јануар 26, 2026

Dan: 16. decembar 2025.

Muzej-izlozba-2

U Narodnom muzeju u Galeriji Nova otvorena je izložba „Umetnička kolonija na Starom sajmištu – umetnici iz zbirke Rajka Mamuzića“. Reč je o gostujućoj postavci Galerije likovne umetnosti Poklon-zbirka Rajka Mamuzića iz Novog Sada.

Izložbu čine 32 umetnička rada – slike i skulpture nastale pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, uz prateći dokumentarni materijal koji postavci daje društveno-politički i kulturološki kontekst. Postavka osvetljava period nakon 1950. godine, kada je kompleks Starog sajmišta postao radni prostor mladih umetnika prve posleratne generacije.

Muzejski savetnik Poklon-zbirke Rajka Mamuzića iz Novog Sada, Jovanka Stolić, istakla je značaj ovog prostora za razvoj moderne umetnosti.

-Staro sajmište je mesto sa veoma neobičnom i složenom istorijom. Nakon što je pred Drugi svetski rat bilo savremeni sajamski kompleks, a tokom rata logor, posle rata postaje mesto stvaranja. Upravo tu se rađa naša moderna umetnost, a za Poklon-zbirku Rajka Mamuzića taj prostor je od posebnog značaja, jer je tamo formiran veliki deo fonda naše institucije – navela je Stolić.

Direktor Narodnog muzeja, Miloš Pušara, ukazao je na simboliku samog naziva izložbe. -Izraz Staro sajmište u kolektivnom pamćenju označava mesto stradanja i bola, ali je nakon Drugog svetskog rata postalo prostor u kojem se stvara i u koji dolaze umetnici. Ta promena čini ovu izložbu posebno značajnom – rekao je Pušara.

Posetioci će do sredine februara biti u prilici da vide dela najznačajnijih umetnika prve posleratne generacije: Miodraga Miće Popovića, Lazara Vozarevića, Milana Popovića, Ksenije Divjak, Aleksandra Lukovića i ostalih stvaralaca koji su uticali na oblikovanje savremene jugoslovenske likovne umetnosti.

 

konferencija-demografija-(1)

Treća nacionalna konferencija „Srbija – naša porodica“, na kojoj je započeta izrada prvog dokumenta Strategije demografskog razvoja Republike Srbije do 2036. godine, sa projekcijama do 2050. godine, organizovana je u Beogradu.

Konferenciji, koju je otvorio premijer Republike Srbije Đuro Macut, naglasivši da je demografija jedno od ključnih pitanja za budućnost zemlje i na kojoj je savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao da bez naroda nema države, kao i da je pitanje opstanka naroda ključno za svaku zemlju i na tome država i pojedinac zajedno moraju da rade, prisustvovali su  Mladen Bogdan, gradonačelnik Kikinde, kao i Željko Radu, član Gradskog veća.

-Učestvujući na konferenciji potvrdili smo da je Kikinda  grad koji sistemski ulaže u porodicu, decu i mlade. Aktivno učestvujemo u oblikovanju državnih politika usmerenih na jačanje porodice, ostanak stanovništva i stvaranje sigurnijeg i stabilnijeg ambijenta za život novih generacija – naveo je Bogdan.

O ciljevima i pravcima buduće strategije govorila je Jelena Žarić Kovačević, ministarka za brigu o porodici i demografiju, istakavši da se po prvi put pristupa izradi sveobuhvatnog, sistemskog dokumenta koji će objediniti mere države i lokalnih samouprava u oblasti populacione politike.

Očekivanja su da strategija donese tri ključne vrednosti. Jasne ciljeve, zasnovane na podacima, kako bi se usporili negativni trendovi i stvorili uslove za rast broja stanovnika. Da poveže sve sektorske politike, od obrazovanja do brige za decu, socijalne zaštite, ekonomske sigurnosti, stambene politike i zdravlja, tržišta rada i regionalnog razvoja u jednu jedinstvenu međuresornu sistemsku politiku koja direktno utiče na kvalitet života naših građana. I da započne, ali i da obezbedi kontinuitet, jer demografija ne trpi kratke rokove.

