јануар 26, 2026

Dan: 18. novembar 2025.

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

zc

U desetinama gradova širom Slovačke građani su izašli na ulice posle poziva opozicionih partija i nevladinih organizacija. Najveći skup održan je u Bratislavi, gde su demonstranti na Trgu slobode zahtevali političke promene i kritikovali vladu Roberta Fica. Deo javnosti smatra da je njegova politika, posebno stavovi o migracijama, ekonomska usmerenost na veći stepen samostalnosti i insistiranje na državnom suverenitetu, razlog što se našao pod pojačanim pritiskom opozicije i aktivističkih grupa. Fico vodi čvrst kurs protiv nekontrolisanog migrantskog priliva i naglašava potrebu da Slovačka donosi odluke u skladu sa sopstvenim interesima, što njegove pristalice vide kao temelj stabilnosti, a protivnici kao odstupanje od evropskih očekivanja.

Sličan obrazac pojavio se i u Češkoj. Na godišnjicu Sametne revolucije organizovani su masovni protesti protiv novoizabranog Andreja Babiša. Njegova ekonomska politika, fokusirana na jačanje domaće privrede i smanjenje zavisnosti od spoljnih centara moći, izazvala je oštre reakcije opozicionih organizacija. Demonstranti tvrde da se boje njegovog političkog stila, dok Babišove pristalice smatraju da protesti prenaglašavaju strahove i da je cilj da se oslabi lider koji pokušava da vodi pragmatičnu, samostalnu politiku.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

U ovim događajima prepoznatljiv obrazac koji se poslednjih godinu dana ponavlja u više evropskih država. Protesti koji izbijaju gotovo paralelno, sa sličnom retorikom i sličnim organizatorima, deluju kao deo šireg političkog pritiska na lidere koji pokušavaju da vode samostalnu migrantsku i ekonomsku politiku. I Fico i Babiš insistirali su na jačanju suvereniteta, mirnijem i racionalnijem upravljanju migracijama i unutrašnjem ekonomskom razvoju kao osnovi stabilnosti države. Upravo takve poruke često postaju meta dobro koordinisanih akcija koje se predstavljaju kao spontani građanski otpor.

Paralela sa Srbijom nameće se sama. I ovde su se protesti najčešće pojavljivali onda kada je država insistirala na sopstvenoj razvojnoj politici, zaštiti ekonomskih interesa i jasnom stavu da odluke treba da se donose u Beogradu, a ne u Vašingtonu ili Briselu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić vodi kurs koji deo javnosti podržava upravo zbog jačanja suverenosti i pokušaja da se Srbija stabilno razvija bez potčinjavanja spoljnim centrima moći.

Upravo zato dešavanja u Slovačkoj i Češkoj predstavljaju važnu pouku i za Srbiju. Kada se pod pritiskom nađu lideri koji, kao predsednik Aleksandar Vučić, insistiraju na očuvanju političke i ekonomske samostalnosti zemlje, postaje još jasnije koliko je važno čuvati stabilnost, doslednost i pravo države da sama određuje svoj put.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

CDA-9536-w1024

Deda Mraz će, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima, u subotu, 22. novembra u 17 sati, ispred Gradske kuće doneti „Kutiju želja“. Dragi mališani, napišite pisma sa novogodišnjim željama kako biste ih predali najpoznatijem deki na svetu. Potrebno je čitko da se napiše ime i prezime deteta, koliko ima godina, želju, tačnu adresu i broj telefona roditelja ili staratelja. Pismo treba da se ubaci u kutiju i ukoliko ste, draga deco,  bili dobri, Deda Mraz će vam sigurno ispuniti želju.

