinskih sestara sa iskustvom iz inostranstva bilo je uključeno u sistem zdravstvene zaštite.

Koja podrška ih čeka?

Medicinski radnici iz dijaspore mogu da računaju na: ubrzanu nostrifikaciju diploma i radnog staža, zapošljavanje bez pripravničkog staža, uz dokaz o prethodnom radu, mogućnost konkurisanja za specijalizacije i dodatne edukacije, prioritet pri zapošljavanju u oblastima sa hroničnim nedostatkom kadra, a posebno u palijativnoj i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, hitnoj pomoći, pedijatriji i gerijatriji.
Povratnici mogu da računaju i na dodatne lokalne olakšice poput subvencionisanog stanovanja, pomoći pri preseljenju, pojednostavljene administrativne procedure.

Evo šta kažu povratnici:

Dr Marko Šipčić, specijalista interne medicine, vratio se iz Moskve posle osam godina rada:

„U inostranstvu sam stekao ogromno iskustvo, ali ovde imam priliku da ga primenim tamo gde najviše znači. Proces nostrifikacije bio je efikasan, a doček kolegijalan.“
Dragana Marković, medicinska sestra iz Paraćina, radila je u Nemačkoj više od pet godina:

„Mogućnost da budem uz porodicu i da radim u poznatom jeziku i kulturi za mene je neprocenjiva. Sistem me je prihvatio brzo i bez komplikacija.“
Jedan lekarski bračni par pedijatar i anesteziolog iz Norveške vratio se i zaposlio u Opštoj bolnici u Vranju.

„Imamo punu podršku kolega, odlične uslove za rad i osećaj da ovde pravimo razliku svakog dana.“

Poruka za kraj

Povratnici iz dijaspore donose znanje, efikasnost, nove standarde i savremene radne navike. Njihova uloga u zdravstvenom sistemu Srbije je od presudnog značaja, posebno u oblastima koje su godinama kadrovski zapostavljene.

Iz srpskog ugla:

Ako ste medicinski radnik u inostranstvu i razmišljate o povratku, Srbija vas zove ne da počnete ispočetka, već da nastavite tamo gde ste najpotrebniji a to je recimo u Paleativnoj nezi u bolnici u nekada Covid centra u Batajnici gde nedostaje kadar kako bi se proširili kapaciteti koji danas podrazumevaju samo 50 kreveta.

Vaše znanje je dragoceno. Vaša posvećenost je nezamenjiva. Vreme je za povratak!

Izvor: srpskiugao.rs

kikinda-(2)

Rebalans gradskog budžeta obrazložila je Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika za finansije i privredu. Kako je istakla, šestomesečna realizacija budžeta je više nego dobra.

-Imamo povećanje kod rashoda, ponovljena je ista presuda Privrednog suda, a po osnovu uložene revizije, za spor oko saobraćajnice od mosta na Tisi kod Ade do Iđoša, gde smo po prvobitnoj presudi bili blokirani za iznos od 220 miliona od firme „3 D Projekt”. Budžet grada je posle revizije, opterećen dodatno za još 30 miliona dinara. Tu je i firma Vojput iz Subotice, sa pravosnažnom presudom i to je ukupno za obe firme preko 45 miliona. Mesnim zajednicama smo povećali budžet za više od 16 miliona dinara. Troškovi struje su povećani za 22 miliona. Tekuća budžetska rezerva je 30 miliona dinara koja je, kao što sam napomenula, utrošena u prvom polugodištu. Budžet grada Kikinde sa tri milijarde i 830 miliona povećava se za 233 miliona, i posle rebalansa iznosi 4 milijarde i 64 miliona dinara. Ove godine imamo jubilarne 40. Dane ludaje, pa je budžet Turističke organizacije povećan za 11 miliona dinara. Povećanje imamo i kod socijalne zaštite- objasnila je Jakšić Kiurski.

Dodala je i to da je ova godina u znaku završetka investicionih ciklusa.

-Završena je rekonstrukcija ulica Mihajla Pupina, radovi na postrojenjima za prečišćavanje pijaće vode u selima idu svojim tokom, ostalo je da se plate troškovi projektne dokumentacije za drugu fazu. Investicija je 384 miliona i veći deo se finansira od strane pokrajine. Za sliv Moravske je opredeljeno 75 miliona. Rekonstrukcija Bolnice takođe ide svojim tokom. U Bašaidu i Banatskom Velikom Selu planirano je igralište. Kulturni centar je završio izgradnju foajea i ove godine uslediće sanacija fasade, za šta su odobrena sredstva pokrajine i republike,i koja je važna ne samo zbog estetike već i bezbednosti objekta- rekla je, između ostalog, pomoćnica gradonačelnika.

Odbornica opozicije Olivera Kantar je kritikovala to što, po njenoj oceni, preveliki deo budžeta odlazi na zarade, dok je sličnog stava bio i Miroslav Panić istakavši da je budžet prenapregnut i da bi manjim ukupnim izdvajanjima za zarade, preostalo više budžetskog novca za ulaganja u komunalnu infrastrukturu.

– Vašem mentor smo isplatili 260 miliona dinara. Da nam je bio deo sredstava, mnogo toga bi bilo sanirano- rekao je član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu Miroslav Dučić dodajući da sporna saobraćajnica ni sad nema ni upotrebnu dozvolu, ni signalizaciju, a plaćaju je građani.

 

sednica-popeskov

Prvi deo sednice lokalne skupštine obeležila je rasprava o izveštajima o radu i poslovanju devet seoskih mesnih zajednica u 2024. godini.

Odbornik opozicije Miroslav Panić (Ujedinjena opozicija Kikinde) ocenio je da su izdvajanja za mesne zajednice mala i istakao da savetima Mesnih zajednica uskoro ističe mandat. Odgovorio je predsednik skupštine Dušan Popeskov:

– Po zakonu i statutu grada, izbore raspisuje predsednik skupštine. Ispoštovaćemo celokupnu zakonsku proceduru i biće izbora. Gradsko veće mora da da predlog skupštini. Imaćete vremena da se pripremite za izbore koji će uslediti- rekao je Popeskov.

Da se ulaže u sela, istakli su šef odborničke grupe SNS Nikola Vojnović i njegov stranački kolega Nikola Zorić pobrojavši protekla i aktuelna ulaganja u Ruskom Selu i Nakovu, gde žive. O ulaganjima u Sajanu govorio je predsednik Saveta MZ Zoltan Tot ocenivši da su sredstva u 2024. bila veća za 20 odsto nego godinu dana ranije.

Mesne zajednice su dobro poslovale i u skladu sa mogućnostima, ukazao je gradonačelnik Bogdan.

-Rebalansom smo sredstva za mesne zajednice uvećali. Sela su motor razvoja grada- rekao je Bogdan i naveo deo aktuelnih ulaganja- od izgradnje postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Nakovu i Banatskom Velikom Selu do izgradnje dečijih igrališta u Novim Kozarcima.

Kako se moglo čuti u nastavku sednice, rebalansom su sredstva za seoske mesne zajednice povećana za 16 miliona dinara.