јануар 26, 2026

Dan: 31. oktobar 2025.

Evropska studentska unija (ESU) i njena predsednica Lana Par otkazali su podršku studentima blokaderima i odustali od dolaska u Novi Sad, iako je Parova prvobitno potvrdila prisustvo.

Grupa studenata sa Mašinskog fakulteta u Beogradu nedavno je uputila ESU-u poziv da „učestvuje“ na događaju zakazanom za 1. novembar u Novom Sadu, navodno povodom komemoracije, ali i godišnjice tragedije povezane sa padom nadstrešnice.

Zašto kažem navodno? Zato što se, prema saznanjima do kojih se tek dolazi, iza svega krije nešto sasvim drugo.

Poziv je prosleđen svim članicama ESU širom Evrope, a Parova i njena saradnica Katariina Järve prvenstveno su najavile dolazak u Srbiju.

Kad ono međutim – hladan tuš za organizatore!

Danas je usledio potpuni preokret. ESU je saopštio da niko iz te organizacije neće prisustvovati događaju, niti će imati bilo kakvu ulogu u njemu.

Fokus sutrašnjeg okupljanja, nije sećanje na žrtve, već izazivanje nereda i političkih provokacija.

Pravi Srbin će danas otići u crkvu, prisustvovati liturgiji i upaliti sveću nastradalima. Oni koji planiraju haos, to ne razumeju. Njima izgleda nije bitna ni tuđa empatija, ni iskrena želja da se oda počast žrtvama. To su oni. To su njihovi maniri.

Prema dostupnim  informacijama, danas se otkrivaju šokantna saznanja o planu za izazivanje nereda i destabilizaciju zemlje, što mnogi već nazivaju pokušajem da se u Srbiji zapali varnica građanskog sukoba.

Kako je ranije pisao NS Uživo, ni unutar samih blokadera ne vlada sloga – dok se jedni svađaju među sobom, drugi se povlače i sve više im otkazuju podršku. Iako su se nadali evropskoj podršci, sada se jasno vidi da blokaderi ostaju sami, dok se redovi onih koji ih podržavaju sve više osipaju.

nsuživo.rs

saobracajna-nesreca

Na putu između Nakova i Kikinde, u večernjim satima, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo putničko vozilo i magarac koji je iznenada izleteo na kolovoz.

Prema rečima očevidaca, životinja je najverovatnije došla iz pravca obližnjih vikendica. Vozač, devojka (32) iz Nakova, nije uspela da izbegne udar. Tom prilikom je lakše povređena i prevezena u kikindsku bolnicu radi pregleda.

Na automobilu je pričinjena velika materijalna šteta, dok je magarac uginuo na mestu nesreće.

vucic-instagram

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u obraćanju građanima da će sutra, na godišnjicu pada nadstrešnice u Novom Sadu, otići u crkvu i zapaliti sveću za svakog od 16 nastradalih u toj tragediji i pozvao sve ljude da to isto učine, kao i da iskažu poštovanje prema njima i jedni prema drugima, i da sutrašnji dan protekne mirno.

„Sutra, 1. novembra, otići ću u crkvu da se pomolim Bogu, da zapalim sveću za svakoga od njih. Pozivam i ljude da isto to učine, a znam da mnogi od vas to i hoće. Znam i razumem da u trenucima tuge neki ljudi utehu traže u okupljanjima, na ulicama, trgovima, drugim mestima. Svako to obeležava i svako tuguje onako kako misli da je najbolje. Sve dok se to radi na miran i zakonit način, uz poštovanje i obzir prema drugim ljudima, ja to u potpunosti podržavam“, rekao je Vučić.

Zamolio je sve da za žrtve i njihove porodice iskažemo poštovanje prema njima i jedni prema drugima.

„Znam da su mnogi i dalje veoma ljuti i osećaju nemoć, što još nisu određeni krivci za taj užasni događaj, a kamoli kažnjeni. Ne moram da naglašavam da je to izuzetno razočaravajuće, iako su takvi procesi komplikovani i traju dugo i u mnogo naprednijim zemljama. Mogu da razumem ljutnju, naročito porodica žrtava i oni koji su bili direktno povređeni i pogođeni tragedijom. Iskreno se nadam da će na ta pitanja uskoro biti dat odgovor na način koji porodicama i svima u Srbiji daje neku vrstu pravde“, rekao je Vučić.

