Day: March 8, 2025

kanali5
JVP „Vode Vojvodine“ nastavlja sa radovima na prenameni dela kanalske mreže za odvodnjavanje u dvonamenske sisteme kojima će biti omogućeno navodnjavanje. Radovi se izvode na novih 19 sistema na teritoriji AP Vojvodine.
U ovoj fazi predviđena je rekonstrukcija sledećih sistema: Progarska Jarčina 1, Skorenovac, Plandište 3, Bačko-gradištanski rit, Pristupni put za CS Čik – Perlek, Kera bara i Velika bara, Šećeranski 2. faza, Čoka, Novokneževački kanal K i Vok 3. faza, Progarska Jarčina 2, Livade, Plandište 3, druga faza, Bašaidski, Regionalni podsistem „Kikinda“, Horgoš-Martonoš, Stari Kereš, Molski rit, Kereš i KC-III, J-II i J-II-1 i Krivaja.
Radovi podrazumevaju mašinsko uklanjanje vegetacije, iskop kanala, razastiranje zemlje, čišćenje propusta kanala, kao i rekonstrukciju postojećih objekata na njima.
Dužina kanalske mreže obuhvaćena ovim radovima iznosi oko 90 kilometara, a površina na kojoj će biti omogućeno navodnjavanje je preko 17.000 hektara.
JVP „Vode Vojvodine“ je za ove radove izdvojilo 535 miliona dinara, a završetak posla očekuje se do leta tekuće godine.
Pored navedenih 19 sistema, planom za ovu godinu predviđeno je da se obnovi niz dodatnih sistema u okviru novih projekata.
Podsetimo da je preduzeće pokrenulo ovaj veliki projekat posle više decenija u nameri da se pomogne korisnicima i pospeši mogućnost navodnjavanja poljoprivrednih površina u letnjim mesecima, svuda gde je to moguće.
sveti-velikomu-enik-teodor-tiron

Sveti Teodor Tiron, u narodu poznat kao Todor, bio je vojnik koji je odbio da učestvuje u progonu hrišćana, čak je javno priznao hrišćansku veru, zbog čega je mučen i na kraju živ bačen u oganj, 306. godine. Od 16. veka, njegove čudotvorne mošti počivaju u fruškogorskom manastiru Novo Hopovo.

Sveti Teodor Tiron javio se u snu tadašnjem carigradskom episkopu, razotkrio carevu nameru da hranu na pijaci tajno pospe krvlju i posavetovao hrišćane da ne kupuju hranu već da skuvaju pšenicu i njome se hrane.

Običaj je da se prve subote u velikom postu sprema koljivo, odnosno žito, kao spomen na veliko čudo. Na taj dan i crkva kuva takozvano Todorovo žito koje se danas osvećuje i deli vernicima.

Na Todoricu, kako se još naziva ovaj dan, u crkvu odlaze da se ispovede i pričeste deca, stari, bolesni, odnosno oni koji ne mogu da izdrže dugotrajni post.

Još se ponegde organizuju trke konja, koji se danas ne prežu, već samo jašu. U pojedinim krajevima kuva se kukuruz koji se uveče nosi stoci. Mese se i „todorčići”, kolačići u obliku potkovice, kao zaštita od Todorovih konja.

Po običajnom kalendaru, vodilo se računa da svi ukućani budu u domovima pre mraka. Veruje se da Sveti Teodor na ovaj dan uzjaše konja i odlazi da dovede leto. Predviđa se i vreme, po izreci – kakva Todorica, takva godinica.

(Foto: RTV)

basaid-dom-prozori-(1)-(1)

U Mesnoj zajednici Bašaid u toku je kompletno sređivanje Doma kulture. Nakon što je  zamenjena kompletna stolarija na prozorima i vratima i podovi na prvom spratu, ovih dana završena je i zamena stolarije u prizemlju objekta. Prostorije koriste članovi Kulturno-metničkog društva, đaci OŠ „1. oktobar“ i udruženja građana.

– Stolarija nije menjana od kada je zgrada izgrađena pre više decenija. Bila je dotrajala i bilo je vreme da se ovaj prostor uredi s obzirom na to da ga koriste najviše deca, članovi Kulturno umetničkog društva „Bašaid“ – istakao je predsednik Saveta MZ Bašaid, Bojan Mikalački.

Osim pomenutog, prostor je okrečen, na spratu zgrade urađen je i novi sanitarni čvor, kao i nova led rasveta. Sredstva za pomenute radove obezbedila je Mesna zajednica u dogovoru sa meštanima, a pomoć je stigla i od lokalne samouprave. U radove je, samo u proteklom periodu, uloženo oko 800.000 dinara.

– Čim vremenski uslovi dozvole započinjemo i radove na fasadi i spoljnjoj rasveti. Pošto se oni završe Dom kulture u kom je smeštena i seoska biblioteka i Odeljenje policije, u potpunosti je renoviran. Zgrada je u samom centru i mesto je okupljanja svih meštana Bašaida. Bilo je krajnje vreme da se zaustavi njeno propadanje – zaključio je naš sagovornik.

U okviru Doma kulture biće oformljena i etno-soba.

– Nekada je naše mesto imalo etno-sobu sa predmetima koji svedoče o prošlosti sela. Kako se godinama nije ulagalo u Dom kulture, prostorija u kojoj su se nalazili je postala neuslovna, te su i predmeti sklonjeni. Sada ponovo ima uslova za njihovo čuvanje i prikazivanje, tako da će u Bašaidu opet zaživeti etno-soba – zaključio je Mikalački.

A.Đ.

ruza

Danas se obeležava Međunarodni dan žena, praznik posvećen borbi za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost između žena i muškaraca. Ovaj datum utemeljen je 8. marta 1910. godine, kada je na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu, na inicijativu Klare Cetkin, predloženo njegovo obeležavanje.

Ovaj dan podseća na demonstracije američkih radnica u Čikagu 1909. godine, kao i na veliki njujorški protest više od 15.000 žena, koje su zahtevale kraće radno vreme, bolje plate i pravo glasa. Još 1857. godine, 8. marta, žene zaposlene u tekstilnoj industriji prvi put su javno demonstrirale u Njujorku. Iako je policija rasterala protest, dva meseca kasnije osnovan je sindikat, a budući protesti 8. marta postali su tradicija.

Prvo zvanično obeležavanje ovog praznika dogodilo se 8. marta 1911. godine u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj. U tradicionalno patrijarhalnoj Srbiji, Dan žena najpre su prihvatili komunisti i socijaldemokrate. Prva proslava u našoj zemlji održana je u Beogradu 1914. godine, u tadašnjem Narodnom domu.

Posle Oktobarske revolucije, feministkinja Aleksandra Kolontaj doprinela je da 8. mart postane državni praznik u Sovjetskom Savezu, gde je korišćen za slavljenje „herojstva radnica“. Ovu praksu su prihvatile i ostale socijalističke države, uključujući Jugoslaviju, gde je ovaj dan bio jedan od značajnijih praznika.

S druge strane, zapadne zemlje dugo su izbegavale obeležavanje ovog datuma zbog njegove povezanosti sa socijalizmom. Tek tokom šezdesetih godina 20. veka, feministički pokreti ponovo su počeli da ga slave, a Ujedinjene nacije su ga zvanično priznale 1975. godine kao Međunarodni dan žena.

Danas, 8. mart simbolizuje ne samo sećanje na istorijsku borbu za ženska prava, već i kontinuiranu potrebu za ravnopravnošću i unapređenjem položaja žena širom sveta.