децембар 6, 2025

Dan: 30. maj 2025.

setnja-multipla-(3)

Svetski dana posvećen obolelima i borbi protiv multiple skleroze obeležava se 30. maja. Reč je o hroničnoj neurološkoj autoimunoj bolest koja se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca.

Udruženje Multipla skleroza u našem gradu ove godine obeležava 15 godina postojanja i rada i tu je, pre svega, da pomogne i pruži podršku obolelima i njihovim porodicama, kaže predsednica Brankica Miškov.

-U udruženju imamo pedesetak članova, a koliko obolelih ima u Kikindi, ne znam, s obzirom na to da ne postoji registar ni na državnom ni na lokalnom nivou. Pozivam sve da dođu jer mi, kada se sastanemo, ne pričamo o bolesti. Pričamo  o životu i kako živeti uz multiplu sklerozu, a ne kako živeti bolest. Bavimo se sportom, organizujemo odlaske u prirodu i naš cilj je da maksimalno poboljšamo kako fizičko tako i psihičko stanje naših članova – ističe naša sagovornica i dodaje da se vrlo često organizuju putovanja i druženja sa srodnim udruženjima.

Šetnja pod nazivom „Svaki korak je pobeda“, koja je i način da se skrene pažnja javnosti, ove godine biće organizovana tri dana. U petak, 13. juna u „Grmeču“ je planirana humanitarna svirka. Narednog dana  je šetnja na Starom jezeru, a u nedelju je druženje na otvorenim bazenima KSC „Jezero“.

U proteklom periodu udruženje je, putem projekata, uspelo da obezbedi pomagala neophodna članovima.

 

 

-Učestvujemo na svakom republičkom i pokrajinskom konkursu koji se raspiše. I ove godine tražili smo pomagala jer smo ona koja imamo izdali na revers i to, ne  samo našim članovima, nego i ostalim osobama sa invaliditetom, bez obzira na to kom udruženju pripadaju. Puno je ljudi koji nam se javljaju za ovu pomoć – dodala je Brankica Miškov.

Deo terapije su i vitamini i suplementi bez kojih oboleli ne mogu, a koji su skupi, te se često organizuju akcije kako bi se prikupila sredstva za njih, a Brankica i ovim putem poziva sve ljude dobre volje koji mogu da pomognu.

Za iskazanu humanost i dobročinstvo dobila je i nagradu grada „Melanija Nikolić Gaičić“.

-Nisam ja jedina zaslužna za priznanje i jako mi je prijalo što je neko prepoznao ono što radimo. Okupljamo se svake subote od 11 sati i to u prostorijama u Nemanjinoj broj 3 i kafenišemo – kako mi nazivamo druženje. Razgovaramo samo o pozitivnim stvarima. Najteže je u početku, kada se otkrije bolest, jer svi neurološkim simptomi mogu da se pojave tokom života sa multiplom sklerozom. Ja sam pozitivan primer, bila sam na korak do kolica, ali nisam dozvolila da me bolest savlada. Tu smo i da pružimo podršku porodicama obolelih koji takođe žive sa multiplom sklerozom – zaključila je Brankica Miškov.

Naša sagovornica dijagnozu je dobila 2011. godine, iako je tri godine ranije, sa 30 godina, imala prve simptome i toliko je trebalo da se ustanovi od čega boluje.

A.Đ.

jp-orezivanje-(1)

Zaposleni u Javnom preduzeću „Kikinda”  su na terenu i orezuju urbanog zelenila, pre svega na raskrsnicama i u blizini saobraćajnih znakova. Cilj ove akcije je unapređenje preglednosti i povećanje bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

Nakon završetka radova na teritoriji grada, orezivanje će se nastaviti na opštinskim putevima i pružnim prelazima, kako bi se obezbedila bolja preglednost saobraćajnica i saobraćajne signalizacije.

Inženjeri sektora za upravljanje javnim površinama JP „Kikinda” obišli su teren i do sada evidentirali oko 100 lokacija na kojima je neophodno izvršiti orezivanje.

Iz ovog preduzeća pozivaju građane da svojim sugestijama doprinesu bezbednosti – ukoliko primete nepreglednu raskrsnicu ili lokaciju na kojoj zelenilo ugrožava vidljivost, mogu pozvati broj telefona 0230/422-760, kako bi  ekipe mogle pravovremeno da reaguju.

jova-likovno

Milutin Grubor učenik petog i Jana Čubrilo, učenica sedmog razreda OŠ „Jovan Popović“ postigli su značajan uspeh na likovnom konkursu u Japanu.

Milutin je osvojio jednu od zlatnih medalja, dok je Jana nagrađena specijalnom pohvalnicom.