On je istakao da njemu nije važno samo da se otkrije šta se tačno dogodilo i zašto se dogodilo, već kako da sprečimo da se takve užasne stvari ponovo dogode ili bar da svedemo šansu za to na najmanju moguću meru.

„Pre godinu dana naša zemlja je doživela užasnu tragediju, 16 života je izgubljeno usled pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu: Sara, Valentina, Đorđe, Milica, Nemanja, Anđela, Miloš, Stefan, Sanja, Goranka, Vukašin, Mileva, Đuro, Vasko, Anja i Vukašin. Svaka od njih, jedan život, svaka od njih, član porodice, član zajednice našeg društva i naše države, koja je od tada uzburkana i uzdrmana“, rekao je Vučić.

On je kazao da 16 nevinih duša ništa nije zgrešilo i da su se ne sluteći šta će se dogoditi tog dana u petak, živeći svoje živote najbolje što su mogli našli pod nadstrešnicom železničke stanice u Novom Sadu.

Moja istinska želja je da sutrašnji dan prođe mirno, izvinjavam se zbog grešaka

Predsednik Srbije izjavio je da želi da sutrašnji dan prođe mirno i poručio da sva mržnja koja ključa u našem društvu ne donosi ništa dobro, te da su u poslednjih godinu dana svi pravili greške, uključujući i njega, za šta je uputio izvinjenje svima.

Vučić je večeras, tokom obraćanja građanima naglasio da je njegova istinska želja kao predsednika Republike da sutrašnji dan prođe mirno, s poštovanjem jednih za druge i jednih prema drugima, posebno prema žrtvama.

„Da prođe sa više tišine nego vike, sa više razmišljanja nego nadgornjavanja, sa jasnijim pogledom ka sebi nego ka drugima. Nigde nas neće dovesti to što krivimo jedni druge, samo zajedničkim radom možemo nešto bolje da stvorimo“, poručio je Vučić.

On je rekao i da je posao države da štiti svoje građane i dodao da je od suštinske važnosti da se odredi prošlost, najviše zato da bismo shvatili šta u budućnosti možemo bolje da uradimo.

„To je dužnost nas koji vodimo ovu zemlju“, kazao je Vučić.

Kako je naveo, godinu dana posle užasnog dana, 1. novembra kada je pala nadstrešnica na železničkoj stanici u Novom Sadu zbog čega je stradalo 16 osoba, mnogi u našem društvu pravili su ozbiljne i velike greške, uključujući i njega.

„Šok usled tog događaja prouzrokovao je to da su mnogi ljudi pokazali nečuveni bes, da su klevetali, kršili pravila, provodili nasilje nad drugima i tuđom imovinom, pokušavali da unište nit našeg društva i osnovne vrednosti koje nas kao narod povezuju. Kao što su neki pokazali bes, u nekim trenucima sam i sam rekao neke stvari zbog kojih mi je žao što sam ih izgovorio kako o studentima, tako i o demonstrantima i drugim ljudima sa kojima se nisam slagao. Izvinjavam se zbog toga“, kazao je Vučić.

Kako je dodao, svoje greške ne shvata olako.

„One me progone. Oni koji me poznaju znaju da sam svoj najveći kritičar, ali dovoljno sam odgovoran da prepoznam svoje greške i da ih priznam i time da pokušam da budem bolji“, naveo je.

Vučić je poručio da želi da se sutra svako od nas osvrne na stvari koje je rekao ili uradio.

Istakao je da će on to učiniti i da će u tom osvrtanju da razmisli da li je išta moglo da se uradi drugačije na mirniji način i uz poštovanje drugih.

„Sva ta mržnja koja ključa u našem društvu ne donosi ništa dobro. Vodi samo do još veće destrukcije. U oguljenom besu ne uspevamo da vidimo, poništavamo sposobnost da živimo zajedno u jednoj državi za koju sam siguran da je svi volimo“, kazao je Vučić.

Pozivam još jednom na dijalog, sutrašnji dan treba da nas ujedini

Predsednik Srbije pozvao je večeras one koji protestuju ponovo na dijalog posle obeležavanja godišnjice pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i poručio da sutrašnji dan treba da bude dan koji nas ujedinjuje, a ne dan koji nas dodatno razdire.

„Posle sutrašnjeg dana, hajde da pokušamo još jednom sa dijalogom u društvu. Još jednom pozivam one koji protestuju da sednu za sto, iskažu svoje želje, da učestvuju u razgovoru, debatama. Ne kroz ultimatume, već kao deo razgovora“, rekao je Vučić u obraćanju iz Predsedništva Srbije.

