April 17, 2026

Month: May 2025

biciklista

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije saopštilo je danas da će se od 21. do 23. maja širom Evrope sprovoditi pojačana kontrola dvotočkaša i da će u akciji učestvovati 34 zemlje članice ROADPOL-a.

Kako je MUP objavio na svom instagram nalogu (mupsrbije), policija će u tom periodu posebno kontrolisati da li biciklisti voze pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, da li noću koriste propisna svetla i da li se kreću propisanim površinama.

„Ako voliš da voziš bicikl  vozi pametno. Bicikl jeste sloboda, ali pravila nisu tu da te sputavaju, već da te zaštite”, objavio je MUP Srbije.

Preporučeno je i da se pogledaju info kartice, odnosno kratki saveti koji mogu da znače mnogo na putu, a koji su objavljeni na instagramu MUP-a.

Među tim savetima je naglašeno da biciklisti treba da se zaštite tako što će nositi kacigu, fluorescentne prsluke ili da se oblače u žive boje koje su uočljive drugim korisnicima, a tamo gde postoji biciklistička staza da se vozi po njoj desnom stranom.

Potrebno je i da biciklisti koriste svetla na biciklu da bi bili viđeni, preciznije prilikom kretanja noću ili u uslovima smanjene vidljivosti obavezno je upaljeno belo svetlo na prednjoj i crveno na zadnjoj strani bicikla.

„Kada se vozite putem gde postoji biciklistička staza smete koristiti kolovoz u širini od najviše jednog metra od desne ivice, kada prelazite ulicu na pešačkom prelazu siđite sa bicikla i gurajte ga pored sebe, a i nikada se ne provlačite između vozila u saobraćaju. Prvo sigurnost, pa uživanje u vožnji”, poručio je MUP.

Istaknuto je i da se tokom vožnje ne koristi mobilni telefon i slušalice, jer biciklisti neće biti dovoljno skoncentrisani i primetiti opasnost.

„Na bicikl strejt – bez alkohola i narkotika. Vožnja biciklom je zabavna, ali bezbednost je na prvom mestu”, navedeno je na instagramu mupsrbije.

Iz MUP-a poručuju i da mlađi od 12 godina ne smeju upravljati biciklom na javnim putevima kao i da dete koje je napunilo devet godina može upravljati biciklom u pešačkoj zoni usporenog saobraćaja, u zoni gde je ograničenje 30 na sat, kao i u zoni škole i nekategorisanog puta.

Dodaje se i da vozač stariji od 18 godina može prevoziti dete do osam godina starosti na posebno ugrađenom sedištu.

(Izvor: “Politika”)

 

 

vucic-hala-(6)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nije bilo dileme da li će biti u Nišu na skupu u okviru svenarodnog sabora i istakao da je Srbija slobodna zemlja i da taj slobodarski duh niko ne može pobediti.

Na pitanje da prokomentariše kritike što navodno pravi „Ćacilend” i u Nišu, Vučić je rekao da pravi „Ćacilend” svuda po Srbiji.

„To će biti jedna od najvažnijih tačaka programa, da mi svuda imamo decu koja hoće da uče. Da se vrati znanje u škole, da se vrati znanje na fakultete. Ta deca su na ponos, ne samo njihovim roditeljima, već i celoj našoj zemlji. Zato što ta deca hoće da rade ono što je njihov posao, ono što je njihova dužnost”, ukazao je Vučić.

Kako je dodao, oni koje nazivaju „ćacijima” neće da tuku neke druge ljude, neće da blokiraju bilo koga. „Naša je dužnost da se njima jasno kaže da je to ideal kojem težimo.

Da, ponosan sam na to da kažem, ‘Ćacilend’ svuda, deca koja hoće da uče, studenti koji hoće da uče, đaci koji hoće da uče, a ne oni koji misle da treba da tuku starije ljude, da ih gađaju jajima i da misle da to može da prođe”, rekao je Vučić. Predsednik je svim građanima uputio poruku: „Ne damo Srbiju!”, prenosi Tanjug.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da sledi pitanje odgovornosti za sve koji su nam kroz blokade uništavali decu i Srbiju i poručio da od odgovrnosti neće moći da pobegnu.