Značaj i lepota darivanja cilj je tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad. Želja je da se za Novu godinu obraduju svi mališani. Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će obradovati mališane kako u gradu, tako i na selima i ulepšati im praznike. Ovo je 13 godina da se organizuje ova aktivnost i kako je i ranijih godina istaknuto ovo je jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

Jovan-Popovic-8

Na dan rođenja književnika Jovana Popovića, 18. novembra, Osnovna škola koja nosi njegovo ime obeležila je Dan škole i 75 godina postojanja. Hodnici i učionice bili su ispunjeni dečijom grajom, muzikom, recitacijama i radionicama posvećenim ovogodišnjoj temi „Koliko se poznajemo“, kojom je škola odlučila da u prvi plan stavi prijateljstvo, empatiju i razumevanje među učenicima.

Nakon svečane priredbe sa muzičkim tačkama i recitatorskim nastupima, učenici su nastavili druženje u učionicama, kroz radionice i kvizove u kojima su proveravali koliko zapravo znaju jedni o drugima. Nekoliko nedelja ranije, đaci su dobili formulare sa ličnim pitanjima – od omiljene boje do najboljeg druga.

Na Dan škole, odeljenske starešine su formirale ekipe od po tri učenika i čitale im odgovore sa formulara kako bi pogodili o kom drugu se radi. Najuspešnije ekipe nagrađene su medaljama i slatkišima a niži razredi imali su slične, uzrastu prilagođene aktivnosti.

Direktorka škole Jelena Krvopić ističe da je ovakav način obeležavanja Dana škole postao prepoznatljiv za ovu obrazovnu ustanovu: radionice, zajedništvo i aktivno učešće sve dece.

-Odlučili smo da naše učenike okrenemo jedne ka drugima i da ih podsetimo koliko su prijateljstvo i empatija važni – rekla je Krvopić.

Kako naglašava, cilj je da svaki učenik oseti da je ovaj dan posvećen upravo njemu, ali i da nauči koliko je važno da vidi drugare pored sebe, da ih bolje upozna i razume.

Jedno od odeljenja drugog razreda otišlo je i korak dalje, osmislivši akciju „Knjiga za znanje, slatkiš za drugare“. Oni su prikupili više od sedamdeset knjiga i lektira koje će pokloniti školskoj biblioteci, dok su slatkiše namenili međusobnom darivanju. Na taj način, mališani su povezali ljubav prema čitanju sa kulturom deljenja i pažnje prema drugima, što je još jedan od načina da se učvrste vršnjačke veze u školskom kolektivu.

Obeležavanju Dana škole prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za obrazovanje, Tihomir Farkaš, koji je istakao da OŠ „Jovan Popović“ već decenijama prepoznaju po dobroj atmosferi i posvećenosti deci.

-Lokalna samouprava stoji uz školu „Jovan Popović“ i podržava sve aktivnosti koje ona organizuje. Ovo je jedna lepa škola u kojoj se oseća domaćinska atmosfera. Uvek je zadovoljstvo doći ovde. Roditeljima, deci i zaposlenima čestitam dan škole i želim da nastave da nižu uspehe – poručio je Farkaš.

Škola danas ima 302 učenika raspoređenih u 16 odeljenja, a želja kolektiva, kako kaže direktorka, jeste da naredne godine donesu „neka lepša vremena“ za sve škole. Upravo ovakvi dani pokazuju koliko je škola važan oslonac zajednice – mesto gde deca ne uče samo gradivo, već i kako da budu bolji drugari, pažljivi sagovornici i aktivni učesnici u životu svoje sredine.

T. D.

Milos-Zivanovic

Žiri za dodelu književne nagrade „Jovan Popović“ Milana Grbić, Valentina Knežević i Zvonko Karanović (predsednik) jednoglasno je doneo odluku da  priznanje za 2025. godinu pripadne Milošu Živanoviću iz Beograda za rukopis poeme „Obale dobre vode“. U konkurenciji se našlo 217 naslova, a Miloš Živanović je nagrađen plaketom, kao i objavljivanjem rukopisa u izdanju „Partizanske knjige“.