Vučić je istakao da istinska pravda mora da bude zadovoljena za živote koji su izgubljeni tokom tog kobnog dana.

„Tu se svi slažemo. Ali ne pravda izmišljena na ulicama, već pravda koja se donosi u institucijama. Neki od nas možda misle da te institucije nisu sposobne, ali to su jedine institucije koje imamo i moramo da ih podržimo i da apelujemo na njih da rade svoj posao. Da rade vrednije i brže kako bi se otkrila istina. Ne istina jedne ili druge strane, već jedina istina. Ona koja je potkrepljena dokazima. To je istina koju bi sve strane društva trebalo da budu voljne da prihvate“, rekao je Vučić.

Rekao je da sutrašnji dan treba da bude dan koji nas ujedinjuje, a ne dan koji nas dodatno razdire.

„Dan kada ćemo se ujediniti u tuzi porodica i pokazati svoje poštovanje i ljubav prema njima. Ne dan koji će svaka od nas iskoristiti za svoju političku dobrobit. A posle sutrašnjeg dana, hajde da pokušamo još jednom sa dijalogom u društvu. Oni koji žele da protestuju mogu to i da nastave, ali sa više poštovanja prema svojim sunarodnicima koji se sa njima ne slažu. Sa više poštovanja zakona i pravila u društvu kojih svi moramo da se pridržavamo“, rekao je Vučić i dodao da protestovanje samo po sebi nije zamena za razgovor.

Kako je rekao, ono je dobro za uzvikivanje slogana, ali ne za rešavanje problema.

„Naša zemlja će u narednih nekoliko nedelja i meseci da se suoči sa ogromnim izazovima. Oni nemaju veze sa sutrašnjim danom. Oni nemaju veze sa protestima. Stvari koje smo uzimali zdravo za gotovo se urušavaju u današnjem svetu. Strukture koje su godinama funkcionisale nestaju. U nas se velikom brzinom menja. Događaju se tektonske promene. I mi na sve to moramo da pružimo najbolji odgovor, zajedno i ujedinjeno“, naglasio je Vučić.

Dodao je da će, uprkos svemu, Srbija opstati, ali to da li će napredovati, zavisi od svih nas.

„Ako nastavimo da se svađamo, imaćemo manje energije koje ćemo da upotrebimo za rast i prosperitet naše zemlje. Ako radimo zajedno, sve možemo da prevaziđemo i iz toga izađemo jači“, poručio je Vučić.

On je još jednom uputio iskreno saučešće porodicama 16 poginulih.

„Uvek ćemo ih se sećati. Ne možemo i nemamo pravo da dozvolimo sebi da zaboravimo. Njihovim porodicama želim da nađu utehu na svaki način koji mogu, iako znam da nikada ni neće biti dovoljno snage, ni dovoljno prave utehe. Čuvaćemo sve te duše i sva ta voljena imena u našim srcima. Bog da im dušu prosti i podari im carstvo nebesko. Neka Bog blagoslovi Srbiju“, rekao je Vučić.

Tanjug

rose-1273740-1280

Vlada Republike Srbije donela je Odluku kojom se 1. novembar 2025. proglašava za Dan žalosti povodom godišnjice smrti i stradanja 16 građana zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novim Sadu.

Saopštenje Vlade Srbije prenosimo u celosti:

Zakonom o obeležavanju dana žalosti na teritoriji Republike Srbije uređuju se uslovi i način obeležavanja dana žalosti na teritoriji Republike Srbije, obaveze državnih organa i organizacija, organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, javnih ustanova i javnih preduzeća koje oni osnivaju, organizacija kojima je zakonom povereno vršenje poslova državne uprave kao upravnih ovlašćenja, obaveze drugih pravnih i fizičkih lica, kao i sankcije za nepoštovanje utvrđenih obaveza u pogledu obeležavanja dana žalosti.

Dan žalosti otpočinje u 00.00 sati dana koji je određen za dan žalosti, a završava se u 24.00 sata dana koji je određen za poslednji dan dana žalosti.

Načini obeležavanja dana žalosti su spuštanje zastave na pola koplja, što podrazumeva da organi i organizacije, kao i druga pravna lica koja ističu zastavu, dužna su da u vreme dana žalosti zastavu Republike Srbije spuste na polovinu jarbola, odnosno koplja, uz odgovarajuće osvetljenje noću.

