јануар 26, 2026

Dan: 2. decembar 2025.

ze
U Malmeu će 2. decembra biti održana panel-diskusija „EU Enlargement: Kosovo“ u organizaciji „Malmö“ univerziteta i „Europe Direct Lund“.

Događaj je najavljen kao javni seminar posvećen evropskom putu Kosova i političkim izazovima na tom putu, ali bez prisustva učesnika koji bi predstavili stav Srbije ili srpske zajednice u Skandinaviji.

Na panelu će govoriti Valon Junuzi sa „Malmö“ univerziteta, David Silander sa Linaeus univerziteta, kao i predstavnica kosovske ambasade Škëndije Geci Sherifi, koja će se uključiti onlajn. Moderator je Inge Eriksson.

Fondacija Institut Srpski Most obratila se organizatorima sa zahtevom da njen predstavnik prisustvuje događaju u svojstvu aktera u diskusiji ili makar dobije potvrdu o učešću u javnoj raspravi. Do zaključenja teksta odgovor nije stigao.

Panel će biti održan u Malmeu Stadsbiblioteku, u sali „Röda rummet“, od 18.00 do 19.30.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Redakcija smatra da se javne tribine o tzv. Kosovu ne mogu nazivati uravnoteženim raspravama ukoliko se unapred isključi predstavnik Srbije ili srpske zajednice. Smatramo da je važno da glas svih strana bude ravnopravno predstavljen kako bi publika imala potpunu sliku političkog i pravnog konteksta pitanja Kosova i Metohije.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

 

NZS-2

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi danas je održan sastanak predstavnika NSZ, Privredne komore i Grada Kikinde sa lokalnim poslodavcima. Razgovaralo se o najvećim izazovima koji pogađaju privredu — nedostatku stručnog kadra, uticaju povećanja minimalne cene rada, zloupotrebi bolovanja i potrebi za stabilnim poslovnim okruženjem.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i direktor NSZ Milan Bosnić istakli su značaj redovnog dijaloga između institucija i privrede, dok su predstavnici komore naglasili da je najveći problem manjak kvalifikovanih radnika, posebno inženjera i tehničkih struka.

-Voleo bih da ovo postane praksa i način na koji komuniciramo. Cilj nam je da razumemo krvnu sliku naše privrede – ko raste, ko stagnira, ko zapošljava i sa kakvim se preprekama susreće – poručio je Bosnić.

Kako je dodao, nezaposlenosti gotovo da i nema, ali je problem to što „poslodavci ne mogu da nađu ljude sa adekvatnim nivoom znanja i kvalifikacija“. Upravo zato je, ističe on, neophodno sistemski rešavati probleme koji se pojavljuju na lokalu, ali i na regionalnom nivou.

Gradonačelnik Bogdan rekao je da je sastanak organizovan kako bi se čuo što širi spektar mišljenja – i pozitivnih i onih koji ukazuju na nedostatke sistema.

-Dobro je da čujemo iz prve ruke kako firme posluju. Naš zajednički cilj je da održimo stabilnost Kikinde, da privreda živi i radi, da radnici ostanu na svojim radnim mestima i da ne dozvolimo veći odliv radne snage – izjavio je Bogdan.

V.d. direktorka Filijale NSZ Kikinda, Jelena Mitrović, potvrdila je da je nezaposlenost u okrugu na niskom nivou, ali da to istovremeno stvara nove izazove za poslodavce.

-Poslodavci se sve više okreću NSZ-u i traže kadrove, ali imamo problem da na evidenciji nađemo kvalitetnu radnu snagu. Najviše se traže radnici građevinske struke, a njih gotovo da nemamo – navela je Mitrović.

Prema rečima Tibora Horvata, v.d. direktora Regionalne privredne komore Kikinda, najkritičniji izazov sa kojim se lokalni poslodavci susreću je manjak stručnog kadra.

Kao jedno od rešenja naveo je razvoj dualnog visokog obrazovanja, kao i podsticanje kompanija da kroz stipendije i saradnju sa fakultetima „vežu“ najbolje studente za lokalnu sredinu.

ozakonjenje-(1)

Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima „Svoj na svome“ predviđa da se prijave podnose isključivo elektronskim putem, putem platforme koja će biti dostupna svim građanima i trajaće 60 dana. Očekivani rok za početak podnošenja prijava je 8. decembar i trajaće do 5. februara, podsećaju iz Gradske uprave.

Građani će moći sami podnesu prijavu, a ukoliko nemaju tehničku opremljenost za to, moći da se obrate za pomoć zaposlenima u Gradskoj upravi koji će im pružiti tehničku i pravnu pomoć.
Prijave će se podnositi u sali broj 51, na prvom spratu, ulaz iz ulice Braće Tatić, a meštani sela mogu to da urade  svojim mesnim zajednicama, prema rasporedu koji će biti istaknut na oglasnim tablama.