“A ja da ponovim glavnu poruku – sa zahtevima je gotovo. Niš je novi slobodni grad, nova oslobođena teritorija. Cela Srbija biće uskoro slobodna i oslobođena. Za vas koji ste nam decu uvlačili u prljave političke igre, i vi odavde i vi spolja, imam istu poruku – vuk je zimu preživeo, ali je dobro zapamtio ko je Srbiju hteo da ruši. Sledi pitanje odgovornosti i za jedne i za druge. I od te odgovornosti nećete moći da pobegnete”, poručio je Vučić.

Naglasio je da bismo to što su nam uništavali Srbiju možda i mogli da im oprostimo, ali ne i to što su nam uništavali decu.

“To što ste nam uništavali škole, vrtiće, fakultete, sve. E nećemo vam ni oprostiti ni zaboraviti. E za to ćete da odgovarate. E takvo i dobro vreme Srbije tek dolazi. A uvek ste dobrodošli da razgovaramo. Ali za odgovornost nema sklanjanja pogleda u stranu. Nema i neće ga biti. Beskrajno vam hvala na svemu. Molim vas da se borimo. Molim vas da budete ovako jaki, snažni, hrabri kao što ste bili i danas”, naveo je Vučić.

Predsednik je rekao da u Nišu i nije imao niko nikoga ni da napadne, jer se na protestu u tom gradu, iako su pozivali sve moguće da se skupe, okupilo manje od dve hiljade i nešto ljudi.

“A pogledajte ove desetine i desetine hiljada koje su se slivale iz svih ulica ka centru grada ovde u Nišu. Mnogo vam hvala, mnogo vas volim. A sada ću da učinim ono što činim svuda. Da razvijem barjak slobode, ovu našu srpsku zastavu. Neka živi Srbija, živi Niš, živela sloboda do konačne pobede”, poručio je Vučić na kraju obraćanja.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je još jednom političke protivnike na dijalog, da probleme ne rešavaju na ulici, već da se vrate u institucije i da ih tamo rešavaju zajedno, iako, kako je rekao, odgovor unapred svi znaju.

“Ovo je zemlja svih nas i zato ću i večeras, i našim političkim protivnicima, i opozicionim političkim strankama, iako im odgovor unapred znam, i svi ga znate, još jednom ću da pružim ruku i da kažem, ljudi, uvek smo spremni da razgovaramo, da vidimo kuda to želimo Srbiju da vodimo u budućnosti, gde želimo Srbiju da vidimo”, rekao je Vučić na centralnom skupu svenarodnog sabora u Nišu pod nazivom “Ne damo Srbiju”.

On je pozvao političke protivnike da ne rešavaju probleme na ulici, već da se vrate u institucije sistema i da ih tamo rešavaju i da rade zajedno.

“Ajde da budemo zajedno, da budemo ujedinjeni i da Srbija ide brže napred. Neka se nerviraju svi drugi oko nas, a da mi idemo napred kao brzi voz u odnosu na sve u regionu i u odnosu na druge u Evropi. Sve to možemo i odbiće nas i mi ćemo opet da im pružamo ruku, jer mi znamo da Srbija pripada svima, ali nikada nećemo dozvoliti da najveći deo naroda proglašavaju za nedobrodošao po našim gradovima, po našim selima”, naveo je Vučić.

On je rekao i da bi pobedila obojena revolucija da u jednom trenutku nisu rešili da im se suprotstave.

“Da u jednom trenutku nismo rešili i rekli, dosta je bilo, ne možete da nam uništite zemlju i ne damo vam Srbiju. Kad smo krenuli da se suprotstavljamo, sve se okrenulo. Na njihovim skupovima sve je manje, a na našim skupovima sve više ljudi. I tako će i da bude u budućnosti. Svi su govorili da ne smemo da dođemo u Niš, a mi smo napravili najveći skup ikada u Nišu. I tako ćemo u svaki grad da odemo. I u Valjevo, i u Kragujevac, i u Novi Sad, i u Suboticu, i u Sombor, i u svako drugo mesto u Srbiji”, rekao je Vučić.

