јануар 26, 2026

Dan: 20. oktobar 2025.

vucic

Funkcioneri SNS su u poslednjih godinu dana izloženi velikim pritiscima, objektivno najvećim kojima su funkcioneri neke vladajuće stranke bili izloženi od ponovnog uvođenja višepartijskog sistema u Srbiji do danas.

Protiv njih se vodi svakodnevna brutalna kampanja. Izloženi su medijskom linču, pretnjama lustracijom, pretnjama prekim sudovima i dugogodišnjom robijom, pretnjama ubistvom, pretnjama članovima porodice, napadima na stranačke prostorije, napadima na imovinu a desetine funkcionera su bili i fizički napadnuti i životno ugroženi, uključujući i predsednika stranke Miloša Vučevića.

U takvoj atmosferi, pomalo neverovatno zvuči podatak da od 1. novembra 2024. godine, dana kada je u Srbiji počelo nasilno rušenje legalno izabrane vlasti, do danas nije zabeležen ni jedan jedini slučaj da je neki funkcioner SNS, od seoskog, preko opštinskog i gradskog, do pokrajinskog i republičkog nivoa, napustio stranku!

SNS ima više od 170 republičkih i pokrajinskih narodnih poslanika, više od 4.000 odbornika, više od 500 gradonačelnika, predsednika opština, njihovih zamenika i pomoćnika, predsednika lokalnih parlamenata, načelnika opštinskih i gradskih uprava, više od hiljadu članova gradskih i opštinskih veća, desetine ministara, pomoćnika i državnih sekretara, više od 15.000 članova saveta mesnih zajednica, hiljade članova raznih nadzornih i upravnih odbora – po mojoj površnoj računici možda i svih 30.000 javnih funkcionera.

I nijedan od njih nije podlegao pritiscima i pretnjama kojima su svakodnevno izloženi, ni jedan nije prihvatio primamljive ponude opozicije i blokadera da napusti svoju i pređe u redove neke druge stranke.

Podatak i vernost sa kojom najveća stranka, koja sutra slavi 17 godina od osnivanja, i njen nesporni vođa Aleksandar Vučić mogu da se ponose.

Izvor: Srbija danas

crkva-fasada-(1)

Pravoslavni hram Svetog oca Nikole u centru grada u proteklom periodu  delom je rekonstruisan. Skela koja je bila postavljena oko jedne od najstarijih zgrada u Kikindi razmontirana je, čime je i okončan posao planiran u ovoj godini.  Protojerej Miroslav Bubalo podseća da je ove godine značajan jubilej, dva i po veka od završetka izgradnje zdanja.

-Stekli su se uslovi da se uradi najozbiljnija rekonstrukcija hrama u proteklih 50 godina. Najpre smo zamenili postojeći crep, i rekonstruisali dotrajale delove na krovu i na kraju smo sanirali postojeću fasada – kaže naš sagovornik.

Kako na crkvi nije bilo odgovarajućeg crepa on je pucao na krovu što je uzrokovalo prokišnjavanja. Stoga je je podaščan krov i stavljena nepropusna folija kako bi se došlo do trajnog rešenja. Fasada je sanirana i okrečena sa materijalima koje je odobrio nadležni Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Subotice.

-Osposobljen je i sat u zvoniku koji nije radio pet, šest godina. Sada smo u eksperimentalnoj fazi, proveravamo razliku u tačnosti, kao i da li na rad sata imaju uticaja vremenske prilike. Mehanizam je stariji i ima oscilacija u odnosu na visoke i niske temperature. Rešili smo pogon sata i sada ga pratimo. Želja nam je da sat ponovo ima mehanizam za izbijanje, da se ponovo čuje na svakih 15 minuta, kako je to bilo nekada – otkrio je protojerej Bubalo.

Finansijer radova je kikindska Pravoslavna crkvena opština.

-Neophodni su i manji radovi u unutrašnjosti crkve. Na pojedinim mestima izbila je vlaga i šalitra i to bi trebalo sanirati. U planu je i da postavimo toplotnu pumpu koja bi zagrevala deo hrama koji ima podno grejanje, kao i da se zameni deo oštećenih pločica – pojasnio je protojerej Miroslav Bubalo.

