Day: October 9, 2025

ofk-kikinda

Opšti je utisak u redovima severnobanastkog srpskoligaša da poraz od 5:1, na gostovanju u Inđiji od lidera Železničara, ne oslikava događaje na terenu, jer domaćini su svaki kiks mlade ekipe OFK Kikinde kažnjavali golovima i tako u finišu stigli do uverljivog trijmufa. Šef struke Vladimir Kitanović, iako su osećanja pomešana, ne gubi nadu i veru u mladost koju predvodi s klupe.
– Ko nije posmatrao utakmicu, a bio je prenos putem interneta, zadržao bi se samo na rezultatu. Međutim, momci su bili hrabri i odvažni, pružili su dobru igru i rezultat nije realan, posle svega što smo videli na terenu. Krenuli smo u meč s osmoricom bonusa, moji igrači sve su ispoštovali i na kraju sam im čestitao i pored visokog poraza. Ukoliko budemo igrali na ovakav način, poštovali principe i mehanizme igre, siguran sam da nećemo imati problema na ispitima koji slede – kaže Kitanović.
A sledi možda i prelomnica jeseni, u subotu od 15 sati, na Gradski stadion dolazi Sloga iz Čonoplje.
– Naredne dve utakmice igraćemo kod kuće, nakon Sloge čekamo i Veternik i tu tražimo šansu, zapravo, ne krijemo ambicije koje su pobedničke. Čast svakome, ali bodovi moraju ostati u Kikindi. Verujem se da su moji momci konačno shvatili da strahu nema mesta, da mogu ravnopravno sa svima da se nose i da zaslužuju nadmetanje u srpskoligaškom karavanu ove sezone, a samim i naredne – jasan je Kitanović.
D. P.

pss-predavanje-dron-(3)

Predavanje na temu „Precizna poljoprivreda: Primena dronova u zaštiti bilja“ dr Aleksandra Ivezića održao organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi „Kikinda“. Zainteresovani poljoprivrednici imali su priliku da čuju koliko su nove tehnologije zastupljene i na koji način mogu da se koriste u primarnoj proizvodnji.

-Dronovi stvaraju nove mogućnosti u zaštiti bilja, tačnije za tretmane koji su neophodni kako bi usevi bili što bolji. Uz pomoć drona radi se daljinska detekcija i utvrđuje se fiziološko stanje useva. On nam omogućava da dobijemo povratne informacije o tome šta i kako treba da tretiramo njive – kazao je Ivezić.

Informacije koje bespilotne letelice prikupljaju na gazdinstvima se često koriste za bolje informisanje o agronomskim odlukama i deo su sistema koji se generalno naziva „precizna poljoprivreda“.

-I malim i srednjim poljoprivrednim gazdinstva dronovi su dostupni. Uvek može da se angažuje firma koja radi snimanja, ali pretpostavljam da im to nije atraktivno zbog cene. Bespilotne letelice nisu toliko skupe, koliko to deluje na prvi pogled. Koštaju oko 20.000 evra, što nije puno kada uzmemo u obzir da prskalica za zaštitu bilja košta deset puta više. Za korišćenje je neophodna kratka obuka za upravljanje koja traje do pet dana. Stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta koji se bave obukama i daju sertifikate ističu da svako ko je vešt sa tabletom i smart telefonom, zna da upravlja dronom – navodi naš sagovornik.

Aleksandar Ivezić dodaje i da je na sličnim predavanjima najčešće pitanje kolika je efikasnost ove tehnologije i da li ona miže da konkuriše traktorskim prskalicama ili pak mašinama koje rade na zemlji.

-Testirao sam dronove u domenu zaštite bilje, prvenstveno jer mi je to struka, i moji rezultati pokazuju da oni u potpunosti mogu da konkurišu mehanizaciji sa zemlje. Moje iskustvo pokazuje da insekticidni tretman sa mehanizacijom sa zemlje i bespilotnom letelicom ide u korist drona – zaključio je Ivezić.

Primera radi dronovi prskalice isporučuju veoma fine aplikacije za prskanje koje se mogu usmeriti na određena područja kako bi se maksimizirala efikasnost i uštedeli troškovi hemikalija. Ovakav dron predstavljen je i Danu polja kukuruza i suncokreta održanom u našem gradu.

Predavanje je organizovano u saradnji sa Pokrajinskim fondom za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

Jovanov-Printskrin-RTS

Šef poslaničke grupe “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” Milenko Jovanov izjavio je da su rezultati politike predsednika Srbije Aleksandra Vučića povoljni stambeni krediti za mlade, smanjene školarine studentima za 50 odsto, alimentacioni fond za samohrane majke, ograničavanje marži u trgovinama, kao i legalizacija  koja je sada na dnevnom redu.

Jovanov je to rekao na sednici Skupštine Srbije reagujući na izlaganje poslanika Stranke slobode i pravde Dušana Nikezića koji je rekao da su predloženi zakoni samo “igrokaz” za kojim Vučić, kako je rekao, poseže kada je u problemu.

– Sve igrokazi. Ovo što sam nabrojao je Aleksandar Vučić uradio za ovih deset meseci, dok oni pumpaju. Vi ste pumpali, vi ste dinstali, vi ste blokirali i vi ste tražili da Srbija stane. E to je razlika između naše dve politike. I zato između nas nikada neće biti nikakvog sporazuma. Mi se duboko ne razumemo. Mi hoćemo da Srbija grabi napred, oni hoće da Srbija stoji, da bi njima bilo dobro – rekao je Jovanov.

On je dodao da opozicija nije dala nijedan predlog koji bi bio kvalitetan za građane.

EKIPA

U prvoj nedelji sprovođenja projekta podele kanti za razvrstavanje otpada podeljeno je više od 438 kanti, a odziv građana i prve reakcije pokazuju da projekat ima odličan odziv i podršku građana.

Predstavnici kompanije FCC Kikinda ističu da je početak projekta protekao bez većih poteškoća i da sve aktivnosti teku u skladu sa planom.

U narednom periodu planirana je podela kontejnera u skladu sa rasporedom objavljenim na zvaničnom sajtu kompanije FCC, kao i edukativne radionice u školama i mesnim zajednicama, kako bi se najmlađima približila ideja održivog razvoja i odgovornog ponašanja prema prirodi.

♻️ Zanimljivosti o razvrstavanju otpada
🟢 1. Reciklažom jedne limenke štedi se energija za tri sata rada televizora.
Samo jedna pravilno odložena aluminijumska limenka može da uštedi dovoljno energije da TV radi tri sata – a aluminijum se može reciklirati neograničen broj puta bez gubitka kvaliteta.

🔵 2. Papir se može reciklirati do 7 puta.
Svaki list papira koji završi u reciklaži može ponovo postati deo novog proizvoda — sve dok se vlakna ne istanje toliko da izgube čvrstinu.

🟡 3. Plastična flaša se razgrađuje i do 500 godina.
Ako se ne reciklira, plastika završava u prirodi, gde može da zagadi zemljište i vode, a često i da dospe u lanac ishrane životinja i ljudi.

🟣 4. 60% otpada iz domaćinstava može da se reciklira.
Većina otpada koji bacamo svakodnevno – papir, plastika, metal i staklo – zapravo je dragocen resurs, samo ako ga pravilno razdvojimo.

🟠 5. Reciklažom se smanjuje emisija štetnih gasova.
Razdvajanjem otpada na mestu nastanka sprečava se nepotrebno sagorevanje i smanjuje količina otpada na deponijama, čime se direktno utiče na smanjenje emisije metana – jednog od najopasnijih gasova staklene bašte.