Konferenciji su prisustvovali i brojni ministri u Vladi Republike Srbije.

A.Đ.

 

IMG-7c9c65cc6084a718d194323387fc8e3c-V

Muzička grupa „Metal Gejt“ ostvarila je zapažen uspeh na takmičenju mladih bendova, održanom u nedelju, 14. decembra, u Starom Bečeju, osvojivši više nagrada u grupnim i pojedinačnim kategorijama. U konkurenciji bendova uzrasta od 9 do 12 godina osvojili su prvo mesto, dok su priznanja dobili i kao autorski bend, kao i za pojedinačne instrumentalne nastupe.

U najmlađoj starosnoj kategoriji „Metal Gejt“ je zauzeo prvo mesto među deset grupa iz Bečeja, Novog Sada i Kragujevca. U kategoriji autorskih bendova osvojeno je treće mesto. Pored toga, članovi benda nagrađeni su i pojedinačno: Nikola Linjački je treću godinu zaredom proglašen za najboljeg bubnjara, dok je Tihon Gajski osvojio prvo mesto za najboljeg gitaristu.

„Metal Gejt“ čine Nikola Linjački (bubnjevi), Tihon Gajski (gitara), Mihajlo Munćan (druga gitara i vokal) i Petar Srdić (bas gitara). Kako je naveo Dušan Linjački, vlasnik studija „Maus“, naši mladi muzičari već tri godine učestvuju na takmičenjima i festivalima i svake godine osvajaju neko od priznanja, dok su ove godine bili najuspešniji do sada.

-Takmičenje je namenjeno mladim bendovima i pojedincima, sa više kategorija po uzrastima, kao i posebnom kategorijom autorskih bendova. Pored nastupa, vrednuju se i pojedinačne instrumentalne veštine – istakao je Linjački, dodajući da je žiri činio sastav poznatih muzičara, među kojima je bila i pevačica Ana Stanić.

Nikola Linjački, koji ima 11 godina, izjavio je da mu ovakva priznanja predstavljaju podsticaj za dalji rad.

-Drago mi je što već treću godinu za redom osvajam prvo mesto. To mi daje podstrek da nastavim da sviram i radim sa bendom na autorskim pesmama – rekao je Nikola.

Inače, bend je osnovan pre više od tri godine, ima sedam autorskih pesama i nakon Nove godine planira ulazak u studio i snimanje kompletnog materijala, kao i snimanje spota za jednu od pesama. Takmičenje mladih bendova u Starom Bečeju održava se svake godine i ima za cilj podršku mladim muzičarima i afirmaciju novih bendova i instrumentalista.

 

spiegel-trump-putin-1200x600-okvir-1140x570

Nemački nedeljnik „Špigl“ (Der Spiegel), poznat po liberalnom i proevropskom uredničkom profilu, objavio je naslovnu priču pod dramatičnim naslovom: „Kako Donald Tramp izdaje Evropljane Vladimiru Putinu“. Tekst je brzo postao viralna tema na društvenim mrežama i u duhu prepoznatljive „Špigl“ dramaturgije, gradi sliku američkog predsednika i ruskog lidera kao „dva negativca sa istim ciljem“ – navodnim slabljenjem Evrope i transatlantskog saveza. Takav okvir međutim, više govori o nervozi u evropskim prestonicama nego o hladnoj analizi činjenica.

Autor u „Špiglu“ tvrdi da Tramp „prezire Evropu“ i da vodi bilateralne razgovore sa Moskvom, ostavljajući Ukrajinu i evropske saveznike po strani. Kao argument se pominju navodni procureli transkripti i razgovori evropskih lidera – poput Makrona, Merca i Rutea – u kojima se izražava bojazan da bi Vašington mogao da „proda“ ukrajinsko pitanje radi brzog dogovora. Po „Špiglovoj“ logici, Evropa se suočava sa „opasnim savezom“ Vašingtona i Kremlja, a ključna dilema glasi – zašto Stari kontinent nema sopstvenu strategiju, već reaguje tek kada se ton iz SAD promeni?

