Month: December 2024

Lena

Koncert Lene Kovačević koji je bio zakazan za subotu 7. decembar u Narodnom pozorištu u Kikindi, otkazan je. Kako saznajemo, za nastup poznate pevačice pred kikindskom publikom biće određen novi datum, u idućoj godini.

Novi album Lene Kovačević nosi simboličan naziv „9“, omaž je dens pesmama devedesetih i predstavlja ovu pevačicu u sasvim novom svetlu, s obzirom da Lenini pratioci ovu umetnicu uglavnom percipiraju kroz balade. Novi nosač zvuka donosi zaokret u tempu, jer je ritam prilično ubrzan u odnosu na većinu ranijih Leninih songova.

 

 

Vavedenje-presvete-bogorodice

Pravoslavni vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice. Jedan je od pet velikih Bogorodičinih praznika i označava ulazak (uvođenje) Presvete Bogorodice u hram.

Marija je, kao trogodišnje dete, u skladu sa zavetom roditelja, Joakima i Ane, da će, ako dobiju porod, dete predati Bogu u hram, dovedena iz Nazareta u Jerusalim, gde ju je, na samom ulazu, dočekao otac Jovana Preteče, prvosveštenik Zaharije. Ulazak Marije u hram praćen je svečanom povorkom Joakimovih i Aninih srodnika.

Nakon što su joj roditelji umrli, Mariju su, sa dvanaest godina, predali Josifu, njenom srodniku u Nazaretu, da živi u devstvenosti, iako to nije bio običaj u Izrailju.

Devica Marija bila je prva doživotno zaveštana devojka. U Josifovom domu Presveta Bogorodica Marija je i primila blagovest od arhanđela Gavrila da će roditi Sina Božjeg.

Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog veka, dok pisani tragovi potiču iz osmog veka. Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandar na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.

Kod Srba se ovaj praznik zove i Sveta Prečista i Ženska Bogorodica. Svetkuju se rodilje i nerotkinje, a mnogi se i pričešćuju.

Takođe je i usečni dan, kada se ne preduzimaju važniji poslovi. Osim onih koji ovaj dan svetkuju kao svoju slavu, slave ga i stočari. Ponegde se veruje da lepo vreme na Vavedenje najavljuje dobru letinu.

Stariji kažu da, ako na Vavedenje Presvete Bogorodice pada kiša – biće rodna godina, ako duva jak vetar – nerodna. Ako je hladno i sa snegom, sledeća godina bila bi blaga i topla.

Na ovaj dan post je obavezan, jer Vavedenje pada u vreme velikog Božićnog posta.

indonezija-1jpg

Članovi Društva srpsko-indonežanskog prijateljstva „Nusantara“ posetili su Kikindu, Banatsko Veliko Selo, Nove Kozarce i Rusko Selo. Turistička organizacija grada sa pomenutim društvom sarađuje od 2018. godine, kada su prvi put bili u turističkoj poseti za „Dane ludaje“.

-I 2022. godine takođe su bili gosti našeg grada kada su se upoznali sa turističkim obeležjima Kikinde. Sada smo ugostili 60 članova koji su mogli da se uvere zašto je Kikinda najveće urbano zimovalište sova ušara – kaže v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

Naša sagovornica dodaje i da su im članovi društva preneli najbolje utiske o obilasku sela:

-U Banatskom Velikom Selu posetili su zavičajnu kuću što im je bio i najupečatljiviji deo posete. Dočekala su ih deca u narodnim nošnjama, folklorci KUD-a „Marija Bursać“ prikazali su im deo svog repertoara, a žene iz udruženja „Orhideja“ priredili su izložbu starina. Posetili su i jezero „Laguna“. U Novim Kozarcima videlu su ikonu Bogorodice Trojeručice, dok su u Ruskom Selu obišli pravoslavnu crkvu, grobnicu porodice Čarnojević“ i udruženje „Torontal“.

Već sada prave se planovi za posetu koja će biti realizovana sledeće godine. Želja im da je vide i turističku ponudu sela u kojima nisu bili.