Medijsko informisanje i sećanje podrazumeva da radiodifuzne organizacije za informisanje javnosti na teritoriji Republike Srbije, dužne su da u svojim programima, uključujući i emisije namenjene inostranstvu, na dan proglašenja dana žalosti: emituju odluku o proglašenju dana žalosti i o programu njegovog obeležavanja koju donosi nadležni organ Srbije ili telo koje on odredi, obaveste javnost o skupovima sećanja koje povodom dana žalosti organizuju nadležni organi Republike Srbije ili tela koja ona odrede, umesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa zabavnom i narodnom muzikom, emituju muziku i emisije prikladne danu žalosti i usklade detaljnu programsku šemu u vreme dana žalosti.

Novinsko-izdavačke organizacije koje izdaju dnevne novine dužne su da na dan žalosti svoje listove odštampaju u crnoj boji, navodeći na prvoj strani odluku o proglašenju dana žalosti i proglašenju njegovog obeležavanja.

Muzeji, pozorišta, bioskopi, organizacije koje imaju muzičko-scenske programe, arhive i druge ustanove u oblasti kulture obavezni su da svoje programe prilagode danu žalosti.

Dan žalosti u sportskim halama, na stadionima i igralištima obeležava se spuštanjem na pola jarbola ili na pola koplja zastave Republike Srbije i zastava sportskih klubova, a ako je reč o sportskim susretima međunarodnog značaja onda i spuštanjem zastava međunarodnih sportskih organizacija na pola jarbola ili na pola koplja.

U slučaju iz stava 1. ovog člana, pre početka sportske manifestacije, sudija zviždukom pištaljke označava početak i završetak odavanja pošte minutom ćutanja, i prikladnih poruka kojima se odaje pošta nastradalim u nesreći zbog koje je proglašen dan žalosti.

Za vreme dana žalosti je zabranjeno emitovanje narodne i zabavne muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mestima.

penzioneri-1

Šezdeset penzionera iz Kikinde, Čoke i Novog Kneževca, članovi Sindikalne organizacije penzionera, provelo je sedam dana na rehabilitaciji i rekreativnom odmoru u Ivanjici. Putovanje, koje je trajalo od 23. do 30. oktobra, organizovao je predsednik organizacije Radovan Subin, a domaćin je bio Hotel „Park“.

Tokom boravka, penzioneri su uživali u sadržajima koje hotel nudi, ali i u lepotama Ivanjice i okolnih krajeva. Učesnici su imali priliku da posete brojne znamenitosti, učestvuju u izletima i druže se u lepoj atmosferi.

-Prezadovoljan sam, gde god da smo putovali, sve znamenitosti grada smo obišli. Meni se to jako dopada. Ja bih, iskreno, stalno putovao sa njima – rekao je Milan Škoro, penzioner iz Kikinde.

Sugrađanin Petar Martinov ističe da Sindikalna organizacija ima važnu ulogu u životu starijih građana:

-Sindikalna organizacija penzionera ima jedan odgovoran zadatak koji izvršava sto posto u kvalitetu, a to je da utiču na naš oporavak i raspoloženje. Moraće da promene naziv u Organizacija „mladih penzionera“, jer se ovde ne stari – našalio se Martinov.

Predsednik Radovan Subin najavio je da će i naredna godina biti ispunjena brojnim putovanjima i druženjima. U planu su, između ostalog, posete Beogradu, manastirima u Srbiji, krstarenje Tisom, odlazak na more, kao i poseta Temišvaru i novogodišnjem vašaru.

Ovakva druženja, poručuju iz Organizacije, nisu samo prilika za odmor, već i za jačanje zajedništva, dobre energije i vitalnosti među penzionerima.

pss-vocarstvo-predavanje-(4)

Predavanje na temu „Prerada voća i povrća na gazdinstvima kao izvor dodatnih prihoda“ organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi. O temi je govorila savetodavac Jelena Kljajić koja se osvrnula i na zakonsku regulativu koja se odnosi na takozvana mala poljoprivredna gazdinstva i o tome šta je neophodno da od proizvoda koje prerade ostvare i dodatni prihod.

-Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je pravilnik kojim je tačno utvrđeno ko može da prerađuje proizvode na gazdinstvu, koje uslove  moraju da ispunjavaju, kako izgleda kontrola kvaliteta, kako da sertifikuju proizvod. Procedura nije komplikovana i podrazumeva registraciju u Agenciji za privredne registre koja može da se odradi elektronskim putem. Upisuju se u centralni registar malih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i tako stiču zakonsku mogućnost da prodaju sve što proizvedu – saznajemo od Jelene Kljajić.