Poema „Obale dobre vode“, pisana kao septet, ističe se po poetskoj i poetičkoj složenosti, semantičkoj višeslojnosti, te stilskom i jezičkom majstorstvu. Razvijajući središnje motive gubljenja domovine i raseljeništva usled istorijskih lomova, delo ne propituje uzroke tih lomova već naglašava razornu snagu i posledice koje oni neminovno ostavljaju na pojedince i zajednice, bitno određujući njihove egzistencije ali i poimanje sopstvenog identiteta. Iako polazi iz jasno naznačenog konteksta raspada Jugoslavije početkom 90-ih godina prošlog veka, univerzalnost centralne teme postignuta je, uverljivo, na nekoliko nivoa – literarno, idejno i značenjski. Nizanjem slika po principu asocijacija i analogija istkana je složena mreža ličnih i kolektivnih sećanja i doživljaja, a brojnim referencama suptilno se upućuje na ponavljanja istorijskih procesa kroz epohe na Balkanu, u Evropi, ali i bilo kojoj teritoriji od postanka civilizacije, stoji u obrazloženju žirija.

Miloš Živanović (1976) je autor šest knjiga pesama, proznih tekstova  i romana.

Regionalnu književnu nagradu „Jovan Popović“ na godišnjem nivou dodeljuje izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ u znak promocije savremene regionalne književnosti, kao i simbol sećanja na velikog kikindskog, srpskog i jugoslovenskog pisca. Dodelu priznanja podržalo je Ministarstvo kulture.

 

Medjunarodni-dan-studenata-1

Juče je u dvorištu Studentskog odmarališta na Paliću obeležen Međunarodni dan studenata ekološkom akcijom ,,Priroda nema alternativu: Zato deluj i ti“ u kojoj su zajedno sa studentima učestvovali ministar prosvete prof. dr Dejan Vuk Stanković i ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov.

Događaj je organizovan pod pokroviteljstvom Ministarstva za zaštitu životne sredine, Ministarstva prosvete, Javnog preduzeća ,,Srbijašume“ , ustanovom Studentskog odmarališta ,, Palić“ i Fondacije ,,Svetozar Miletić“.

Na početku događaja prisutnim studentima se uz čestitke njihovog dana obratila ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov.

“Svetski a naše je upravo lokalitet Palić, gde je životna sredina, šumarstvo, volonterizam, aktivizam i studentski aktivizam u pravom smislu te reči pokazuje na delu na koji način radimo za budućnost kroz konkretnu akciju ,, Priroda nema alternativu“”, poručila je Pavkov.

Ministar Stanković čestitao je studentima njihov dan i poručio da će Vlada Srbije i Ministarstvo prosvete nastaviti da unapređuju uslove studiranja u zemlji.

“Obrazovni proces na univerzitetima je normalizovan i želim studentima da svakog dana stiču nova znanja i veštine, kao i da fakulteti budu mesta koja će ih najbolje pripremiti za ulazak na tržište rada”, rekao je Stanković.

On je dodao da je posebno simbolično što se ekološka aktivnost realizovala upravo na Međunarodni dan studenata.

“Drago mi je što ovom zajedničkom akcijom pokazujemo odgovornost prema planeti Zemlji, prirodi i prema sebi”, rekao je ministar.

Događaju su prisustvovali i direktor Ustanove studentsko odmaralište „Beograd“ Nenad Borovčanin, kao i direktor JP „Srbijašume“ Krsto Janjušević, u okviru akcije „Drvo za budućnost – Srbija raste“.

Nakon obraćanja, su zajedno sa studentima posadili sadnice u dvorištu Studentskog odmarališta ,,Palić“.

Izvor: NS uživo

 

 

accident-1316860-1280

Sajanac B.J. star 41 godinu, vozač „opel vektre“ zrenjaninskih registarskih tablica poginuo je u ponedeljak uveče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Iđoš – Sajan. Sa njim je, na mestu suvozača, bio i njegov 17- godišnji sin koji je lakše povređen.

