јануар 26, 2026

Dan: 30. avgust 2025.

ofk-kikinda

Kikinda – Gledalaca: 150. Sudija: Goran Tešanović (Srbobran). Strelci: Pešić 42, Karišić 69. za Omladinac. Žuti kartoni: Kovačević, Zečević, Nikolić (OFK Kikinda), Vujko, Karišić, Pešić (Omladinac).
OFK KIKINDA: Jovanović, Zečević (Kecman), Terzin, Čutović, Kovačević (Stojanov), Molnar, Nikolić, Budai (Stanimirov), Lekaj (Vignjević), Živanov, Stojanović (Pajtin).
OMLADINAC: Blagojević, Delja (Borisavljević), Pešić, Ademi, Živanović (Adamović), Karišić (Maksimović), Novaković, Vujko (Radaković), Atanasijević (Topić),Trivić, Paroški.
Posle uspavanke koja je potrajala više od 20 minuta, usledila je prva opasnija situacija. Lekaj je iz slobodnog udarca s 30 metara oprobao šut, ali lopta je okrznula donji deo stative. U 35. minutu, na suprotnoj strani, Atanasijević je opasno zapretio udarcem glavom no lopta je prošla zamalo kraj okvira gola domaćina. Međutim, nedugo potom Novobanovčani su poveli, nakon kornera, u liniji s prvom stativom, najviši u skoku bio je Pešić.
U nastavku, gosti su krenuli nešto ofanzivnije, ali nije bilo promene, a potom se opet ušlo u fazu igre ravnopravnih rivala, bez prilika sve do 69. minuta. Tada je golman Jovanović nekako ukrotio udarac gostiju, ali je odbitak Karišić prosledio u mrežu i duplirao vodstvo. Još je Ademi u finišu, posle kontre, bio u stopostotnoj šansi, ali je promašio okvir, a i Topić zapretio dobrim udrcem, ali malo poviše prečke.
D. P.

VOJVOĐANSKI „ISTOK”

Od naše tri ekipe danas je na vojvođanskom „Istoku” igrala jedino Kozara. U Velikom Selu poražena je 0:2, golovima u prvom delu, od Jedinstva iz Banatskog Karađorđeva.

sa-piscem-na-ti-2

Književni razgovor sa Radovanom Vlahovićem pod nazivom „Sa piscem na ti” održaće se u utorak 2. septembra, u Klubu pisaca u Novom Sadu (Bulevar Mihajla Pupina 9), s početkom u 18 sati. Učestvuju: Radovan Vlahović i Franja Petrinović.

Program se održava u okviru Književnog festivala „Perpetuum Mobile” koji organizuje Društvo novosadskih književnika čiji je Radovan Vlahović počasni član.

Radovan Vlahović je autor oko 70 knjiga proze, poezije, eseja i brojnih prevoda svojih knjiga na desetak jezika sveta. Dobitnik je više značajnih nagrada, među kojima je i prestižna Vukova nagrada koju je dobio ove godine. Osnivač je, direktor i urednik izdavačke delatnosti Banatskog kulturnog centra.

Nedavno su mu objavljene knjige poezije „Vodiči zlatnog teleta” i „Prolazna soba” i knjiga proze „Zaratustrin ples nad Jugoslavijom” u izdanju Banatskog kulturnog centra.

Pored ovih novih naslova, objavljena su mu i dva prevoda na engleski jezik: romana „Bapa” i putopisa sa Svete Gore „Paterica”. U ovoj godini objavljena je i monografija koju je Vlahović priredio „Proleće Sime Cucića: petnaest godina književne manifestacije”.

Radovan Vlahović živi i stvara u Novom Miloševu.

Avgustovski-bazar-(8)

Avgustovski bazar danas je, na gradskom trgu, priredila Turistička organizacija Grada. Posetioci su imali priliku da uživaju u raznovrsnoj ponudi, ali i da se upoznaju sa novim izlagačima.

Na manifestaciji su prvi put učestvovale i članice likovne sekcije KUD „Sunčana jesen“ Gradskog udruženja penzionera, koje su predstavile svoj kreativni rad.

Pored prodajne izložbe slika, predstavile su se Olga Pejakov i Gorica Mićić.

– Ima nas tridesetak u kreativnoj radionici i danas smo izložile radove više autorki, naših članica. Sastajemo se utorkom – kaže Gorica. – Ja volim da slikam, priroda me inspiriše, a posebno moje drvo – breza. Novcem od prodaje slika, koje mogu da se kupe i u udruženju penzionera ponedeljkom, sredom i petkom, obezbeđujemo materijal za dalji rad.

U bogatoj ponudi izdvojio se i štand prepun vezenih rukotvorina pored kojeg smo zatekli  Desu Đurin, Nadu Lukač, Seku Prlinu i Fabijen Kisić iz Udruženja žena „Novi Kozarci“.