Istakao je da Srbija pripada svakom njenom građaninu.

“Nije ovo njihova, a posebno ne onih koji su plaćali ovu obojenu revoluciju zemlja. Ova zemlja pripada našem narodu, svakom njenom čoveku, svakom deki, svakoj baki, svakoj ženi, svakoj supruzi, svakoj sestri, svakom bratu, svakom detetu. Ali ova zemlja hoće da ide napred. Ova zemlja hoće da uči i da radi”, rekao je Vučić.

Kako je rekao, studenti se bave svim, osim onim što im je posao, a to je da uče i da se pripremaju za naporan rad posle završenih studija.

“Mnogi od tih mladih ljudi su zavedeni, manipulisani različitim trikovima, kako se društvenih mreža, tako i njihovih profesora. E, za te profesore, što jedino dolaze da pregovaraju kod predsednika vlade Đure Macuta, kome odajem izuzetno poštovanje za ogroman trud, i za to što može da ih sluša kada dolaze sa takvim zahtevima, mogu samo da im kažem, nećete dobiti prebijenog dinara dok ne počnete da radite svoj posao. Tek kad počnete da radite, tad možete da dobijete pare”, istakao je Vučić.

Dodao je da za, kako je rekao, nerad i za njihov politički aktivizam, para nema.

“Nazad na fakultete, da vratiš državi ono zašta te država plaća, pa kad se vratiš na fakultet, onda pare možeš da dobiješ. A do tada, žali se kome hoćeš. Od Strazbura do Brisela, a sad možete i da plivate preko Atlantika, verujem da ćete to za tri sata da preplivate, kako brzo trčite do Brisela iz Strazbura, kad preplivate Atlantik za tri sata i njima se žalite, ali para nema”, poručio je Vučić.

Izvor: Tanjug, Vojvodina uživo, RTV

nasilje nad zenama

Danas obeležavamo Nacionalni dan sećanja na žene žrtve nasilja dan koji nas podseća na patnje onih koje nismo čuli, ali i na patnje onih koje moramo da čujemo, istakla je ministarka bez portfelja zadužena za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena, Tatjana Macura.

„Sećanje na žene koje su izgubile život u nasilju nije samo čin poštovanja prema njima, već i jasna poruka svima nama: nasilje nad ženama je problem koji mora da podigne na noge čitavo društvo. Naša država ima dobar sistem zaštite žrtva od nasilja, ali da bi sistem mogao da reaguje, nasilje mora biti prijavljeno. O njemu se mora govoriti hrabro i jasno svaki dan, a ne samo onda kada se globalno ili nacionalno bavimo temom nasilja“, kaže Macura.

Ona dodaje da je, pre svega kao vid motivacije žrtava i potencijalnih žrtava, važno podsetiti da je od 2016. godine, od kada je usvojen Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, broj smrtnih ishoda smanjen za 45 odsto, što jasno pokazuje da sistem funkcioniše onda kada se aktivira.

U proteklih 14 godina više od 430 žena izgubilo je život u porodičnom nasilju, dok je od početka ove godine ubijeno njih osam, što nas opominje da svi, kao društvo, institucije i pojedinci, moramo preuzeti odgovornost, preispitati propuste i aktivno raditi na stvaranju sigurnog okruženja za sve žene, rekla je danas poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković povodom obeležavanja Nacionalnog dana sećanja na žene žrtve nasilja.

Janković je istakla da je femicid ozbiljan društveni problem i ukazala na duboku vezu između rodno zasnovanog nasilja i patrijarhalnih modela prema kojima žena vlasništvo muškarca. i da je bez kontinuiranog rada na razgradnji rodnih stereotipa teško promeniti stanje na bolje.

U ovom danu sećanja, poverenica je izrazila i duboko saučešće porodicama žrtava, uz apel da se povećaju napori za izgradnju ravnopravnog društva, u kome će svaki vid nasilja nad ženama biti apsolutno društveno neprihvatljiv.

