Day: November 14, 2024

ritejl-otvaranje-(5)

Ritejl park „Nest“ otvoren je danas u 9 sati i od samog početka pa sve do večernjih časova prvi tržni centar u gradu bio je pun sugrađana, ali i kupaca koji su došli iz obližnjih mesta. Među njima su bile i sugrađanke Jelena Savić i Svetlana Pavlovski.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Radujem se „New Yorkeru“ i prodavnici „Sinsay“. Zbog oce dve prodavnice najčešće sam išla u zrenjaninski tržni centar. Trebalo nam je ovakvo mesto i dugo smo ga čekali – saznali smo od Jelene Savić.

I Svetlana Pavlovski slaže se da je tržni centar trebao našem gradu.

-Zbog kupovine sam odlazila u Novi Sad. Sada konačno imamo lep tržni centar koji nam je, ruku na srce, nedostajao. U proteklom periodu, zajedno sa otvaranjem „Houm centra“ zaista je puno urađeno – dodala je Svetlana Pavlovski.

Na površini od oko 5.300 kvadratnih metara otvoreno je 12 lokala među kojima su „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Mobiltime“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“, menjačnica.

Tržni centar otvorili su Bojana Koljenšić, direktorica kompanije „RC Europe RSB“ i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Ovi je prvi ritejl park u Kikindi i odabrali smo vaš grad jer smo smatrali da ima potencijal za ovakvim tržnim centrom. Zakupci su ti koji su tražili da imaju ovakav prostor i mi smo im izašli u susret. U investiciju je uloženo više od pet miliona evra – navela je Bojana Koljenšić.

Tržni centar ima i igralište za decu, stotinak zaposlenih, kao i 100 parking mesta. Ovaj deo grada novo je mesto za okupljanje, a do pre kratkog vremena bilo je ruglo.

 

-Imamo čime da se ponosimo i ovo je veliki dan za naš jer smo dobili dugo željeni ritejl park. Nakon skoro dve godine investicija je privedena kraju. Velika gužva govori o tome koliko nam je ovakav sadržaj nedostajao i sada imamo prostor koji može da zadovolji sve potrebe. I rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina je u samom finišu i kompletni radovi završiće se do kraja meseca – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Povodom otvaranja otvoreni su razni programi za decu, kao i koncert Miloša Živkovića i benda „Metropolis“.

Ritejl park otvoren je svakog dana od 9 do 21 sat.

A.Đ.

sijalica-velika

Zbog planiranih radova na mreži, iz Elektrodistribucije za sutra, petak, 15. novembar, najavljuju radove na mreži u Bašaidu i Kikindi.

Od 9 do 10 sati biće isključeni potrošači u Bašaidu, u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, u delu od Branislava Nušića do Svetozara Markovića ulice.

Od 11 do 12 sati, u Kikindi neće biti struje u zgradi u Đoke Radaka 8.

Od 12.30 do 13 sati, bez struje će ostati potrošači u Kikindi, u sledećim ulicama:

– Generala Drapšina, od ulice Miloša Velikog do kućnog broja 52 (parna strana)

– Trg Srpskih Dobrovoljaca od broja 28 do broja 34

– Trg Srpskih Dobrovoljaca od broja 42 do broja 60

– ulica Kralja Petra I od broja 34 do broja 50

– ulica Generala Drapšina, od ulice Miloša Velikog do Čanadske (neparna strana)

– Braće Tatić kućni broj 1

– Generala Drapšina (parna strana), od Miloša Velikog do ulice Save Tekelije.

 

Slava-Hrama

Srpska pravoslavna crkvena opština danas je, svetom liturgijom, pričešćem vernika i rezanjem kolača, obeležila praznik i crkvenu slavu Sveti Vrači, u Hramu svetih Kozme i Damjana. Prvi put vernici su pozvani na službu novim zvonima ovog hrama.

– Posebna mi je radost što nova zvona upravo danas prvi put najavljuju početak Svete liturgije. Kupili smo tri nova crkvena zvona koja će biti pri ovom svetom hramu i najavljujemo izgradnju novog zvonika koju ćemo započeti na proleće – rekao je starešina Hrama svetih Kozme i Damjana, protojerej Boban Petrović. – Zahvaljujem se svima na prilozima, do sada smo prikupili polovinu iznosa i zato upućujem poziv za pomoć da sakupimo i ostatak sredstava, kako bismo ih isplatili u potpunosti. Ova zvona će, dok je sveta i veka, pozivati vernike na bogosluženja i objavljivati važne i radosne događaje.

Zvona, težine 800, 400 i 200 kilograma, izlivena su u Livnici „Kremenović“ iz Belosavaca kod Topole u kojoj su im, navodi protojerej Petrović, izašli u susret i isporučili zvona nego što su isplaćena, kako bi se prvi put oglasila na dan Hramovne slave.

– Po blagoslovu našeg episkopa mi obeležavamo i ove, zimske Svete Vrače, i letnje, 14. jula, pa tako imamo dve radosti u toku godine. Moja poruka je da treba svi da se ugledamo na Svete Vrače, na njihovu veru koja im je dala moć da isceljuju bolesnike, kao i na njihov način života koji je Bog obdarimo snagom blagodati – naveo je protojerej Petrović.