Za podnošenje prijave neophodni su važeća lična karta, osnov sticanja, odnosno dokaz o vlasništvu (ugovor p kupovini, poklonu, rešenje o ostavini, dodeljivanju i slično) – u svim slučajevima, podaci o objektu – namena, spratnost i površina objekta, ukoliko je nepokretnost stečena van braka – dokaz o istom, u suprotnom se neporetnost upisuje na oba supružnika.

Prijavu podnose svi zainteresovani građani, i oni koji su podneli prijave po ranije važećim zakonima, jer su ti postupci u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kolektivno obustavljeni.

Potrebno je za svaku nepokretnost podneti posebnu prijavu i potrebno je da svi suvlasnici, ukoliko ih ima, podnesu prijavu.

Kozarci-KUD-u-SNP

Posle nastupa u Topoli na najvećem festivalu izvornog folklornog stvaralaštva, potom na Kolarcu na festivalu „Orfej“, kao i prvog mesta na „Markovim danima“ u Boljevcu, KUD „Petar Kočić” iz Novih Kozaraca nastavlja serijal uspešnih i zapaženih nastupa. Proteklog vikenda učestvovali su na renomiranom Festivalu folklora Srba iz regiona, održanom na sceni Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu.

– Ova godina otvorila nam je vrata najlepših dvorana i festivala na kojima igrač, pevač, instrumentalista može da nastupi. Postigli smo nešto što je bio san, a sad mi živimo taj san. Svoj višegodišnji rad na polju beleženja, prikupljanja, arhiviranja i oživljavanja na sceni bogatog tradicionalnog folklornog nasleđa kolonista severnog Banata ugledao je svetlost dana i označio naše društvo na folklornoj mapi našeg naroda. Ponosan sam na Kočiće i njihov posvećen rad- ističe umetnički rukovodilac KUD-a Milan Vašalić.

Festival folklora Srba iz regiona održan je 11. put sa ciljem predstavljanja, prenošenja i očuvanja izvorne krajiške igre, pesme i plesa. Kulturno-umetnička društva iz Srbije, regiona i dijaspore predstavila su tradiciju – kroz ritam, kostim i zajednički duh koji se neguje generacijama.  Organizatori festivala su Savez Srba iz regiona i Zavičajno udruženje „Sava Mrkalj“.

 

 

kck-fasada-(5)

Na zgradi Kulturnog centra u toku je rekonstrukcija fasade. Rok za završetak radova je 90 radnih dana, a obuhvatiće obijanje postojeće fasade do cigle, malterisanje i krečenje.

-Fasada će biti rađena u dve faze. U toku je prva faza u koju će biti uloženo 40 miliona dinara i podrazumeva i unutrašnju i spoljašnju fasadu zgrade, zaključno sa delom na Baletskoj sali – saznajemo od v.d. direktora Marka Markovljeva.  – Pošto prvi deo rekonstrukcije bude završen, nadam se, da će Ministarstvo kulture, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i lokalna samouprava opredeliti sredstva za drugu fazu. Druga faza obuhvatiće površinu od Baletske sale do kraja Partizana i takođe je projektom planirano i unutrašnja i spoljašnja sanacija.

Fasada, ali i uređenje unutrašnjosti objekta pomogli su Republika, Pokrajina i i lokalna samouprava po različitim projektima

-Preostaje da se uredi dvorište. Na bini, koja se nalazi u ovom prostoru, u toku je zamena pločica. Nakon toga uradiće se nova struja i molersko-farbarski radovi. Od Ministarstva turizma i omladine nedavno su nam odobrena sredstva, 17 miliona dinara, za projekat digitalizacije dvorišta odnosno pravljenje bioskopa na otvorenom. Postavićemo veliki led ekran, a bioskop će raditi i tokom dana i u večernjim satima. Već na proleće očekuju nas prve projekcije filmova. Pored toga dobili smo i sredstva za tehniku neophodnu za sve buduće događaje – kazao je naš sagovornik.

Lokalna samouprava Kulturnom centru vratila je na upotrebu lokal u kom je donedavno bila prodavnica „Planeta“. U njemu će biti otvorena Galerija koja je nekada postojala u prizemlju zgrade. Očekivanja su da novi prostor uskoro bude u funkciji. Na zgradi izgrađenoj sredinom 19. veka, koja je jedan je od najreprezentativnijih objekata u pešačkoj zoni, u proteklom periodu urađeno je puno toga.