-Radovi naših učenika učestvovali su na jednom od najprestižnijih internacionalnih likovnih konkursa  koji se već 32 godine održava u Japanu pod okriljem japanske nacionalne organizacije „IE-NO-HIKARI ASSOCIATION” – saznajemo od direktorice škole Jelene Krvopić. – Na konkursu je pristiglo 11. 479 radova iz 68 zemalja, čime je uspeh još veći. Nagrađeni radovi nastali su na časovima likovne kulture pod budnim okom nastavnice Smiljane Kojić. Tema je bila priroda i Milutin i Jana slikali su bundeve i na taj način su i promovisali naš grad i najveću kikindsku manifestaciju.

A.Đ.

image-2025-05-30-122505535

Rektor Univerziteta u Beogradu, Vladan Đokić, uputio je dopis Ministarstvu prosvete Republike Srbije u kojem traži saglasnost da se ostatak nastavnog procesa za školsku 2024/25. godinu realizuje putem onlajn nastave, piše Politika.

U dokumentu, u koji smo imali uvid, navodi se da trenutna ograničenja onemogućavaju redovno održavanje svih oblika nastave i ispitnih rokova.

Rektor smatra da bi prelazak na onlajn model omogućio studentima da nadoknade propušteni nastavni sadržaj, bez ugrožavanja kvaliteta nastave i ispita.

Dopis je Ministarstvu upućen 27. maja, a zvanično je primljen 29. maja 2025. godine.

566532-vucic-04042024-0017-f

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti, na početku se osvrnuo na situaciju na Kosovu i Metohiji.

„Važno da je mi razumemo da je reč o organizovanoj sistematskoj akciji prištinskih vlasti, pomognutoj glasnim ćutanjem međunarodne zajednice, koja ćuti zato što se nada da će srpski narod biti proteran sa Kosova i Metohije. U političkom smislu mi moramo da pokušavamo da se suprotstavimo Albancima koji uz pomoć zapadnih zemalja i Turske pokušavaju da što više zemalja prizna Kosovo. Mi nemamo toliko para kao oni, ali moramo da se suprotstavljamo“, istakao je Vučić.

Rekao je da će uskoro saopštiti dobre vesti što se tiče položaja Srbije u međunarodnoj zajednici.

„Uvek ćete čuti da je rešenju i dijalogu Beograda i Prištine, ali osude Prištine će biti veoma retke. Ne postoji niko ko ne dođe ovde, ili gde god ja da odem, da nam ne soli pamet o Banjskoj, ali niko ne pominje prištinskog policajca ko je pucao na dvojicu dečaka, i to vam je tako. Moramo da budemo jaki, moramo da se borimo i da se borimo.“

O situaciji u BiH
Osvrnuo se i na situaciju u BiH i istakao da je neverovatno da su sankcije uvedene čak i unučetu predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.

„Kad niko ne želi da čuje vašu stranu, dođete u ovakve probleme. Srbija će dati sve od sebe da se sačuva mir i uticati na koga god možemo da utičemo. Da li tu ima pravde? Nema, i na to moramo da naviknemo.“

O otvaranju Klastera 3
Vučić je istakao da su politički razlozi presudni što se tiče otvaranja Klastera 3 i napomenuo da to nikada kroz istoriju nije bilo tačno, ali da je na nama da „ispunimo ono što smo obećali.“

„Naše je da ispunimo ono što smo obećali, set medijskih zakona, regulatorno telo i prihvatanje preporuka ODIR-a oko procesa. Važno je da se u potpunosti otklone lažne sumnje oko izbornih procesa. Bez obzira na to što neki ne mogu da priznaju izborne poraze, moraju da nauče da nije sve u vikanju, razbijanju i crtanju grafita.“

„Što se medija tiče, mislim da imamo medijsku scenu veoma raznoliku, ali je uvek dobro da popravljamo to stanje. Za mene je važno da večeras govorim o bitnim stvarima za ljude u Srbiji, o onome od čega život zavisi građanima. Ova zemlja je razorena blokaderima. Izgubili ste 6 meseci časova, izgubili ste znanje i priliku da ga steknete, to su ozbiljni problemi. Deca su najveće žrtve. Žao mi je roditelja, žao mi je roditelja koji su hteli da im se deca školuju, ali je neko to zabranio“, istakao je Vučić.

„Nadam se da će nam se deca posvetiti školi, da će njihovi roditelji razumeli da smo napravili strašan zločin ne objašnjavajući deci koliko je strašno to što nam se dešavalo. Gotovo je u potpunosti priča o obojenoj revoluciji, biće još pokušaja nasilja, ali nema ništa od toga. Srbiju ne može niko da zaustavi.“

Vučić je komentarisao tvrdnje da Srbija preko posrednih zemalja šalje municiju Kijevu.