Dva je načina prodaje proizvoda iz voćnjaka i povrtnjaka.

-Jedna je prodaja sa kućnog praga. Mahom su to manje količine i reč je o voću i povrću koje višak gazdinstvu koje ga je proizvelo i oni mogu da ga prodaju samo u svojoj sredini. Sa druge strane imamo i proizvođače sa malim proizvodnim kapacitetima koji imaju prostorije za preradu. Njihovi proizvodi mogu da se prodaju u čitavoj zemlji. Inspekcije proveravaju da li je gazdinstvo ispoštovalo proceduru propisanu Zakonom i Pravilnikom – istakla je naša sagovornica.

Kako navodi Jelena Kljajić na teritoriji grada ima dosta sugrađana koji se bave prodajom voća i povrća sa kućnog praga:

-Mali broj njih je registrovan i cilj je da im ukažemo da ne mogu da, na primer, skuvaju pekmez od voća koje im je preostalo i da ga prodaju, a da nisu upisani u APR-u.

Ovo je četvrta godina koja je, usled vremenskih uslova, bila loša za voćare, pogotovo za one koji imaju manje površine. Na teritoriji grada u ekspanziji je proizvodnja lešnika koji je i primarno voće jer zauzima najviše površina. Na drugom mestu je jabuka koja je takođe u organizovanoj proizvodnji. Kod individualnih proizvođača pored leske, koja je takođe dominantna, tu je i šljiva i sve više je zasada po dunjama.

Pokrovitelj predavanja je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

mirko-knezevic

U Banatskom Velikom Selu, već skoro dve decenije deluje Udruženje pčelara „Matica“, koje okuplja vredne meštane posvećene pčelarstvu, prirodi i zdravom životu. Ovo udruženje je postalo mesto gde se iskustva i znanje nesebično dele, a ljubav prema pčelama spaja različite generacije.

Pod vođstvom Mirka Kneževića, pčelari „Matice“ ne samo da brinu o svojim košnicama, već aktivno rade i na unapređenju uslova za razvoj zajednice. Nekadašnji stari mlin u selu pretvorili su u prijatan pčelarski kutak – mesto susreta, druženja i učenja. Tamo se danas održavaju predavanja, radionice i razgovori o najboljim načinima da se očuvaju pčele, ali i tradicija pčelarenja u ovom kraju.

Sa srodnim organizacijama neguju plodotvornu saradnju, a sa Udruženjem pčelara iz Surdulice pobratimili su se pre desetak godina.

– Udruženje je osnovano 2006. godine, sasvim jednostavno – meštani koji su imali po koju košnicu rešili su da se udruže. Pre korone nas je bilo oko šezdeset, danas je aktivnih tridesetak članova. Svake nedelje se okupljamo, razmenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih. Organizujemo „Dane meda“, druženja, dolaze nam pčelari i iz Kikinde i iz okolnih mesta. To je više od hobija, to je zajedništvo – kaže za „Komunu“ Mirko Knežević, predsednik Udruženja.

Kakva je bila ova godina za pčelare, pitamo ga.

Iskreno, teška. Mnogi su izgubili cele pčelinjake. Neko je ostao na desetak košnica, čisto da ne odustane. Glavni problem bio je nedostatak polena tokom zime. Pčele nisu imale snage da izdrže i već u martu smo gledali kako društva stradaju. Ali, suncokret je ove godine dobro medio, pa je prinos ipak bio solidan – ne kao nekada, ali dovoljan da ostanemo u igri.

Pčelarstvo je neizvesno jer svaka sezona donosi svoje izazove i nova iskustva. Ipak, ovim vrednim pčelarima, ne manjka posvećenosti. Svaki kilogram proizvedenog meda svedoči o njihovom trudu i strpljenju, a spona koja ih povezuje je i ljubav prema svom selu.

– Našli smo jedan stari mlin u raspadanju, potpuno ga obnovili i sada tu održavamo sastanke. Prostoriju koriste i druga udruženja, fudbalski klub, slikari… Sačuvali smo jedan objekat od propadanja, i to nam je važno. Uključujemo se i u akcije uređenja sela, sredili smo tribine na fudbalskom terenu, učestvovali u prolećnom čišćenju parka – kaže Knežević.