(Izvor: RTV)

Gerontoloski-(23)

Gerontološki centar, sa dva objekta – takozvanim Starim i Novim domom – ne izgleda kao institucija, već kao velika, šarolika porodica. Ovde se svako zna po imenu, svako ima svoju naviku i ritual, iako možda više nema svoju kuću. Ovo je priča o njima.

Izazovi velike porodice

Trenutno u Novom domu boravi 160 korisnika, a u Starom oko 100, različitih stepena podrške, a ima ih četiri. Najtraženiji je smeštaj za osobe kojima je neophodna potpuna nega.

– Imamo stalne liste čekanja. U ovom trenutku 14 osoba sa potpunom dokumentacijom očekuje prijem, ali taj broj varira. Uvek ima više zainteresovanih nego mesta – kaže v. d. direktor ustanove, Dragan Stjepanović. – Stacionari su uvek puni, jer se često dogodi da nam iz bolnica upućuju osobe koje nema ko da preuzme, a u tom smislu sarađujemo i sa Centrom za socijalni rad. Stacionar u Starom domu je najstariji objekat te vrste, datira iz 1900. godine i tu su potpuno zavisni korisnici, njih stotinu. Velika je potražnja za Novim domom jer ima 40 savremenih, dvokrevetnih garsonjera. U stacionaru Starog doma je 12 soba, a u paviljonima su trokrevetne sobe. Tu nam objekti nisu na zavidnom nivou, zato ove godine rekonstruišemo krov, zidove, podove i sanitarne čvorove sredstvima koje treba da dobijemo po konkursu resornog Pokrajinskog sekretarijata. I u Novom domu imamo stacionar, sa 60 korisnika. Za smeštaj ljudi kojima je potrebna potpuna nega je i najveće interesovanje – navodi Stjepanović.

Posvećeno osoblje broji medicinske tehničare, lekare, ali najveći teret nose negovateljice koje su i najbrojnije. Kako kaže direktor, uskoro će biti uvedeno i profesionalno stalno obezbeđenje u oba doma radi višeg nivoa sigurnosti.

– Posećivao sam i druge centre i naš bih izdvojio pre svega zbog profesionalnog osoblja koje se maksimalno trudi da bude na raspolaganju korisnicima. I ja ih obilazim, kad god stignem, pitam ih da li je sve u redu, da li su zadovoljni. Vidim da su oni stvarno prezadovoljni i kažu da ne pamte da ih je neki direktor ovoliko posećivao. I meni je drago da popričamo, da čujem da li postoji problem i šta još možemo da poboljšamo, jer oni su nam prioritet.

Saradnja i život van zidova

U oba doma podstiče se boravak na otvorenom, u dvorištu ili na terasama.

– Korisnici dosta vremena provode u okolini doma, gde imamo lepe letnjikovce, klupe, ukrasno drveće. U Starom domu je prelepo dvorište, uređenije je i korisnici se nude da pomognu oko njegovog održavanja, da se i sami angažuju. Mi smo ustanova otvorenog tipa, oni mogu da izađu i da odu u nabavku – navodi Stjepanović i dodaje da Centar aktivno sarađuje sa brojnim institucijama: sa Predškolskom ustanovom, Kulturnim centrom, Centrom za pružanje usluga socijalne zaštite – „Našom kućom“,  Udruženjem penzionera, kao i sa privatnim domom „Misericordia“. Organizuju se druženja, posete, različite aktivnosti. Odlična je, kaže, i saradnja sa porodicama štićenika.

Slušajući život – glasovi stanara

Stanu Periz (91) iz Novih Kozaraca srećemo u hodniku. Tiha, ali prisutna u svemu oko sebe, deli utisak sa osmehom.

– Ovo mi je deseta godina u domu. Bolje mi je nego što mi je bilo u životu. Imam troje dece, četvoro unučadi i četvoro praunučadi. Sada mi je mirno i lepo. Pratim šta se dešava, družim se. Meni je ovo kuća.

