децембар 6, 2025

Dan: 14. oktobar 2025.

subnor

U znak poštovanja prema borcima koji su se pre osamdeset i jednu godinu iz ovih krajeva uputili u borbu za slobodu, obeležena je godišnjica formiranja 13. Vojvođanske udarne brigade. Upravo 14. oktobra 1944. godine, u varoši koja je već disala duhom oslobođenja, nastala je jedna od najznačajnijih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Profesor Milovan Ćurčić podsetio je da su okosnicu brigade činili iskusni borci partizanskih odreda iz Kikinde i okolnih mesta, kojima su se pridružili brojni mladi i stariji dobrovoljci.

– Prema podacima iz knjige Đorđa Momčilovića, brigada je brojala 2.872 borca i odmah po formiranju ušla u sastav Korpusa narodne odbrane Jugoslavije, dobivši posebne zadatke na teritoriji Vojvodine. Brigada je u Kikindi prošla obuku za složene operacije, a zadatak joj je bio obezbeđenje važnih objekata i zaštita imovine građana. Krajem oktobra 1944. po naređenju Glavnog štaba, dobila je zadatak da u Banatu očisti teren od fašističkih snaga, a potom je prešla u Suboticu, radi obezbeđenja granice i vojnih objekata. U završnim operacijama oslobođenja Bačke i u čuvenoj Batinskoj bici kod Bezdana, borci 13. brigade dali su izuzetan doprinos. Mnogi su stradali, a brojni posle rata odlikovani medaljama za zasluge – rekao je Ćurčić.

Predsednik kikindskog SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je da je brigada nastala od dobrovoljaca iz severnog i srednjeg Banata, pored Kikinde i okoline – iz Srpske Crnje, Vojvode Stepe, Karađorđeva, Kumana, Melenaca, Dragutinova, Čoke i drugih mesta.
– Najmlađi učesnik imao je svega 14 godina, Milan Pecej iz Vojvode Stepe, a među najstarijima bili su braća Vuković iz Ruskog Sela, veterani Prvog svetskog rata. Brigada je bila mešovitog nacionalnog sastava – Srbi, Mađari, Rumuni, Slovenci i drugi borili su se rame uz rame, bez podela. Posle kratke obuke jedinice su upućivane na različite zadatke: jedna u Petrovgrad, druga ka Srpskoj Crnji radi obezbeđenja granice, treća u Suboticu i na mađarsku teritoriju. Pripadnici brigade učestvovali su u čišćenju terena od neprijateljskih bandi i u razotkrivanju špijunskih grupa koje su delovale nakon oslobođenja- – naveo je Orelj.

Svečanost u Kikindi bila je prilika da se još jednom oda počast hrabrim ljudima koji su u teškim vremenima izneli borbu za slobodu. Njihovo delo podseća da je cena mira bila visoka, ali da su temelji dostojanstva upravo u požrtvovanosti onih koji su za slobodu dali sve.

 

Dial on radiator

Iako zvanično grejna sezona počinje sutra, 15. oktobra, Javno preduzeće „Toplana“ već večeras će zagrevati stanove. Kako saznajemo od v.d. direktora Dušana Marjanovića sistem će biti pokrenut u kasnim poslepodnevnim satima.

-Želja nam je da zagrejemo kompletan sistem s obzirom na to da u proteklih sedam dana nije bilo zagrevanja stanova. Kako je on kompleksan neophodno je ugrejati vodu kako bi u sutra, 15. oktobra, bez problema i zvanično započeli ovogodišnju grejnu sezonu. Korisnici će već tokom večeri imati zagrejane radijatore do 21 sata. Ta temperatura neće biti kao kada je grejna sezona – naveo je Marjanović.

Do kraja oktobra daljinsko grejanje diktiraće spoljne temperature.

-Kada spoljna temperatura pređe 12 stepeni imamo mogućnost da gasimo sistem daljinskog grejanja. Tokom prelaznog perioda  radićemo tako, a uštedećemo i energente. Na ovaj način izbeći ćemo da se u otvaraju prozori i da nas korisnici zovu i žale se da ne mogu da dišu u svojim stanovima jer se greje, a spoljna temperatura je visoka. Kotlove ćemo paliti onog momenta kada se temperatura spusti ispod 12 stepeni, kako je i regulisano gradskom odlukom – precizirao je naš sagovornik.

A.Đ.

 

ek-kikinda

U Senti su proteklog vikenda održani 24. Susreti enigmata Srbije, na kojima su članovi Enigmatskog kluba „Kikinda“, po tradiciji, osvojili mnoštvo pehara i medalja na takmičenjima koja su održana. Kao i svake godine do sada, pehar namenjen najuspešnijom klubu ide u Kikindu.

Od osnivanja, 2015. godine, EK „Kikinda“ je nadmoćno pobeđivao na svim takmičenjima, ali ove godine prvi put se desilo da su dobili dostojnog rivala. Novoformirana Enigmatska sekcija Šahovskog kluba „Studentski grad“ iz Beograda zabeležila je zapažene rezultate, ali Kikinđani su, ipak, odbranili reputaciju šampiona.