„Matica“ nije samo grupa pčelara – to je mala zajednica koja pokazuje da se trud i upornost isplate, ali i koliko je važno čuvati prirodu i negovati zajedništvo. Njihov rad je podsetnik da vrednoća, znanje i ljubav prema prirodi daju najslađe plodove — baš kao i njihov med.

PRIRODNI MED NASUPROT ŠEĆERNOM SIRUPU

Sa našim sagovornikom razgovarali smo i o razlici između prirodnog i veštačkog meda.

– Najbolji savet je jednostavan: kupujte med direktno od pčelara. To je med koji jedu naša deca, i ne bismo nikada pustili u prodaju nešto što nije zdravo. Zbog manjeg broja pčela cena će svakako rasti, ali bar znaš šta dobijaš. Bolje je dati koju stotinu dinara više, nego jesti šećerni sirup- ukazuje Knežević.

J. C.

 

 

Straus

Nemačko udruženje Kikinda poziva sugrađane na Johan Štraus koncert 2025, koji će biti održan u subotu 8. novembra u 18 časova u svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda.

Publika će uživati u izvedbama poznatih dela velikog kompozitora u izvođenju Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

Koncert je posvećen 200. godišnjici rođenja Johana Štrausa II, velikog majstora valcera čija muzika i danas inspiriše ljubitelje klasične umetnosti širom sveta.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje muzike da svojim prisustvom uveličaju ovaj svečani jubilej.

guzaljos-(1)

Ruskoselci, njih pedesetak, proteklog vikenda boravili su u mestu Apatfalva u Mađarskoj gde su učestvovali na manifestaciji „Gužaljoš“ koja je organizovana 22. put. Program je osmišljen radi promocije mađarske kulture i običaja. Sa svojim meštanima bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo Dušan Marjanović kojem je uručen takozvani „štap prijateljstva“.

-Sledeće godine domaćin „Gužaljoša“ biće Rusko Selo. Manifestacija okuplja Mađare iz četiri države i pet mesta koji su pobratimljeni. Čast nam je što ćemo moći da ugostimo učesnike iz Mađarske, Rumunije i Slovačke. Ovo je jedinstvena manifestacija i mi ćemo dati sve od sebe da bude i jedna od najboljih. Svake godine organizuje se u drugom mestu i 2026. je došao red na nas – istakao je Marjanović.

Stanovnici Ruskog Sela iz Srbije, Apača i Čanadapača iz Rumunije, Apatfalva iz Mađarske i Černi Broda iz Slovačke pobratimili su pre tri decenije. Iskren

– Manifestacija ima svoje korene i tradiciju, a svaka dalja saradnja sve više učvršćuje odnose našeg sela sa drugim mestima. „Gužaljoš“ traje tri dana i svako mesto predstavlja svoju tradiciju i običaje kroz folklor, pesmu, ples, glumu. Organizuje se i izložba rukotvorina koje neguju udruženja, tradicionalne hrane – pojasnio je naš sagovornik.

Planirano je da „Gužaljoš“ u Ruskom Selu bude organizovan u junu ili julu.

-Za naše meštane vrlo je važno negovanje kako srpskih , tako i mađarskih običaja. Upravo je ovakva manifestacija dobar primer da smo selo koje priznaje različitost u kulturi, jeziku i tradiciji. Ponosan sam što smo jedinstveni na teritoriji grada, pre svega, zbog dobrih odnosa u našoj zajednici. Rusko Selo važi za multikulturalnu sredinu , u kojoj se promovišu različitosti. Sledeće godine očekujemo između 250 i 300 gostiju koje ćemo, osim sa samim mestom upoznati sa svim znamenitostima na teritoriji grada, turističkim i istorijskim destinacijama – zaključio je Dušan Marjanović.

A.Đ.

 

sveti-luka

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetog Luku. Jevanđelista Luka, bio je jedan od četvorice apostola. Po zanimanju lekar, bio je izuzetno obrazovan, sa velikim darom za slikarstvo.

On je naslikao tri ikone Bogorodice sa Hristom koje su postale uzor svim kasnijim ikonama majke Božije, pa se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa.

Praznik je u našem narodu poznat kao Lučindan i česta je krsna slava. Obično se kaže: „ide Luka-eto vuka“ ili „sveti Luka sneg do kuka“, najavljujući zimu i snegove.

Kao svog zaštitnika slave ga i obrazovne ustanove. Poštuje se i kao zaštitnik medicine i farmacije, bolnica i apoteka, lekara, farmaceuta i bolesnika.

Don`t copy text!