Jelena Marić (76) iz Kikinde je nova u domu, tu je od januara.

– Čekala sam osam meseci i, na moj veliku radost, tu sam. Najdraže mi je osoblje – ljubazni su, nasmejani, pažljivi. Sve mi odgovara, svojevoljno sam došla, dok sam još sposobna da se adaptiram. Imam dva sina, ne želim da im budem teret. Ovde su svi zlatni, mladi, nasmejani, nikad me u životu nije toliko mazio i pazio, niti mi ukazivao toliku pažnju, to je bilo pravo čudo za mene. Jedino ne valja što ima 90 odsto žena. Drugarice su mi Evica koja je bila učiteljica, Dana i Jovanka – priča Jelena.

U trpezariji zatičemo Dragu Stari (81). Sa baka Nadom, kako zove svoju drugaricu, deli sobu i ljubav prema cveću.

– Imamo mali ritual – kafu među cvećem. Drugovi su mi i Ferenc i Bogdan. Moja ćerka živi u Nemačkoj, kod kuće ne mogu sama. Ovde su i lekari i sestre, i danju i noću – kaže Draga. – Tu sam već tri i po godine. Ovde je toplo. Ljudi su važni.

Ferenc Vaš (87), nastavnik u penziji iz Ruskog Sela, sedi uz kompjuter. Vešt je sa tehnologijom, ima Fejsbuk, čita vesti, piše.

– Bio sam nastavnik matematike i fizike. Penzionisao sam se posle 44 godine rada u školi. Izgubio sam suprugu 2022. godine i došao ovde. Ćerka mi je bolesna. Bolje je nego da sam sam – priznaje Ferenc. – Imam miran kutak, mogu da čitam, gledam vesti, proučavam psihologiju, filozofiju. Najvažnije je što sam zbrinut ako mi nešto zatreba.

U Starom domu, u dvorištu dočekuje nas Olga Plavkić (79) u svojoj kreativnoj radionici. Sa posebnom pažnjom ređa komadiće papira u mozaik.

– Radim portrete, Teslin najviše. Bili smo u Zrenjaninu, u Molu, izlagala sam, osvajali smo nagrade. Radim s ljubavlju. Nemam roditelje bila sam u dečijem domu. Muž mi je preminuo, ćerka radi. Da sam kod kuće, bila bih sama. Imam drugaricu Obrenku – već šest godina smo cimerke. Ona je mnogo dobra, pomažemo jedna drugoj. Ja sam vedra osoba, ovde me poštuju.

Tišina, briga i život u punom krugu

Dok prolazimo kroz uredno dvorište, gde štićenici u hladu razgovaraju, zalivaju cveće i dele kafu, postaje jasno da je ovo mnogo više od ustanove socijalne zaštite. Ovde život ne prestaje – on se nastavlja, polako i dostojanstveno.

U Gerontološkom centru žive ljudi sa imenima i pričama. Njihov život nije stavljen na pauzu, već je samo promenio formu. Ovo je mesto u kojem dobijaju ono što često nije bilo zagarantovano ni u mladosti – sigurnost, pažnju, brigu i pripadnost.

U domu nije kraj. U domu je novo poglavlje. Ovde život teče u laganom ritmu.

S. Vulović Ostojić

VSSSOV-radovi-(2)

Udruženje za razvoj profesionalnih veština „PROVENS“ iz Novog Sada i Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača će u subotu, 24. maja, s početkom u 10 sati, održati Međunarodnu konferenciju u Visokoj školi u Kikindi. Akreditovani skup na temu „Konstruktivistički pristup u razvoju kulturnih vrednosti i aktivnosti dece predškolskog uzrasta“ organizuje se za zaposlene u predškolskom obrazovanju i vaspitanju i u kulturnim institucijama.

Konferencija će okupiti bibliotekare, kustose muzeja i galerija, vaspitače, profesore i studente vaspitačkih škola, kao i predstavnike udruženja građana i stručnih udruženja, aktivnih u oblasti kulture.