– Donele smo pite od krompira u susret našoj „Pitijadi“, koja će biti održana 27. septembra. Osim toga, družimo se i vezemo peškire, uramljene blagoslove, stolnjake, jastučnice – sve na srpskom platnu, punim i običnim vezom. Traže se peškiri za krštenja i venčanja, a izvezemo ih i sa tekstom po želji. Imamo razboj u Udruženju i tkamo staze po porudžbini – objašnjava Desa Đurin.

Njihov štand krasili su i ručno pleteni priglavci i vunene čarape.

– Vunene čarape su veoma dobre za krvotok i cirkulaciju. Ako se obuku pre spavanja, efekat je brzo primetan – ističe Nada Lukač.

Kao i svakog puta, na tezgama se našla bogata paleta zanatskih i umetničkih dela, organskih proizvoda, bundeva, ukrasa i upotrebnih predmeta. Ukratko, za svakog ponešto, a za sve posetioce široki osmesi i srdačnost prodavaca.

ambrozija-(1)

Ambrozija, jedna od najagresivnijih korovskih biljaka, već ispušta polen u koncentracijama označenim crvenim indikatorom, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine, nosioca Državnog monitoringa alergenog polena u Srbiji.

Nakon tropskih temperatura i njihovog pada, ovaj korov je oživeo, a još prošlog vikenda primećena je povećana koncentracija polena u kubnom metru vazduha. Granična vrednost za ambroziju je 30 polenovih zrna po kubnom metru, što je upola manje od drugih alergena za koje je granica 60. Stručnjaci ističu da čak i deset zrna polena ambrozije može izazvati jaku alergijsku reakciju.

Ova korovska biljka najbolje uspeva kada noću temperature nisu tropske. Polen počinje da ispušta već od dva sata posle ponoći, a u svitanje je koncentracija na vrhuncu.

Ambrozija niče krajem aprila, cveta od sredine jula do septembra, a najveću produkciju polena beleži u avgustu i septembru. Svaka biljka svake godine stvori oko 100 miliona čestica polena, a jedna biljka može da proizvede od jedne do osam milijardi zrna koja vetar raspršuje na više kvadrata. Polen zadržava klijavost i do 40 godina, a u vazduhu može ostati i do sto dana. Najčešće nastanjuje neuređeno i zapušteno zemljište.

Smatra se da svaki deseti stanovnik Srbije ima neke od alergijskih tegoba zbog ambrozije. Kada alergična osoba udahne polen i on uđe u krvotok, imunološki sistem reaguje, što dovodi do alergijskih reakcija.

Simptomi alergije na ambroziju uključuju crvenilo i svrab očiju, suzenje, oticanje kapaka, začepljen nos, pojačanu sekreciju i kijanje u nizu, kašalj, bol i pritisak u predelu sinusa, otežano disanje, astmu, promene na koži, u probavi, kao i smanjen osećaj mirisa ili ukusa. Preosetljivost može trajati čitave sezone, a kod određenih osoba javljaju se i stezanje i bol u grudima, suvi kašalj ili teški napadi bronhijalne astme.

Polen ambrozije može se uneti i kroz hranu, jer se zadržava na sezonskom voću i povrću kao što su tikvice i paradajz. Ako se namirnice ne operu dobro, polen može prouzrokovati stomačne tegobe. Javljaju se i kožne promene, loše spavanje, hroničan umor i pojava podočnjaka usled povećanog dotoka krvi. Osobe sa ovom alergijom često su razdražljive, malaksale i smanjene radne sposobnosti.

Stručnjaci savetuju mere prevencije: ne provetravati prostorije ujutru, koristiti klimatizovane prostorije i automobile sa filterima, ne sušiti veš napolju, češće menjati odeću i posteljinu, oprati kosu nakon boravka u prirodi i pratiti izveštaje o koncentraciji polena kako bi se izbegle jače reakcije organizma.

Pored ambrozije, tokom sezone prisutni su i drugi korovi i trave – pelin, konoplja, štirevi, bokvice i koprive, čija je alergenost znatno manja.

autizam

Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju saopštilo je da je, na osnovu aktuelnog Zakona o ostvarivanju prava iz Alimentacionog fonda, započelo sa isplatom novca iz Alimentacionog fonda.

Ministarstvo je, na bazi pristiglih zahteva i potrebne dokumentacije, juče donelo prvo rešenje o isplati novca i izvršilo uplatu finansijskih sredstava na račun korisnika, čime je i zvanično isplaćen prvi iznos iz fonda namenjenog privremenom izdržavanju

„Na ovaj način ne samo da izvršavamo zakonsku obavezu, nego direktno doprinosimo ekonomskom poboljšanju statusa porodica u Srbiji i ono što je najvažnije – ispravljamo nepravdu, koja u nekim slučajevima traje mnogo godina, i garantujemo ostvarivanje prava svakom detetu čiji roditelj ne plaća alimentaciju“, izjavila je ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević.