U okviru proslave jubileja, 250 godina, krajem ovog meseca iz štampe će izaći i knjiga o crkvi Svetog Nikole koju je napisao Tihomir Gajski. Pošto knjiga ugleda svetlost dana biće organizovana i promocija. Do kraja godine u planu je i izložba arhivalija, starih predmeta, ikona i jevanđelja koje hram poseduje.

JUBILEJ ČITAVOG GRADA

-Ovo nije samo jubilej crkve, nego čitavog grada – navodi protojerej Bubalo. – Kikinđani su najpre izgradili crkvu od cigle pa su tek nakon toga pravili svoje kuće od čvrstog materijala.

A.Đ.

resized-image-35-1200x600-1140x570

Stefano Pavesi, odbornik u gradu Milano i saradnik poslanika Evropskog parlamenta Silvije Sardone, sebe opisuje kao „patriotu” iz Lige, stranke desnog centra koja je deo italijanske vladajuće većine. Kaže da su, prema njegovom uverenju, prioriteti „odbrana Italije i njenih granica” i podseća da je Liga, kako navodi, 1999. godine bila jedina koja je glasala protiv bombardovanja SRJ. Pavesi je i humanitarac: kao student pokrenuo je akcije pomoći progonjenim hrišćanima i tada se zainteresovao za pitanje Kosova i Metohije. U razgovoru za „Srpski Ugao” posebno se osvrće na proteste u Srbiji i njihovu pozadinu, kao i na pitanje Kosova i Metohije.

Govoreći o aktuelnim političkim napetostima, Pavesi smatra da su „protesti u Srbiji pokušaj destabilizacije“. „Vidimo slične obrasce pritiska i na lidere kao što su Orban ili Meloni. Naravno, uvek ima iskrenog, spontanog nezadovoljstva, posebno kod mladih koji ponekad pribegavaju nasilju usled nagomilanih tenzija. Ali kada se politički protest preko noći prelije u pokret mase, gotovo sigurno postoji finansijska i logistička podrška od spolja, acilj je oslabiti vladu i zaustaviti kurs koji spoljnim akterima ne odgovara.”

„Vučić je pokušavao da normalizuje Balkan. Nakon početka rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku razumeo je da je sledeća varnica moguća upravo na Balkanu i da bi to moglo prerasti u širi rat. Zato je tražio kanale i ka Evropi i ka Rusiji – da bude most, da se traži mir, što Evropa nije uradila. Organizovao je izbore, pobedio i politički upravljao tenzijama. Upravo zato verujem da je postao meta kampanja koje imaju za cilj da ga oslabe. Kada je pokušao da vodi tu politiku mostova, pritisci su porasli.”- ističe Pavesi.

„Pre više od deset godina, kao univerzitetski studenti, osnovali smo grupu koja se bavila progonima hrišćana u svetu. Već te prve godine organizovali smo prikupljanje i slanje lekova, preko momaka koji su išli na teren na Kosovo i Metohiju”, kaže Pavesi.

„Mnoge stvari nam se nisu uklapale u narativ koji smo slušali, govorilo se da su Srbi ‘loši’, a ipak je teritorija, ako je gledate bez velikih geopolitičkih interesa, oduzeta Srbiji. Italija je s tim događajima usko povezana, odavde su poletele bombe koje su gađale Beograd. Hteli smo da razumemo zašto je naš narod prihvatio tu odluku, zašto nije bilo velikih uličnih demonstracija protiv nje. Kada je počeo rat u Siriji, video sam sličan obrazac – isti akteri, iste sile. Kosovo sam doživeo kao poslednju evropsku granicu, ako tamo više ne bude Srba i hrišćana, to je početak evropskog posrnuća.”

Pavesi tvrdi da se „na Kosovu danas brani hrišćanstvo“, povlačeći paralelu sa srednjovekovnim nasleđem. „Po mom viđenju, na Kosovu je primenjen model etničke zamene. Nekada su tu živeli Srbi, neki su proterani, a neki ubijeni, a zatim su zamenjeni većinski albanskim, pretežno muslimanskim stanovništvom, kako bi se oslabili koreni Srbije. Da budem jasan: nemam ništa protiv Albanije ili albanskog naroda; govorim o posledicama političkih odluka velikih sila.”
Iz toga izvodi politički zahtev: „Moralna je obaveza štititi ljude, manastire i identitet. I zato ponavljam stav Lige: Italija ne treba da bude ta koja priznaje Kosovo kao državu.”