Osamdesete-Muzej-(8)

U Galeriji Nova Narodnog muzeja otvorena je izložba „24 sata u Kikindi osamdesetih godina XX veka“. Postavka obrađuje period od 1980. do 1989. godine kroz 24 fiktivna događaja u toku jednog dana, raspoređenih po satnici na digitalnim satovima. Likovi su izmišljeni, ali svaka priča oslanja se na stvarne događaje, predmete, zgrade, društvene prilike i uspomene. Postavku je osmislio i realizovao kustoski tim Narodnog muzeja.

– Izložba počinje u 00:45, rođenjem jedne Monike, čime počinje i priča o novoj bolnici – navodi direktorka Narodnog muzeja Lidija Milašinović. – Po tom principu funkcioniše cela izložba – u tri sata te noći jedna porodica je, u svom „opelu kockici“ krenula na more i mi se, na taj način, bavimo Livnicom i fabrikom IDA, fabričkim odmaralištima. Slede i neke ne tako lepe teme kao što su nestašice i šverc, imamo jedan deo koji se bavi ekonomijom, ali i sećanje na polufinale Kupa Maršala Tita, kada je Kikinda izgubila od „Dinama“ u Zagrebu. „Događaji“ se završavaju posle 11 sati uveče u diskoteci „Akvarel“ iz koje imamo i snimak. Mislim da je ovo dobar način da se proputuje kroz Kikindu osamdesetih za 24 sata. Sigurna sam da će građani pažljivo čitati ovu izložbu, zato što osamdesete imaju i dobre i loše strane i zato što su devedesete „zamaskirale“ njihovu pravu sliku. Za mnoge od nas one nisu bile tako davno, jako ih se dobro sećamo, ali, dok smo se bavili ovom temom, ispostavilo se da naša sećanja ne odgovaraju sasvim stvarnoj situaciji. Mi ne možemo i ne želimo da menjamo sećanja, i ne treba, ali smatramo da ona zaslužuju realan okvir, neki širi kontekst. Čini mi se da se dugo vrtimo u nekom začaranom krugu i da zato ova izložba može da bude neobična i provokativna.

Srž postavke čine priče, fotografije, dokumenta, predmeti iz zbirki muzeja i privatnih arhiva. Posetioci mogu videti originalne predmete, radio-aparate, komade nameštaja iz tipičnih dnevnih soba i kuhinja, kasetofone.

Prikazan je i arhivski materijal o podizanju nove bolnice čija je izgradnja sa i opremanjem, umesto planiranih 40 miliona, koštala 207 miliona dinara, a čak 70 odsto novca obezbeđeno je iz mesnog samodoprinosa. Tu je i priča o puštanju u rad otvorenih bazena kod Hale „Jezero“ na kojima je bilo i po 2.400 kupača dnevno, zabavnih sadržaja i noćnog kupanja. Zaposleni su tada dobijali besplatne legitimacije za ulazak.

Posebna pažnja posvećena je industriji – Fabrika IDA Livnice željeza i tempera „Kikinda“ otvorena je 1980. godine i zaposlila hiljadu radnika. Najveće interesovanje kupaca bilo je za „kadet de“ od 1.200 kubika sa dvoje vrata. Dve godine kasnije IDA je tržištu ponudila 4.650 „Opelovih“ vozila.

Bila je to uspešna decenija i za Industrijsko poljoprivredno preduzeće (IPP) „Banat“, Složenu organizaciju udruženog rada koja je svoje Organizacije udruženog rada (OUR-e) imala u gradu i u svakom selu u opštini, što je i ilustrovano televizijskom emisijom.

Izložba govori i o popularnim imenima toga doba – Maja, Milica, Aleksandar, Zoran, i o tome da je, u toj deceniji, u Kikindi, broj rođenih bio dva puta veći od broja umrlih.

U arhitektonskom smislu, osamdesete su donele prepoznatljiv izgled trga, u želji da se grad „uljudi“, i izgradnju hotela „Narvik“ čiji su arhitektura i enterijer „gostima dočaravati banatski ambijent i ukazivati na to da je Kikinda grad pšenice, keramike i metala“.