Istakla je da država više ne toleriše nesavesne i neodgovorne roditelje i da se bori da svakom detetu omogući sigurno i zdravo detinjstvo.

„Sprečavamo ekonomsko nasilje i obezbeđujemo svakom detetu finansijsku zaštitu i stabilnost. U ovome se vidi snaga države koja vodi računa o svojim građanima i uvodi mere s ciljem obezbeđivanja svih neophodnih uslova za funkcionisanje porodica, naročito kvaliteta života dece koja jesu budućnost ove zemlje i naš najvredniji resurs“, rekla je Žarić Kovačević.

Tanjug

deca-na-putu

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ je, povodom početka nove školske godine, apelovao na sve učesnike u saobraćaju da od 1. septembra obrate pažnju na đake prvake.

„Počinje nova školska godina, povećava se broj učesnika u saobraćaju, posebno pešaka. Veliki broj dece prvi put kreće u školu, i upravo su oni ti na koje treba usmeriti više pažnje i naučiti ih osnovnim pravilima bezbednog ponašanja u saobraćaju“, navodi se u objavi.

„Batut“ podseća na podatke Agencije za bezbednost saobraćaja koji pokazuju da je u Srbiji 2023. godine poginulo 12 dece, a 1.370 povređeno u saobraćaju.

Deca su najviše smrtno stradala u svojstvu pešaka (5), a dečaci dva puta češće stradaju u saobraćaju u odnosu na devojčice, posebno kada su u pitanju deca školskog uzrasta.

Kako bi se sprečilo povređivanje dece u saobraćaju, neophodno je da se i deca i vozači pridržavaju pravila, određenih saveta i preporuka u cilju povećanja bezbednosti u saobraćaju.

Navode da decu roditelji i staratelji treba da uče osnovnim saobraćajnim pojmovima i znacima, kao i kako da prepoznaju opasnu situaciju i da izbegnu rizik, ali i da đaci prvaci treba da poznaju put od kuće do škole, zbog čega se preporučuje da nekoliko puta zajedno sa roditeljima prođu rutu do škole, uz detaljna objašnjenja svih tačaka opasnosti raskrsnica, semafora, mesta sa slabom vidljivošću ili intenzivnim saobraćajem.

„Batut“ ukazuje na to da đaci treba da znaju da se ulica prelazi isključivo kada je na semaforu upaljeno zeleno svetlo za pešake i da se, ukoliko nema semafora, ulica prelazi na obeleženom pešačkom prelazu tako što se pogleda prvo levo, zatim desno, ponovo levo, pa tek onda pređe ulica i to samo ako su vozila na bezbednoj udaljenosti, a ako nisu, treba sačekati da sva vozila prođu.

Dodaju da je važno da deca znaju da se ulica nikada ne pretrčava i da je trotoar najsigurnije mesto za kretanje pešaka koji, ako se kreću trotoarom, treba da hodaju desnom stranom, a kada pored kolovoza nema trotoara treba da hodaju levom stranom ulice, tako da im vozila dolaze u susret.

Osim toga navode da deca nikada ne treba da istrčavaju na ulicu za drugarom, loptom ili nekom drugom igračkom i da ne prelaze ulicu između parkiranih vozila, jer su deca često niža od vozila i vozači ih ne mogu uočiti.

Takođe, đaci nikada ne treba da hodaju ulicom sa slušalicama u ušima i ne treba da koriste mobilni telefon dok prelaze ulicu, a da bi se zaštitili u saobraćaju u uslovima smanjene vidljivosti preporučuje se nošenje svetle odeće, korišćenje reflektujućih materijala na odeći i školskim torbama.

Posebno izdvajaju da je za đake najvažnije da izaberu put do škole na kojem ima najmanje ulica i raskrsnica.

„Batut“ je uputio i apel vozačima da obrate posebnu pažnju na đake prvake koji kao pešaci učestvuju u saobraćaju.

Navode da je potrebno da vozači smanje brzinu vožnje i podsećaju da, prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja, u naseljenim mestima, vozači ne smeju da se kreću brzinom većom od 50 km na čas, a u zoni škole brzinom većom od 30 km na čas.

Dodaju da vozači ne treba da voze pod dejstvom alkohola, jer upotreba alkohola povećava rizik od nastanka saobraćajne nezgode, koja može dovesti do ozbiljnog povređivanja i smrti. Osim toga, zabranjeno je i kažnjivo koristiti ilegalne psihoaktivne supstance.

Takođe, ne treba voziti pod dejstvom lekova koji smanjuju psihofizičke sposobnosti i zbog toga uvek treba pročitati uputstvo o leku i obratiti posebno pažnju na deo koji se odnosi na sposobnost upravljanja vozilima.

Podsećaju da ne treba koristiti mobilne telefone tokom vožnje, kao i da je vozač obavezan da zaustavi vozilo ukoliko su pešaci deca i da ih propusti bez obzira na to da li postoji svetlosna ili neka druga signalizacija.

(Izvor: RTV)

Don`t copy text!