U Evropi se, očigledno, menja raspoloženje: partije koje sebe nazivaju patriotskim jačaju u više država, od Austrije, preko Francuske i Nemačke, do Italije gde su već deo vlasti. Pavesijev stav sugeriše da taj trend otvara prostor i za postojaniji odnos prema suverenitetu Srbije na Kosovu i Metohiji, kao i za bolji položaj naše države unutar evropskih procesa. Ako se politički tok nastavi u ovom pravcu, Beograd može računati na pragmatičnije sagovornike u EU po ključnim bezbednosnim i identitetskim pitanjima.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

U evropskoj javnosti „patriotske” snage iskazuju poštovanje prema doslednosti politike države Srbije i naporima predsednika Aleksandra Vučića da očuva stabilnost i manevriše između svetskih centara moći. Smatramo da bi, uz još jedan izborni ciklus širom Evropske unije, odnos snaga mogao vidljivo da se promeni u pravcu većeg razumevanja za suverenitet Srbije na Kosovu i Metohiji i za konstruktivan dijalog Beograda sa evropskim partnerima.

Razgovor vodile: Nina Stojanović i Jasmina Dragutinović

 

Izvor: Srpski ugao

cigra1

Društvo za pomoć MNRO „Čigra“ u subotu je bilo domaćin devete likovne kolonije pod nazivom „Humani umetnici za „Čigru““. Osamnaest slikara iz Sombora, Beograda, Novog Miloševa, Novih Kozaraca i Kikinde odazvalo se pozivu da svoje vreme i radove doniraju za plemenit cilj.

– Koloniju je podržala lokalna samouprava po projektu udruženja građana od posebnog značaja za grad za 2025. godinu. Sve slike koje danas nastanu, naši sugrađani moći će da kupe i na taj način potpomognu rad društva za pomoć MNRO. Sva sredstva koja skupimo upotrebićemo za uređenje prostorija i potrebe naših članova, a trenutno je najhitnije renoviranje fasade, izjavila je Biljana Nedomački, sekretar udruženja.

Među učesnicima iz Sombora, zatekli smo i Minu Ševo, slikarku i predstavnicu udruženja „Art Nostra“. Iako su njene kolege prethodnih godina sarađivale sa „Čigrom“, Mina se prvi put pridružuje ovom projektu.

– Naše udruženje podržava humanitarni rad. Stoga smo došli da uradimo nešto korisno ali i da se družimo, da razmenimo iskustva i da nam bude lepo u svetu boja, rekla je Mina Ševo.

Likovna kolonija trajala je jedan dan, a građani su mogli da obiđu umetnike i da na licu mesta vide kako od praznog platna nastaje umetnički rad. Umetnici su stvarali dela raznovrsnih motiva od pejzaža i studija konja, do mrtve prirode, svako kroz svoj prepoznatljiv izraz i tehniku.

Inače, stručni tim društva za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Čigra“ trenutno radi sa dvadeset i pet korisnika uzrasta između tri i pedeset godina. Iako lokalna samouprava kao i sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja podržavaju njihov rad, dodatna finansijska sredstva su uvek neophodna. Stoga slikari i učesnici ove humanitarne kolonije pozivaju sve Kikinđane da kupovinom slika i sami doprinesu ovoj dobrotvornoj misiji.

T. D.

 

Hram-Svetih-Kozme-i-Damjana

Na današnji dan, vernici pravoslavne crkve obeležavaju dan svetog Sergija i Vakha, u narodu poznat kao Srđevdan. Ovaj praznik je u crkvenom kalendaru obeležen podebljanim crnim slovom i pripada slavama za koje se sprema mrsna hrana.

Prema legendi, sveti Sergije i Vakh bili su rimski dostojanstvenici na dvoru cara Maksimilijana koji ih je zbog njihove hrišćanske vere poslao u izgnanstvo u Aziju. Pogubljeni su u Siriji jer su ostali čvrsti u veri i odbili da se poklone rimskim bogovima, odakle se njihov kult proširio po istoku. Car Justinijan prvi je ovim svecima sagradio crkvu u Carigradu i na taj način doprineo tome da se njihov kult proširi i na zapad.