Godine 1982. otvorena je Robna kuća „Butik“ sa pet odeljenja, pored već postojeće Robne kuće „Beograd“ koja je postojala od 1970. godine. Šinobus na relaciji Kikinda-Žombolj saobraćao je dva puta dnevno. Najavljen je i šesti simpozijum „Tera“, a tu je i izveštaj sa „Dana ludaje“ – najteži plod imao je 99 kilograma.

Mladi su večeri provodili u diskotekama: „Delfin“, „Maja“, „Akvarel“, „Kameleon“, diskoteci u Domu omladine, „Paunu“ i „Lunu“. Najpopularniji kafići bili su „Desetka“,  „Tref“ i „Roki“, ispred kojih su, tokom leta, bile ogromne gužve.

U Domu omladine, otvorenom 1985. godine, u sali u kojoj je bila diskoteka za oko 500 posetilaca, povodom praznika – Dana mladosti i Dana republike, organizovane su Gitarijade pod nazivom „Ki rok liga“. Bilo je to zlatno doba kikindskog rokenrola.

A tu su i sportske priče na plakatima – marta 1980. godine Nogometni klub „Istra“ iz Pule i OFK „Kikinda“, sastali su se na utakmici Druge savezne lige na „Gradskom stadionu u Narodnom vrtu“. Ulazak za ložu koštao je 50 dinara.

Mnoštvo eksponata iz ove decenije, i konkretnih priča sa već zaboravljenim podacima zadržaće svakog posetioca dugo u Galeriji Nova jer će, oni koji je pamte, ali i oni koji ih nisu proživeli, moći da se prisete ili saznaju mnogo toga. Ovi prvi će se sećati sa nostalgijom i setom, drugima će biti zanimljivo i, verujemo, pomalo čudno. A sve će ih u rikverc povesti na ulazu parkirana savršena „kadet kockica“ bele boje sa crvenim sedištima.

Postavka će biti otvorena do 11. avgusta.

S. V. O.

karate.-beocin.-kup-srbije

Kup Srbije u juniorskom i kadetskom uzrastu za karatitskinje i karatiste, održan je u Beočinu, a u finalu borbi kadetkinja, u kategoriji do 47kg, Milana Terzin savladala je sestru Unu. Još su dve medalje pripale članovima kikindskog Feniksa.

Takođe u borbama, junior Petar Stupar (do 67kg) uzeo je bronzu, a u katama bronzano odličje pripalo je kadetu Stefanu Siliju.
D. P.

ofk-kikinda-+-vfl

U borbi za spas u srpskoligaškoj „Vojvodini”, veliki bod osvojili su Kikinđani, odolevši lideru na njegovom terenu u Donjem Tovarniku: Sloboda – OFK Kikinda 0:0.
U prvom poluvremenu igralo se obostrano u sporijem ritmu, a jedini ozbiljan pokušaj imao je Stojanov, ali je šutirao u golmana domaćina. I u nastavku Kikinđani su pokušavali, tada preko Ivanovića, Vasovića i Pajtina, ali opet su i te lopte završavale u naručju čuvara mreže Slobode ili ih je on odbijao. Na suprotnoj strani jedna opasna situacija za našu ekipu, ali je rezultat ostao nepromenjen i mreže su do kraja mirovale.
Kada sutra bude kompletirano kolo, biće samo malo jasnije ko se polako optrašta od ovog ranga i mora u niži, ali pravi zaplet tek će uslediti u poslednje tri runde, a pogledi ugroženih biće usmereni i ka višem, drugom saveznom rangu i sudbini vojvođanskih klubova koji se tamo bore za opstanak.
OFK KIKINDA: Tasić, Hromiš (Pjošta), Čutović, Gajić, Molnar (Putnik), Budai, Vasović, Stojanov (Ivanović), Viola, Grković, Pajtin (Đorđević).
D. P.