„Ja sam o tome razgovarao sa predsednikom Putinom u prisustvu više ljudi iz obe delegacije, kao i nasamo. Ne bih iznosio detalje našeg razgovora. Formirali smo radnu grupu sa ruskim partnerima da bi se utvrdile činjenice. Kada ste nezavisna zemlja, napadaju vas svi. Sa izvozom oružja smo prestali, sad je reč samo o municiji. Teško je ispuniti uslove naše doktrine. Moramo biti mnogo snažniji nego danas. Oni koji su nas do juče napadali i govorili da sam ruski špijun, danas će da govore da radimo za nekog drugog. Radimo samo za Srbiju“, rekao je Vučić.

Istakao je da je Srbija nezavisna zemlja koja je na Evropskom putu, ali je imala hrabrosti da svog najvišeg predstavnika pošalje na Dan pobede u Moskvu. Napomenuo je da je razgovarao i sa ukrajinskim predsednikom Volodmirom Zelenskim, i sa ruskim ambasadorom u Srbiji Aleksandrom Bocan-Harčenkom, i da će Srbija održavati dobre odnose sa svima.

„Daću upozorenje, da gde god postoji sumnja da se municija šalje na ratišta, da se ti ugovori ne ostvaruju“, zaključio je Vučić.

Izvor: B92

Petlja-Kuzmin-1-Sremska-Raca1

Infrastruktura je temelj svakog ozbiljnog razvoja, a moderna saobraćajna mreža – bilo drumska, bilo železnička – osnov je povezivanja ljudi, ideja, ali i razvoja tržišta. Kada je infrastruktura dobra, ekonomija diše punim plućima, investicije pristižu, a građani lakše i bezbednije putuju.

Upravo zato, napredak koji je Srbija ostvarila u izgradnji puteva i železničkih pruga poslednjih godina predstavlja ne samo tehnički, već i civilizacijski iskorak.

Portal Vojvodina uživo sproveo je sveobuhvatnu komparativnu analizu izgradnje saobraćajne infrastrukture u Srbiji u periodu od 1980. do 2025. godine. Rezultati ove analize jasno pokazuju – tempo razvoja je višestruko je ubrzan tokom poslednje decenije, a strateški prioriteti države su okrenuti modernizaciji i regionalnom povezivanju.

Izgradnja autoputeva i saobraćajnica
1980–2012:
U periodu od 32 godine, u Srbiji je izgrađeno oko 596 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Među značajnim deonicama nalaze se:

Autoput Horgoš–Beograd
Deo autoputa Niš–Grabovica
Prosečna godišnja izgradnja u ovom periodu iznosi svega 17,5 km.

2012–2025:
Od 2012. do 2025. godine planira se izgradnja ukupno 955 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica, od kojih je do 2023. već realizovano oko 468 km.

Ključne deonice uključuju:

Autoput „Miloš Veliki“ (Beograd–Preljina)
Moravski koridor (Pojate–Preljina)
Deonica Niš–Dimitrovgrad
Ruma–Šabac
Prosečan tempo izgradnje u ovom periodu je oko 36,9 km godišnje, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodni period.

Razvoj železničke infrastrukture
1980–2012:
Za više od 30 godina nije izgrađen nijedan novi kilometar železničke pruge, dok je od 2001. do 2012. rekonstruisano samo 31 km.

2012–2025:
Period od 2012. do 2025. donosi potpuno drugačiju sliku: Izgrađeno je 134,7 km novih pruga
Rekonstruisano je čak 754,9 km

Najvažnije železničke investicije:

Brza pruga Beograd–Novi Sad (75 km), puštena 2022.
Deonica Novi Sad–Subotica (108 km), završetak planiran do kraja 2024.
Brza pruga Beograd–Niš (230 km), u izgradnji od 2023.

Brža Srbija u 21. veku

Ova analiza jasno pokazuje da je infrastrukturni razvoj Srbije značajno ubrzan nakon 2012. godine. Posebno se ističe napredak u železničkom sektoru, gde je posle višedecenijskog zastoja došlo do ozbiljnog ulaganja u savremene pruge i unapređenje železničkog saobraćaja.

Takav razvoj ne samo da doprinosi bržem i sigurnijem transportu, već ima i direktan uticaj na ekonomsku konkurentnost Srbije, bolju povezanost sa regionom i integraciju u evropske transportne koridore.

Izvor. Vojvodina uživo

struja-1

Zbog nedoumica u široj javnosti o najavljenoj primeni Zakona o energetici u članu 197. kojim se definiše duži period očitavanja, Elektrodistribucija Srbije obaveštava javnost da se privremeno pomera rok primene Zakona u ovom delu. To znači da do daljnjeg ostaje na snazi mesečno očitavanje brojila.