U takvom narativu, reč „izdaja“ zvuči kao hladnoratovski refren, ali i kao politički megafon – ona pojačava strah, sužava prostor za nijanse i gura čitaoca u binarnu podelu na „dobre“ i „zle“. Istovremeno, činjenica je da Tramp od povratka u Belu kuću, javno insistira na brzom završetku rata i tvrdi da želi direktan kanal pregovora – što evropske elite tumače kao rizik od dogovora „preko glave“ saveznika. U medijskim izveštajima se pominju i emisari, kontakti i „okviri“ mogućeg sporazuma uz tvrdnje da se razmatraju kompromisi i bezbednosne garancije, ali upravo tu „Špigl“ ide najdalje – svaku ideju o pregovorima unapred predstavlja kao kapitulaciju Evrope.

Trampova poruka da ne želi „beskonačne sastanke bez rezultata“ u Vašingtonu ima i unutrašnjopolitičku dimenziju – troškovi, birači i zamor od dugih ratova. Problem nastaje kada se evropska reakcija svede na moralnu paniku, umesto na ozbiljno pitanje – šta Evropa realno može sama, a šta očekuje od SAD. U tom smislu, „Špiglov“ tekst deluje kao alarmno zvono, ali i kao ogledalo jedne dublje slabosti – evropskog oslanjanja na američki kišobran uz istovremenu naviku da se odluke iz Vašingtona dočekuju kao obaveza, a ne kao promenljiva politička realnost.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Tramp ne „izdaje“ Evropu, već je prisiljava da odraste. Evropska unija, sa svojim birokratskim centralizmom i slabim vojnim kapacitetima, nije u stanju da sama rešava krize na svom pragu. Optužbe iz „Špigla“ više liče na plač zbog gubitka američkog pokroviteljstva nego na objektivnu analizu. Umesto histerije, Evropljanima bi bolje došlo da prihvate realnost i doprinesu rešenju, umesto da kukaju nad navodnom „izdajom“.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

saobracaj-deca-1

Agencija za bezbednost saobraćaja (ABS) pokrenula je nacionalnu kampanju posvećenu poboljšanju bezbednosti dece u saobraćaju nakon što je od početka 2025. godine na putevima Srbije stradalo 11 maloletnih lica, uglavnom kao putnika u motornim vozilima.

ABS realizuje brojne aktivnosti širom Srbije u okviru kampanje čiji je krajnji cilj postizanje „Vizije 0“ – nula poginulih i povređenih maloletnika u saobraćajnim nezgodama. Ovaj cilj je definisan Nacionalnom strategijom bezbednosti saobraćaja za period 2023-2030. godine.

Prema rečima Milice Dragišić iz ABS, jedan od fokusa kampanje jeste edukacija dece, roditelja i nastavnika o pravilnom ponašanju u saobraćaju.

-Agencija je u okviru kampanje realizovala veliki broj radionica u saradnji sa lokalnim samoupravama i partnerima, uključujući i program „Pažljivko“ koji obuhvata edukativne materijale, bojanke i smotre posvećene bezbednosti dece u saobraćaju – navela je Dragišić.

Dragišić je istakla da se kroz kampanju, pored radionica, sprovode i obuke roditelja o pravilnoj upotrebi dečijih auto-sedišta, uz besplatnu podelu sedišta u saradnji sa lokalnim partnerima.

-Vrlo je važno da pored škola uključimo i sve institucije jer samo zajedničkim radom možemo postići viziju 0 poginulih u saobraćaju – rekla je ona.

U okviru aktivnosti usmerenih na podizanje svesti, ABS je raspisala i novogodišnji likovni konkurs pod nazivom „Bezbedan saobraćaj mojim očima“ za učenike prvog razreda osnovnih škola. Cilj konkursa je da se kroz rad dece sagledaju njihove percepcije o bezbednosti u saobraćaju i da se te perspektive uključe u dalje programe prevencije. Radovi se mogu predati do 22. decembra 2025. godine, a pobednici će biti proglašeni do kraja januara 2026. godine.