A.Đ.

brushes-4226688-1280

Kovačičko naivno slikarstvo, element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je danas na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, što potvrđuje posvećenost Srbije očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa i unapređenju kulturne raznolikosti, istovremeno ukazujući na značaj nacionalnih manjina u Srbiji i njihov doprinos bogatstvu kulturnog nasleđa, saopštilo je danas Ministarstvo kulture.

Odluku o upisu je doneo Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa Uneska na 19. zasedanju koje se održava u Asunsionu u Paragvaju, od 2. do 7. decembra 2024. godine.

Kovačičko naivno slikarstvo je 2012. godine upisano u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, a odnosi se na znanja i veštine slikanja i oslikavanja predmeta sa izraženim prikazima narodnog života, ruralne sredine i svakodnevnice, koje se kao osobena forma naivne umetnosti razvija u mestu Kovačica tridesetih godina 20. veka.

Iz Kovačice slikarstvo se proširilo i na druga mesta, pre svega u AP Vojvodini, kao što su Padina, Aradac, Vojlovica, Pančevo i druga, a u drugoj polovini 20. veka dobija široku nacionalnu i međunarodnu vidljivost.

Kako se ističe u saopštenju, upis Kovačičkog naivnog slikarstva na Uneskovu Reprezentativnu listu, značajno doprinosi povećanju vidljivosti nematerijalnog kulturnog nasleđa na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i međunarodnoj promociji živog nasleđa Srbije.

Nominacija za Uneskovu Reprezentativnu listu je pripremljena u saradnji Centra za nematerijalno kulturno nasleđe sa predlagačima elementa: Opštinom Kovačica, Galerijom i Fondacijom Babka i Galerijom naivne umetnosti Kovačica. Podršku u izradi nominacije pružili su i Muzej Vojvodine, Muzej vojvođanskih Slovaka, Nacionalni savet slovačke nacionalne manjine u Srbiji, Opštinska biblioteka Kovačica i druge institucije, kao i pojedinci slikari iz Kovačice, Padine i drugih mesta, čime je utvrđena široka podrška nominaciji.

Tokom zasedanja Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa, koji čine 24 države izabrane od 180 država potpisnica Uneskove Konvencije o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa, razmatra 63 nominacija za upis na tri liste nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Srbija do sada ima upisano pet elemenata na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa: Porodična slava (2014. godine), Kolo, tradicionalna narodna igra (2017. godine) Pevanje uz gusle (2018. godine), Zlakusko lončarstvo (2020. godine) i Društvene prakse i znanja u vezi sa pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive šljivovice (2022. godine).

Tanjug

ofk-kikinda.-novi-trener

Dušan Đokić, kao što smo i najavili u nedelju uveče na ovom mestu, povešće, kao šef struke, četvrtoplasiranu OFK Kikindu u prolećni deo sezone srpskoligaške „Vojvodine”. Predstavljanje novog kormilara „crveno-belih” obavljeno je u danas na Gradskom stadionu u Distričkoj ulici.
– Dosta smo puta igrali protiv ekipa koje je kao trener predvodio Dušan Đokić, imamo i nekoliko zajedničkih anegdota koje su, kroz istoriju naših odmeravanja snaga na vojvođanskim terenima, ostale upamćene, a sada smo ga angažovali i, svi u klubu verujemo, načinili pravi potez. Smatramo da se uklapa u našu viziju, a pre svega želimo da i on, kao i nekoliko prethodnih treenra, nastavi s kvalitetnim radom koji će i dalje donositi dobre rezultate – rekao je Marko Vukobrat, sportski direktor Kikinđana.
Đokić je zahvalio direktoru i uprvi na ukazanom poverenju.
– Najpre, srećan sam što dolazim u klub s velikom i ozbiljnom tradicijom, a svi znamo da je OFK Kikinda u bitnom delu svoje istorije igrala značajnu ulogu i u bivšoj velikoj državi. To me je i pruvuklo uz, naravno, meni poznatu činjenicu da se u klubu odlično radi i da je sve organizovano na visokom nivou. U ovom trenutku poklopile su nam se ambicije, moje i klupske. Da ne zvučim po nekom šablonu, ali zaista gotovo do detalja našli smo se na istoj talasnoj dužini kada smo govorili o obostranim planovima – istakao je Đokić.
Najavljuje maksimalno profesionalan rad i odnos sa svima u i oko kluba.
– Prvo što mi je prošlo kroz glavu kada smo stigao u Kikindu i došao na igralište, bilo je kako da napunimo tribine Gradskog stadiona. Pokušaću da s postojećom ekipom, koja ima dosta kvaliteta, ali i prostora za napredak, još poboljšam rezultate i onda je sigurno da ćemo fudbalsku javnost još i dodatno pozvati i naterati da nas prati u što većem broju – bio je jasan i optimističan Đokić.
Početak zimskih priprema, koje će potrajati šest sedmica, planira za sredinu januara, a uskoro će biće poznati i rivali OFK Kikinde u tom periodu.
D. P.

