Eko festival Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, šesti po redu, obeležile su ekološke poruke dece iz vrtića. Pesmom, plesom, kvizom, ali i likovnim radovima mališani su skrenuli pažnju koliko je važno negovati i čuvati planetu Zemlju.

-Eko tim naše ustanove, u koji su uključeni vaspitači, obeležava 15 godina. Od 2009. godine on okuplja vaspitače koji svojim idejama, entuzijazmom i kreativnošću osmišljavaju i organizuju ekološke aktivnosti. Tokom školske godine organizujemo više akcija i obeležavamo sve značajne ekološke datume. Festival je kruna svega što se dešava tokom godine i naša želja je da i sugrađanima pokažemo šta radimo i šta su naši mališani naučili. Želja nam je da promovišemo ekologiju , širimo ekološku svest i stvaramo ekološke navike uz igru i druženje – istakla je vaspitačica i koordinator Eko tima Radmila Homanov.

Festivalu je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Izuzetno je važno da se kod najmlađih razvija svest o očuvanju životne sredine. Danas 15. maja, slavimo i Međunarodni dan porodice i upravo sve prave vrednosti dolaze iz porodice – dodala je Marijana Mirkov.

U dvorištu Kulturnog centra najpre su organizovane ekološke radionice, dok su decu koja su nastupala na bini imala podršku mama i tata, baka i deka koji su ih pozdravili aplauzima.

I ove, kao i prethodnih godina, organizovan je likovni konkurs pod nazivom „Sve što raste htelo bi da raste“. Pod tema je ove godine bila „Drvo“. Iz svih 18 vrtića stigao je veliki broj radova, a ovom prilikom nagrađeni su najboljih devet radova u tri kategorije.

Deca uče o ekologiji na pristupačan i njima razumljiv način. Cilj je da zavole prirodu i da nauče da je poštuju i cene.
A.Đ.
Niz humanitarnih aktivnosti nastavljen je obeležavanjem Svetskog dana zdravlja prošlog vikenda na prostoru Starog jezera. Članovi Organizacije posetili su i starije volontere i korisnike programa „Briga o starima“, pružajući im podršku i pažnju.
Aktivnosti su, kao i uvek, obuhvatile i najmlađe, ističe sekretarka kikindskog Crvenog krsta, Danijela Bjeljac.
U okviru „Nedelje Crvenog krsta“, danas je organizovana i akcija dobrovoljnog davanja krvi, kojoj se odazvao 61 sugrađanin. Krv je dalo njih 54, među kojima 13 žena, kao i petoro novih davalaca, što govori o širenju svesti i podrške ovom plemenitom činu.
Volonteri sada pripremaju i jednu od najlepših, tradicionalnih aktivnosti.
Kontinuirane humanitarne aktivnosti kikindskog Crvenog krsta podsećaju nas da dobra dela nisu stvar velikih prilika, već volje i srca. Svako može da pomogne – ponekad je dovoljan samo mali gest i ruka podrške. A najlepše je kada humanost postane navika – kao kod humanih aktivista i volontera Crvenog krsta koji neumorno, iz dana u dan, stoje na strani dobrote.
Od početka protesta u novembru prošle godine, političke partije sve otvorenije pokušavaju da nametnu narativ prema kojem bi one, a ne institucije, trebalo da odlučuju o tome ko će biti uhapšen, koliko će ostati u pritvoru i ko je kriv. Time se osporava osnovno načelo vladavine prava, prema kojem pravosuđe mora da deluje nezavisno, u skladu sa zakonima i Ustavom Republike Srbije.
Čak su i zahtevi nekih studentskih grupa – kao što je oslobađanje svih pritvorenih i procesuiranje onih koji su im se tokom protesta suprotstavili – usklađeni sa retorikom partija koje im pružaju logističku i političku podršku. Jasno je da se danas pred sudovima u Novom Sadu i Nišu ne izražava podrška za pritvorenima, već borba za politički uticaj nad pravosuđem. Protesti se pretvaraju u pritisak na nezavisne institucije – pod parolom „studenti“, a u organizaciji partija koje žele da diktiraju pravdu.
Studenti u blokadi su, od samog početka, poslužili kao politički paravan. Smanjenje broja učesnika u studentskom plenumu, koje je danas više nego očigledno, samo potvrđuje da su mnogi mladi ljudi prepoznali kako su instrumentalizovani u interesu političkih partija. Pored stranaka, značajnu ulogu u toj manipulaciji igrali su i profesori sa izraženim političkim ambicijama, koji su svoje akademske pozicije koristili za širenje političkog uticaja među studentima.
Nažalost, iza zahteva za „pravdu“ i „slobodu govora“, sve je vidljiviji pokušaj rušenja institucija, uz poruku da se o pravdi ne odlučuje u sudnicama, već na partijskim sastancima i protestnim binama.




Izložba je otvorena na dan koji se u Kikindi obeležava kao jedan od najznačajnijih u istoriji – 12. novembar. Značaj ovog datuma ogleda se u činjenici da je tadašnji Dištrikt u to vreme bio jedina autonomna oblast većinski naseljena srpskim stanovništvom sa izvesnom upravljačkom autonomijom, a sve pod okriljem Habzburške monarhije. Glavni cilj projekta bio je da istakne značajan istorijski deo prošlosti Kikinde i omogući poređenje sa sadašnjicom. Sekundarni cilj bio je da se istaknu razlike između pukog obeležavanja različitih godišnjica i dubljeg razumevanja određenih događaja, kao i učenja iz njih kroz razvoj kulture sećanja. Otvaranju izložbe prethodio je kompleksan period istraživanja istorijske građe, međuinstitucionalna i međumuzejska saradnja na regionalnom nivou, angažovanje dizajnerske firme, dizajn i instalacija izložbe, izrada publikacije, kao i bogat prateći program izložbe, navodi se u preporuci Ivane Arađan, više kustoskinje i istoričarke umetnosti, programske direktorke Narodnog muzeja Zrenjanin.
Kikindski muzej proglašen je, od ICOM-a Srbija za Muzej godine 2023. Nagrada je dobijena za izuzetan doprinos razvoju muzejske delatnosti, nesvakidašnju i angažovanu posvećenost proučavanju, zaštiti, prezentovanju i interpretaciji kulturne baštine Srbije.