Kako bi građani bili još bolje informisani o pravima i mogućnostima koje im donosi primena Zakona, naročito u delu samoočitavanja, Elektrodistribucija Srbije će i dalje nastaviti sa promotivnim aktivnostima primene Zakona o energetici, a u međuvremenu će očitavanjbrojila realizovati sopstvenim kadrovskim  resursima.

Elektrodistribucija Srbije je od januara meseca medijski promovisala mogućnosti samostalne prijave stanja brojila i prednosti ovog načina očitavanja, a sprovedene su i terenske aktivnosti i obuka korisnika na svim šalterima Elektrodistribucije Srbije.

„Svi zainteresovani građani mogu se i dalje obratiti lokalnim ograncima Elektrodistribucije u slučaju da imaju pitanja oko instaliranja aplikacije ED Srbije i oko prijave stanja brojila. Takođe, korisnici mogu i putem Kontakt centra i na šalterima i dalje dostavljati svoja stanja“, navodi se u saopštenju.

strelicarstvo

U beogradskom Pionirskom gradu, u organizaciji SK Zemun, održano je drugo kolo Kupa Srbije u fild streličarstvu, na kojem je veteran kikindskog Apola Borislav Stankić, u kategoriji olimpijski luk, osvojio prvo, a seniorka Snežana Zamurović, u tradicionalnom luku, drugo mesto.

Još je senior Jožef Olah, složenim lukom, završio na šestom mestu.

– Fild streličarstvo je poseban oblik streličarstva koji objedinjuje sve stilove i podrazumeva gađanje u mete koje mogu biti na poznatim i nepoznatim distancama. Ovo je tehnički možda i najzahtevnija disciplina, jer od streličara zahteva procenu udaljenosti u odnosu na konfiguraciju terena. Dozvoljena udaljenost meta je od pet do 60 metara, u zavisnosti od kategorije i stila kojoj streličar pripada kao i od veličine mete. Staza je bila veoma zahtevna, pojedinim metama moglo se prići samo pomoću konopca za penjanje – kaže Ljubomir Zamurović iz Apola.
D. P.

IMG-1355

Na 67. Državnom takmičenju talenata održanom u Kragujevcu 19 polaznika Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ osvojilo je 31. republičku nagradu.

Ana Vojvodić, učenica Gimnazije „Dušan Vasiljev“ osvojila je iz matematike prvo mesto i prvu nagrada za najbolji naučno-istraživački rad u državi, Mina Radivojša, takođe gimnazijalka prvo i treće mesto osvojila je iz fizike. Učenici kikindske Gimnazije Katarina Vajda, Svetlana Ćulafić i Bogdan Zavišin prvi su iz istorija, a druga nagrada pripala im je  za najbolji naučno-istraživački rad. Katarina Vranković, gimnazijalka, iz  psihologija je osvojila prvo mesto i prvu nagradu za najbolji naučno-istraživački rad, a Mariji Popov iz Gimnazije i stručne škole  „Dositej Obradović“ iz Novog Kneževca pripalo je prvo mesto i treća nagradu za najbolji naučno-istraživački rad iz engleskog jezika. Prva je i učenica OŠ „Žarko Zrenjanin“ Lena Davidović iz matematike kojoj je pripala treća nagrada za najbolji naučno-istraživački rad. Na takmičenju je, kao polaznik RCT „Beograd 2“, učestvovao i gimnazijalac  Andrej Popović koji je osvojio prvo mesto iz matematike, kao i prvu nagradu za najbolji naučno-istraživački rad.

Druga mesta osvojili su gimnazijalci Teodora Šejmeši iz engleskog jezika, Velimir Krstić iz biologije kom je pripala treća nagrada za najbolji naučno-istraživački rad, Selena Takač iz biologija, Kristina Miladinov  iz psihologije koja je dobila i prvu nagrada za najbolji naučno-istraživački rad, Marijana Milanov , takođe iz psihologije, a pripala joj je u druga nagrada za najbolji naučno-istraživački rad. I učenica SSŠ „Miloš Crnjanski“ Nevena Vulović i Jovana Uverić iz Gimnazije i stručna škola „Dositej Obradović“ iz Novog Kneževca osvojile su druga mesta iz biologije.

Treća mesta iz književnosti pripala su gimnazijalkama Milani Baštovanov i Emiliji Reljin koja je dobila i prvu nagrada za najbolji naučno-istraživački rad. Helena Grujić  treća je iz fizike, a Jelena Šijačić  iz psihologija kojoj je ripala i prva nagrada za najbolji naučno-istraživački rad.

Polaznici RCT „Dušan Vasiljev“ ove godine osvojili su čak deset nagrada više nego prethodne godine čime je ova generacija postavila rekord.

 

Don`t copy text!