Nesreća je Policijskoj upravi prijavljena nešto pre ponoći, a kako saznajemo B.J. je išao iz pravca Sajana ka Iđošu i tokom skretanja u desno, a najverovatnije usled neprilagođene brzine, prevrnuo se u kanal.

Na lice mesta vrlo brzo stigle su dežurne ekipe saobraćajne policije i Hitne pomoći, a lekar je mogao samo da konstatuje smrt vozača.

Povređeni tinejdžer prebačen je u Opštu bolnice gde su pregledali dežurni lekar, hirurg i pedijatar. Urađena je potrebna laboratorijska i radiološka dijagnostika. Nakon ukazane pomoći, pacijent je poslat na kućno lečenje.

Na mestu nesreće obavljen je uviđaj, a glavni tužilac kikindskog Osnovnog javnog tužilaštva izdao je nalog da se obavi obdukcija tela poginulog vozača.

zito-deembar-2

Optimalni agrotehnički rok za setvu pšenice je istekao 25. oktobra, a s obzirom na  loše vremenske uslove, žito se sejalo do 15. novembra. U našem ataru setva ozimih strnina završena je početkom nedelje.

-Oko 40 odsto pšenice posejano je u sušnim uslovima, a deo je, u trećoj dekadi septembra, zasnovan nakon padavina – saznajemo od savetodavca PSS Zorana Simića. – Nicanje ovog useva očekuje se do kraja nedelje s obzirom na to da su vremenski uslovi povoljni. Ove godine imaćemo ujednačeno nicanje jer je krajem septembra palo 25 litara kiše po kvadratnom metru, a nedavno je zabeleženo još 15 litara vodenog taloga.

I ove sezone nastavljen je trend povećanja površina pod žitom. Po procenama „Žita Srbije”, hlebnog zrna bi trebalo da bude od 15 do 20 odsto više.

-Tri godine unazad rod kukuruza bio je veoma loš. To je razlog što će poljoprivrednici i ove godine sejati više pšenice, na uštrb kukuruza. Kiša je dobrodošla s obzirom na to da je evidentan deficit vlage u zemljištu – napominje naš sagovornik.

Setvu uljane repice pratila je suša te su uslovi za klijanje i nicanje bili nepovoljni.

-Karakteristično za ovu kulturu je da je i ona nikla posle padavina u septembru i to između 40 i 60 procenata. Ukoliko vremenske prilike budu povoljne moguće je da će uljana repica opstati pošto veći deo ovog useva trenutno nije u optimalnoj fazi za prezimljavanje. Sa druge strane ukoliko temperature budu niske doći će do izmrzavanja – dodaje Simić.

Na teritoriji Subotice i Kikinde više hiljada hektara pod uljanom repicom je preorano zbog suve i tople klime tokom septembra i oktobra. Zato su poljoprivrednici usev morali da zamene drugim, pšenicom i ječmom. Koliko će uljarice ostati znaće se kada prođe novembar.

A.Đ.

struja-brojilo

Zbog radova na električnoj mreži u četvrtak, 20. novembra od 10.45 do 11.45 struje neće biti u Bašaidu u ulicama Jovana Jovanovića Zmaja od Svetosavske do Rade Budurina, Aleksandra Grujića od Jovana Jovanovića Zmaja do Rade Mikalačkog i Svetosavska od Jovana Jovanovića Zmaja do 4.oktobra.

Istog dana od 12.15 do 12.45 časova električne energije neće biti  u ulicama Rade Mikalačkog od Aaleksandra Grujića do Svetosavske i u Svetosavskoj od Svetozara Miletića do Jovana Jovanoviča Zmaja.

Takođe u četvrtak od 13.30 do 14 sati struje neće biti u Banatskoj Topoli u ulici Petefi Šandora od Kikindske do polovine ulice prema Nikole Tesle.

 

Don`t copy text!