Ova kampanja dolazi u trenutku kada podaci pokazuju da se većina tragičnih ishoda dogodila u ulozi putnika u vozilima, što dodatno naglašava potrebu za edukacijom i prevencijom. Kampanja je važna za sve učesnike u saobraćaju, posebno roditelje i staratelje, jer ukazuje na konkretne mere koje mogu umanjiti rizik za najmlađe.

smart

Velikoselski pesnik Rade Ćosić predstaviće u četvrtak 18. decembra u kikindskom Narodnom muzeju svoje stvaralaštvo.

O Ćosiću i njegovom književnom radu, (autor je šest pesničkih zbirki), govoriće profesorica srpskog Marija Vojnović, kao i publicista i novinar Nemanja Savić.

Program počnje u 18 časova.

maskenbal-biblioteka-(11)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, u utorak, 23. decembra, biće održan tradicionalni novogodišnji maskenbal za decu. Program je namenjen mališanima uzrasta do 11 godina i počinje u 18.30 časova.

Prijavljivanje učesnika je obavezno i vrši se putem mejla kultura@kibiblioteka.org.rs, najkasnije do 20. decembra 2025. godine.

Novogodišnji maskenbal deo je redovnih kulturnih sadržaja koje biblioteka organizuje za najmlađe posetioce. Deca će imati priliku da učestvuju u programu u kostimima, u prazničnoj atmosferi, u prostoru biblioteke.

Organizatori pozivaju roditelje i staratelje da na vreme prijave decu, kako bi program bio realizovan u planiranom terminu i formatu.

bvs-kicenje-(3)

U Banatskom Velikom Selu  u samom centru i ove godine okićena je jelka. U prisustvu dece, meštana i gostiju, protekle nedelje upaljena je i novogodišnja rasveta. Jelku su kitili i najmlađi koji su doneli ukrase sa svojim imenom.

-Ovo je treća godina da su Velikoselci ukrasili centar sela – ističe Đurđina Vojvodić, meštanka koja je i inicijator kićenja. – Mališani su se najviše obradovali Deda Mrazu koji je došao na kočijama i doneo im je slatkiše. Hvala svima na pomoći, a posebno Nataši Karanović. Drago mi je što su ovom događaju prisustvovali i stanovnici iz okolnih sela i Kikinde.

Udruženja žena pripremila su krofne i šarene palačinke, a i svi ostali dali su svoj doprinos.

A.Đ.

Advent-(6)

U Kikindi će 20. i 21. decembra biti održan Božićni program, u duhu tradicije, zajedništva i praznične radosti. Program obuhvata vašar, verski obred i muzičke nastupe, a planiran je na više lokacija i u različitim terminima.

Centralni deo programa zakazan je za petak, 20. decembar, na Platou Crkve Svetog Franje Asiškog. Božićni vašar počinje u 16 časova, nakon čega će u 18 časova biti služena sveta misa. Istog dana, od 19 časova, predviđen je adventni koncert.

Nastavak Božićnog programa održaće se u subotu, 21. decembra, u prostorijama Kulturno-umetničkog društva „Egység“, sa početkom u 18 časova. U programu će učestvovati predškolci iz vrtića „Naša radost“, učenici Osnovne škole „Feješ Klara“, kao i Mešoviti hor „Pacsirta“.

Organizatori pozivaju sugrađane da prisustvuju programu i zajedno obeleže predstojeće božićne praznike kroz kulturne i duhovne sadržaje.

struja-radovi

Zbog radova na električnoj mreži u četvrtak, 18. decembra, od 9 do 11 sati bez struje će biti Vincaid.

U slučaju ranijeg završetka planiranih radova, Elektrodistribucija  zadržava pravo da uključi napajanje korisnika pre planiranog vremena. Usled loših vremenskih uslova, radovi se mogu odložiti.

Don`t copy text!