VOJVOĐANSKI „ISTOK”
I na vojvođanskom „Istoku” danas je na rasporedu bilo nepotpuno 27. kolo, a dve naše ekipe bile su na terenu. U Velikom Selu, davno otpisani Karlovčani započeli su susret sa sedmoricom, a nakon pogodaka domaćina: Spahića (dvaput), Zeljkovića, Penavskog i Đorića, usledila je „povreda” igrača gostiju i susret je tako završen sredinom prvog poluvremena, a biće registrovan službenim rezultatom 3:0 u korist Kozare.
U Melencima, Terzin je pogodio u uvodnim minutima, početkom nastavka i udvostručio prednost, a potom je Misić overio trijumf novokozaračke Slobode.
Sutra od 17 sati, u Ruskom Selu, igraće Crvena zvezda i srpskocrnjanska Budućnost, a nakovački Polet gostovaće u Starčevu, Borcu.

Dom-zdravlja

Tople dane u aprilu i početkom maja, zamenilo je zahlađenje sa padavinama, što je donelo i pojačan obim posla za ekipe Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Kikindi. Kako za naš portal kaže dr Vasilije Prunić, specijalista urgentne medicine, hronični pacijenti najčešće osete posledice ovih naglih promena.

– U poslednje dve nedelje, otkako su učestale nagle promene vremena, imamo povećan broj intervencija. Stanje ipak nije alarmantno, ali se oseća porast aktivnosti. Na sreću, nismo imali ozbiljnih stanja – objašnjava dr Prunić i navodi da je, u protekla 24 sata Hitna služba imala oko 15 kućnih poseta i desetak pregleda u ambulanti. Među pacijentima su bili uglavnom hronični bolesnici – osobe sa povišenim krvnim pritiskom, astmatičari i oboleli od hronične opstruktivne bolesti pluća.

– Ljudi nam se često prvo jave telefonom, opišu tegobe, i mi uspemo da im pomognemo savetom. U mnogim slučajevima to bude dovoljno. Savetujemo im kako da koriguju terapiju, a ukoliko ne dođe do poboljšanja, dođu kod nas ili mi izađemo na teren i pružimo potrebnu pomoć. Ako je stanje ozbiljnije, stabilizujemo ih i upućujemo u bolnicu na dalje lečenje.

On ističe da se novi talas zdravstvenih problema može očekivati ukoliko ponovo uslede velike temperaturne oscilacije, posebno nagli prelazak na letnje temperature.

– Savetujem hroničnim bolesnicima da redovno uzimaju terapiju, izbegavaju izlazak iz kuće u ranim jutarnjim satima ako je hladno i da se obavezno jave ukoliko osete tegobe. Mogu doći do nas ili ćemo mi doći kod njih i pružiti im potrebnu pomoć – poručuje dr Prunić.

S. V. O.

Crvenkapa

U Dečijem pozorištu „Lane“ svoju letnju scenu za izvođenje predstava pripremili su za početak ovog meseca. Planirano je da se i za sutra (nedelja, 18. maj) zakazana „Crvenkapa“ odigra na njoj, međutim, ako se zadrži hladno vreme, mališani će je pratiti u sali Pozorišta, kaže Milan Vujić, glumac u „Lanetu“.

– Naredne nedelje, u našem redovnom, letnjem terminu, od 19 sati, gostovaće nam beogradski „PAN Teatar“ sa kojim imamo dugogodišnju saradnju razmene predstava. Igraće predstavu „Aladin“ koja će se, svakako, zbog specifičnosti komada, igrati u sali – napominje Vujić. – U nastavku sezone, planiramo da letnju scenu otvaramo uvek kada su prijatne temperature. Prošle godine, na primer, imali smo mnogo veoma toplih večeri, pa smo je malo i koristili.

Letnja scena Dečijeg pozorišta „Lane“ u bajkovito uređenom dvorištu idealan je ambijent za bajkovite komade ovog teatra. I ovog proleća i leta dočekaće svoju vernu publiku možda i na nekim od već zakazanih narednih izvođenja. U junu će na repertoaru biti predstave „Tri praseta“, „Šašava bajka“, „Mačak i petao“, Zmaj“ i „Ježeva kućica“.

S. V. O.