Enigmate iz našeg grada nisu mogli da nastupe u najjačem sastavu jer su Vanja Tomašev i Slavko Bovan bili zaduženi za organizaciju Susreta, pa je „teret“ favorita pao na ostali članove kluba.

rselo-atarski-put

U Ruskom Selu u toku je formiranje asfaltnog sloja u delu sela koji će povezati stari i novi deo sela. Reč je o deonici koja se nalazi na izlazu ka Banatskoj Topoli. Radove su obišli Mladen Bogdan, gradonačelnik i Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo, a deo atarskog puta uređuje se na zahtev meštana.

-Stari i novi deo sela do sada je bio povezan samo putem koji prolazi kroz centar sela tako da  imam situaciju da poljoprivrednici sa teškom mehanizacijom do svojih obradivih parcela prolaze kroz čitavo selo. Sada ćemo rasteretiti saobraćaj u centru, ali i sačuvati puteve. Sa druge strane poljoprivrednici će brže stizati do svojih njiva. Ravnanje terena, posipanje grebanog materijala, u dužini od 2.300 metara kvadratnih biće završeno sutra i put će biti prohodan i kada su loši vremenski uslovi – istakao je Marjanović.

Dužina trase je 650, a širina 3,6 metara.

-Ova investicija realizuje se zajedno sa Javnim preduzećem „Putevi Srbije“. Osluškujući potrebe meštana Ruskog Sela mi smo preduzeli sve neophodne korake da se posao privede kraju. Obilaskom mesnih zajednica i u razgovoru sa meštanima sela čuli smo šta je ono što im je najvažnije da se uradi. Nova trasa povezaće ulicu Sonje Marinković sa izlazom na glavni put za Banatsku Topolu. Ovom investicijom rasterećen je centar sela i bezbednost saobraćaja je puno bolja – kazao je gradonačelnik Bogdan.

Grebani asfalt obezbeđen je u saradnji sa JP „Putevi Srbije“.

-Do kraja godine uredićemo još deonica na teritoriji mesnih zajednica i radove očekujem vrlo brzo. U toku je formiranje gradskog budžeta za narednu godinu u kojem će naša sela imati značajnu podršku. Razgovaramo sa meštanima i u skladu sa njihovim zahtevima i našim mogućnostima mi ćemo im izaći u susret – istakao je prvi čovek grada.

 

 

JELISAVAC

Marko Jelisavac (38) u rodne Nove Kozarce vratio se sa suprugom Ružicom iz Beograda. U glavnom gradu živeo je od 2006. godine, završio je studije bezbednosti, našao posao i pošto se oženio i dobio dete poželeo je mirniji život koji se svideo i petogodišnjem Luki i trogodišnjoj Jani.

-Supruga je iz Kikinde, tako da joj povratak nije predstavljao problem. To nam je bio pravi potez jer se sve promenilo na bolje. Dobili smo i drugo dete i pored redovnog posla poželeli smo da se bavimo i drugim stvarima. U startu smo se odlučili za voćarstvo, jer nam je to bila davnašnja želja – kaže Jelisavac.

U prvom mahu voće su posadili u bašti porodične kuće, dok su čekali da istekne ugovor o zakupu za sopstveni voćnjak i počeli su da drže stotinak koka nosilja. Kako je to bila velika obaveza, odustali su od uzgoja koka i potpuno se posvetili voćarstvu.

-Voćnjak je očevina i naša želja je bila da proširimo postojeća stabla jabuka i da zasnujemo pitomi kesten. Od kestena smo odustali nakon što je analiza zemlje pokazala da nije pogodna za ove sadnice. Sredstva koja smo planirali da utrošimo iskoristili smo da postojeća stabla dovedemo u odlično stanje – pojašnjava naš sagovornik.

Pored jabuka, zahvaljujući sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Jelisavci će u narednom periodu zasaditi dunje, šljive, višnje i trešnje tako da će pod voćem imati oko tri hektara. Kupiće i mehanizaciju mulčer i atomizer od hiljadu litara za prskanje. Sredstva, oko dva miliona dinara, za ovu namenu odobrena su im po programu za mlade poljoprivrednike.

-Na nagovor zaposlenih u Poljoprivrednoj stručnoj službi konkurisao sam za sredstva. Nisam puno očekivao, tako da je i mene iznenadila vest da sam dobio novac koji nam je ogromna podrška. Zahvaljujući ovom programu odjednom ću zasnovati planirane voćne vrste, za šta bi mi trebale godine, da nisam dobio subvenciju – istakao je Marko Jelisavac.

Sledeće godine planira da voćnjak obogati sa sadnicama šipka, koji se retko gaji kod nas.

-Naš cilj nije da proizvodimo samo voće, nego da konzumentima ponudimo gotov proizvod koji će promovisati našu sredinu. Projekat pod nazivom „Naše voće, Kozarački ponos“ prepoznali su nadležni u Pokrajini i dali nam vetar u leđa. I gazdinstvo će nam se ubuduće tako zvati i mislim da ćemo biti jedinstveni po tome u ovom delu Banata. Ujedno, našim primerom želimo da podstaknemo mlade prvo da se vrate na selo, a potom i da se bave nekom delatnošću – napominje Jelisavac.

Narednih godina planiraju da još više šire svoje gazdinstvo i da im voćarstvo bude primaran posao, da kupe pakerice i liniju za pravljenje marmelada i pekmeza.

A.Đ.

Don`t copy text!