-U Kulturnom centru najpre je rekonstruisan krov, a potom je završena i adaptacija foajea, reparacija stepeništa, hodnika, zamena unutrašnje  i spoljašnje stolarije, rekonstruisan je enterijer, Velika i Baletska sala, toaleti, podovi, elektro i molersko-farbarski radovi. Sanacijom plafona, tačnije skidanjem slojeva farbe koje su decenijama bile tu, došli smo do originalnog maltera na kom se vidi da je bio iscrtan. U saradnju sa Međuopštinskim zavodom za zaštitu spomenika,  urađeni su šabloni originalnih ukrasa i plafone ponovo krasi dekorativni moleraj koji nekada bio svojstven za ovakve objekte. Identičan je onom iz vremena kada je zgrada sagrađena, a boje su modernije, u skladu sa današnjim vremenom – podsetio je Markovljev.

Centralni deo stepeništa na ulazu postavljena je monumentalna skulptura autora Jovana Blata visoka oko sedam metara koja je ispunila prazan prostor. Skulpturu, drvo, ima ptice od terakote i to vrste koje se mogu videti u Kikindi i okolini.

Sledeće godine u planu je izgradnja lifta koji će omogućiti osobama sa invaliditetom da prisustvuju svim programima i događajima koji se organizuju na spratu Kulturnog centra. Pored toga cilj je i da se sa što više zelenila oplemeni dvorište.

A.Đ.

 

 

strelicarstvo

Troje streličara kikindskog Apola nastupilo je u Zaječaru na dvoranskom takmičenju u organizaciji SU Torlaci iz Knjaževca, bio je to i prvi kvalifikacioni turnir u novoj takmičarskoj sezoni, a Ana Lukić bila je najuspešnija, osvojila je prvo mesto u uzrastu juniorki, stilom olimpijski luk, ostvarivši lični rekord. Dragan Čobić uzeo je bronzu u konkurenciji veterana, pomenutim stilom i takođe uz najbolji vlastiti rezultat, a nakon duže pauze, nastupio je još i senior Zaviša Lučić, zauzevši sedmo mesto olimpijskim lukom.

struja-5

Iz Elektrodistribucije obaveštavaju meštane Mokrina da će u četvrtak, 4. decembra, između 10 i 14 časova, zbog planiranih radova na elektromreži, doći do privremenog prekida u snabdevanju električnom energijom.

Isključenje se odnosi na domaćinstva u sledećim ulicama: ulica Zlatna Greda od Dositeja Obradovića prema Železničkom redu, ulica Ivana Milutinovića od Dimitrija Tucovića do Dositeja Obradovića, ulica Jovana Jovanovića Zmaja od Dimitrija Tucovića do Dositeja Obradovića, ulica Svetog Save od početka ulice do Dositeja Obradovića, ulica Dositeja Obradovića od Zlatne Grede do Svetog Save, ulica Živka Kodranova od Zlatne Grede do Rade Trnića, ulica Dimitrija Tucovića i ulica Milana Kneževa.

town-center-6963965-1280
Švajcarci su na referendumu odlučno odbili uvođenje novog poreza na nasledstvo za superbogate. Predlog Mladih socijalista da se imovina veća od 50 miliona franaka oporezuje stopom od 50%, odbačen je sa 78% glasova protiv, prenosi portal Srpski ugao.

Ideja je trebalo da donese oko četiri milijarde franaka za klimatske projekte, ali je većina procenila da rizik od odlaska bogatih i dugoročne štete po privredu prevazilazi potencijalnu korist.

U zemlji postoji oko 2.500 ljudi čija imovina prelazi pomenuti prag, a zajedno poseduju oko 500 milijardi franaka. Na prvi pogled, predlog deluje kao elegantan način da se deo ogromnog bogatstva vrati društvu.

Ipak, sve više građana sumnja u to koliko se javni novac stvarno usmerava u projekte koji imaju merljive rezultate. Švajcarska je već globalni centar za upravljanje stranom imovinom i bankarski sektor strahuje da bi svako naglo povećanje poreza moglo da otera važne klijente.

Dok su zagovornici tvrdili da najbogatiji ujedno imaju najveći ekološki otisak, kritičari su podsećali da se pod oznakom „klimatski projekat“ često kriju nejasni programi, skupe studije i projekti koji se teško proveravaju.

Posebnu sumnju izaziva uloga brojnih organizacija koje koriste javne fondove, a ne nude konkretne rezultate.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Građani širom Evrope sve češće postavljaju ista pitanja. Koliko se javnog novca zaista troši na konkretno smanjenje zagađenja, a koliko odlazi na birokratiju, kampanje i projekte koji postoje samo na papiru? Klimatska politika jeste važna, ali postaje opasno kada se pretvori u neprozirnu industriju budžetskih zahteva. Ako institucije ne obezbede jasne rezultate i potpunu transparentnost, otpor ovakvim inicijativama biće sve veći.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

Don`t copy text!