POČEO NA KLUPI PANČEVACA
Nekadašnji napadač našeg najvećeg i najtrofejnijeg fudbalskog kluba Crvene zvezde, rođen u Prokuplju 1980. godine, već dugi niz sezona u trenerskim je vodama, a jesenas je u Novim Banovcima bio na klupi Omladinca. Karijeru na klupi započeo je u pančevačkom Dinamu, uveo ga s vojvođanskog „Istoka” u Srpsku ligu „Vojvodina” i osvojio Kup Vojvodine. Bio je i trener Mladosti iz Omoljice, rumskog „1. maja”, Jagodine, kraljevačke Sloge, omladinaca Voždovca, bosanskohercegovačke Zvijezde 09 kao pomoćnik pokojnom Đuričiću, asistirao je i u Inđiji te niškom Radničkom u kojem je pomagao Nikoli Trajkoviću

VSSOV-NEURONAUKE-(1)

Dr Ranko Rajović, šef katedre neuronauke u vaspitanju i obrazovanju Pedagoškog fakulteta u Kopru, u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača održao je predavanje na temu „Vrtić i škola budućnosti iz ugla neuronauka“. Stručnjak za oblast razvoja intelektualnih potencijala dece, magistar i doktor nauka iz oblasti neurofiziologije i fiziologije sporta, autor NTC programa, u prepunom amfiteatru, govorio je da vrtići moraju da aktiviraju važne misaone procese kojih u redovnom programu nema.

-Imamo medicinski dokaz o tome kako mozak radi kada osoba misli, čita, peva i ono što vidimo je učenje napamet, kada u mozgu ništa ne radi. To mora da se menja, jer ovaj način učenja stvara ogroman otpor kod dece jer to nije u skladu sa njihovom prirodom. Kognitivne sposobnosti dece iz generacije u generaciju sve su manje i to nam je alarm da nešto mora da se menja. U vrtićima uz više motorike imamo spretno i okretno dete jer kada nema kretanja manje su i duboke regije mozga. Bio sam nedavno u Vankuveru i prisustvovao košarkaškom turniru gde deca igraju u dva tima, ali im se ne broje koševi. Kada sam pitao šta je svrha i ko je pobedio, dobio sam odgovor da je cilj da se igraju i da su svi pobedili. Smatram da dete mora nekada da oseti tugu, stres i da izgubi jer ga tako spremamo za život – kaže dr Rajović.

Metode učenja moraju da liče na igru, a igranje samo po sebi ne pomaže da se nauče lekcije, stava je dr Ranko Rajović:

– Škola mora da liči na igru. To je jedina škola budućnosti. I tu ne mislim na igranje kako ga možda mnogi shvataju. Ono što je važno jeste da metode nastave liče na igru. To su one metode kada deca jedva čekaju sledeći čas jer im je interesantno da stiču nova znanja. Kada neće da izađu iz učionice kada zvoni za kraj. U 2018. godini radili smo istraživanja od deset najtraženijih zanimanja tad u svet, devet nije postojalo 2008. godine. Ove godine od deset najtraženijih zanimanja, čak devet nije postojalo pre pet godina. Kada pogledamo ove rezultate mi decu moramo spremiti za budućnost – dodao je naš sagovornik.