Sveti mučenici Sergije i Vakh su zaštitnici obućara, opančara i zemljoradnika. Vernici pravoslavne crkve veruju da Srđevdan predstavlja granicu između leta i zime i da na taj dan ne treba orati zemlju. Obućari i opančari takođe odmaraju jer se smatra da ih sveti Sergije obilazi da proslavi sa njima. U srpskoj tradiciji zadržalo se i verovanje da će danas svi oni koji pate od bolesti kostiju i dizenterije doživeti čudesno ozdravljenje.

 

policija+9

Kako se navodi u saopštenju Policijske uprave Kikinda, u utorak, 21. oktobra i u sredu, 22. oktobra, očekuju se okupljanja građana na više lokacija na području Policijske uprave u Kikindi.

U skladu sa članom 52. Zakona o policiji, Policijska uprava preduzeće sve zakonske mere da javni skupovi proteknu bezbedno, uključujući foto i video- snimanje na mestima gde se prijavljeni i neprijavljeni skupovi budu održavali, stoji u saopštenju.

1710420647656

Na području Policijske uprave u Kikindi u danima vikenda dogodilo se šest saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe  lakše  povređene. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 310.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog pogrešno izvođenje radnje vozilom, neprilagođene brzine i neustupanja prvenstva prolaza.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 30 učesnika u saobraćaju i izdata su 124 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 18 vozača, od kojih je šest vozača zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 25 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 33 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 78 ostalih prekršaja.

struja-1

Zbog radova na električnoj mreži u sredu, 22. oktobra bez struje će biti Trg Srpskih dobrovoljaca kućni brojevi 13, 15 i 17 i ulica Nemanjina kućni brojevi 1 i 2.

Istog dana od 8 do 12 časova bez struje će biti u domaćinstva u Nakovu Nakovu u Glavnoj ulici parna strana od Krajiške do Sime Šolaje,  Sime Šolaje i u Šošinoj od Krajiške do Sime Šolaje.

 

rukomet

Peti poraz u šestoj utakmici sezone ARKUS lige, pretrpili su rukometaši Kikinde. U Vranju, savladao ih je istoimeni klub, rezultatom 33:31. Nakon prvog poluvremena bilo je 15:15, uz mnogo obostranih tehničkih pogrešaka i promašenih zicera i istovremeno sa slabim odbranama za najjači rang takmičenja, a i u prvih desetak minuta nastavka, ekipe su se smenjivale u vodstvu da bi onda domaći tim preuzeo kontrolu i u ne preterano uzbudljivoj završnici priveo meč kraju.
U petak od 19 sati u „Jezeru” na rasporedu je banatski derbi, u isto vreme i derbi donjeg dela tabele, između Kikinde i zrenjaninskog Proletera, a susret će prenositi i televizija Arenasport.
MRK KIKINDA: Balaban, Davidović 2, Lisica, Jovanović 3, Ćosić 1, Miškov (-, -), Todorov 2, Kitanović (-, -), Panić 2, Petrović 6, Lazić 2(1), Cvijanović, Kovačević 13(3), Gaćinović (13 odbrana, sedmerac).
Preostali rezultati šestog kola: Dinamo – Crvena zvezda 32:27, Jugović – Dubočica 31:32, Šamot – Radnički 26:26, Proleter – Partizan 25:31, Vojvodina – Metaloplastika (sreda).
POREDAK: Vojvodina 10 (meč manje), Partizan 10, Dubočica 10, Dinao 10, Radnički 8, Metaloplastika 7 (meč manje), Šamot 5, Vranje 4, MRK Kikinda 2, Jugović 2, Crvena zvezda 2, Proleter 0.
U sedmom kolu igraće: Metaloplastika – Dinamo, Partizan – Jugović, Dubočica – Šamot, Radnički – Vojvodina, MRK Kikinda – Proleter, Crvena zvezda – Vranje.
D. P.
FOTO: ARKUS liga

Don`t copy text!