Deca ne treba da uče za ocenu, nego za znanje koje je trajno i primenljivo, tako da je kapacitet za učenje neograničen kada se to radi kroz igru.

A.Đ.

 

muzicka nikolina

„Tri škole – jedan zvuk“ naziv je koncerta koji za Kikinđane organizuje saksofonistkinja Nikolina Suvajdžić, profesorica u Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“. Pored njenih učenika, nastupiće polaznici odseka za saksofon profesora Sandre Dropo Ramaji i Darka Davidovića u muzičkim školama „Isidor Bajić“, odnosno „Josip Slavenski“ u Novom Sadu.

Koncert mladih saksofonista održaće se sutra, u sredu, 4. decembra, u svečanoj sali Narodnog muzeja, od 18 sati.

invalidi-medj-dan-2

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar u Kikindi je obeležen sportskim igrama. Na inicijativu udruženja Multipla skleroza, pozivu da se u SC „Jezero“ druže na kvalitetan način provedu vreme, bolje upoznaju i razmene iskustva, odazvalo se 13 udruženja osoba sa invaliditetom.

 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ideju da organizujemo sportski dan, pored organizacija, podržala je i lokalna samouprava. Osnovni cilj je da se upoznamo i bolje sarađujemo. Sportske igre su pikado, šah, bacanje pločica i domine. Na svima nama je da razbijemo barijere koje postoje i ljudske i arhitektonske. Važna nam je inkluzija osoba sa invaliditetom i ravnopravnost sa svima – istakla je Brankica Miškov, predsednica udruženja Multipla skleroza.

I organizacija Deca sa ahondroplazijom Srbije prihvatilo je ovu inicijativu, saznajemo od predsednice predsednice Slađane Terzin.

-Podržavamo ovakva okupljanja. Ahondroplazija spada u retke bolesti i isto tako je i invaliditet. Želja nam je da širimo svest o našim potrebama, ali i da skrenemo pažnju na to da smo ravnopravni članovi društva – dodala je Slađana Terzin.

Sportske igre otvorio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je ovom prilikom napomenuo da lokalna samouprava podržava i pomaže sva udruženja osoba sa invaliditetom. Cilj grada je jednaka prava i mogućnosti za sve, naveo je član Gradskog veća Željko Radu.

– Želimo da našim sugrađanima sa invaliditetom omogućimo što kvalitetniji život, tako da im na sve moguće načine izlazimo u susret. Kikinda je prepoznata kao grad koja pomaže osobe sa invaliditetom i potrudićemo da u narednim godinama budemo još bolji partneri – rekao je Radu.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležava se od 1992. godine kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju čiji je cilj da se osobama sa invaliditetom omogući jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno učestvovanje u društvenom životu.

A.Đ.

distrikt-izlozba-i-koncert-(1)

Na novoj izložbi Narodnog muzeja, „Okrug zlatnog lava”, upriličenoj povodom dva i po veka od uspostavljanja Velikokikindskog privilegovanog dištrikta, svake srede do kraja godine biće organizovana tematska stručna vođenja kustosa istoričara Miloša Pušare.

Na prvoj sesiji koja će se održati sutra, 4. decembra, pod nazivom „Čamac na Morišu i Tisi“, tema će biti ukidanje Potisko-pomoriške vojne granice i dolazak Srba graničara, budućih stanovnika Dištrikta.

„Barjak zlatnog lava“ naziv je drugog vođenja, 11. decembra – predavanje će biti o heraldici i grbovima sa zastave i iz povelja Velikokikindskog privilegovanog dištrikta.

Treća sesija, „Dištrička rebelija“, održaće se 18. decembra – tema će biti Velikokikindski dištrikt u buni 1848/49. godine.

O ekonomskoj istoriji Dištrikta govoriće se na tematsko-stručnom vođenju „Economicus districtus“ 25. decembra.

Sve sesije odvijaće se u prostoru Galerije Nova, sa početkom u 18.30 sati.