Kupovinu novih zvona pomogao je i Grad Kikinda sa 500 hiljada dinara. Svetoj liturgiji prisustvovali su gradonačelnik Mladen Bogdan, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, i članica Gradskog veća, Marijana Mirkov.

– Ovde smo da pokažemo jedinstvo koje nam je jako važno u ovim izazovnim vremenima. Kikindsko namesništvo Srpske pravoslavne crkve i Grad Kikinda jedinstveni su i pomažemo jedni druge, zajedno radimo u interesu naših sugrađana – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Da se razumemo i pomažemo pokazali smo i do sada – nedavno je, na crkvu u Mokrinu, podignut novi krst, a sada imamo i nova zvona pri ovom hramu – rekao je gradonačelnik Bogdan. – I povodom ovog praznika pravoslavnom svetu želim zdravlje, ljubav, mir i blagostanje.

Kumovi slave bili su Dejan Blažić, Dragan Mandić i Dragan Odžić. Upravo jedan od njih, Dejan Blažić, prvi je povukao užad na novim zvonima, pola sata pre liturgije.

– To je moja ljubav prema pravoslavlju, veoma sam srećan. Ovo je velika čast za mene – rekao je Blažić.

Svetoj liturgiji, pričešću i rezanju slavskog kolača prisustvovao je veliki broj vernika. Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari) i čudotvorci koji su, zahvaljujući darom od Boga za isceljenje raznih bolesti, besplatno lečili, zbog čega ih je narod prozvao besrebrenicima.

S. V. O.

dusan-kerkez-dzev

Udruženje likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ u Banatskom Velikom Selu sutra, u petak, 15. novembra, organizuje izložbu slika sa 8. Likovne kolonije „Kerkez Dušan Džev“.

Susret slikara održava se u čast prvog slikara akademca iz ovog mesta i ove godine je na njoj stvaralo 35 učenika, čijih će 40 slika biti izloženo u Mesnoj biblioteci „Branko Ćopić“ u Banatskom Velikom Selu. Svečano otvaranje zakazano je za 18 sati.

apartment-172704-1920

U prvoj polovini 2024. godine je prosečna cena stanova u starogradnji, iznosila 1.665 evra po kvadratu, a u novogradnji 1.767 evra, najnoviji su podaci Republičkog geodetskog zavoda.

Očekivano, najveće prosečne cene zabeležene su u Beogradu, starogradnje 2.160, a novogradnje 2.453 evra.

Kada je o starogradnji reč, Novi Sad je na drugom mestu sa prosečnom cenom od 1.945 evra po kvadratu.

Prokuplje i Kikinda sa 670 evra su gradovi s najmanjom cenom stanova.

Kako je navedeno u izveštaju, u prvih šest meseci ove godine, na teritoriji Grada Kikinde prodate su 162 kuće i 46 stanova.

Prosečna cena (medijana) poljoprivrednog zemljišta – na području Grada Kikinde u prvom polugodištu 2024. godini iznosila je 10.642 evra po hektaru. Evidentirane su cene od 2.887 pa do 20.447 evra po hektaru.

 

dijabetes-(1)

U svetu i u Srbiji, 14. novembar, obeležava se kao Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti. Ove godine slogan je „Blagostanje za bolji život sa dijabetesom”.Kampanja ima za cilj da istakne značaj fizičkog i mentalnog blagostanja obolelih od dijabetesa u dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti.

-Kikindsko Društvo za borbu protiv šećerne bolesti svakog petka od 8 do 10 časova organizuje besplatno merenje šećera u krvi – istakla je predsednica dr Biljana Marković. -Poznavanje faktora rizika omogućava pravovremeno delovanje kod osoba kod kojih ustanovi šećerna bolest, a omogućava bolji uspeh u lečenju i umanjenje komplikacija. U Kikindi dijagnozu dijabetesa ima oko 10 odsto sugrađana od ukupnog broja stanovništva. Primećeno je da se u poslednje vreme starosna granica kod sugrađana kod kojih se registruje dijabetes pomera i sve više je mladih koji obolevaju.

 

U planu je i da se u Domu zdravlja organizuje snimanje očnog dna zbog komplikacija izazvanih dijabetesom. Tim povodom Kikindu će posetiti stručnjaci iz bolnice „Eliksir“. Predviđa se da će do 2030. godine 650 miliona ljudi imati dijagnozu dijabetesa. Postoji dijabetes tip 1 i tip 2, a insulinski zavisnici imaju dijabetes 1.

-U našem gradu nemamo registar obolelih od dijabetesa i trebalo bi ga uvesti. Reč je pacijenti koji su u zdravstvenom sistemu. Na žalost, istraživanja pokazuju da na svakog registrovanog dijabetičara dolazi još jedan potencijalni oboleli, koji ne zna da ima šećernu bolest. Stoga i organizujemo preventivno merenje šećera u krvi i razgovaramo sa sugrađanima kako bi podigli svest o bolesti koja je „tihi ubica“. Poznavanjem simptoma bolest i izbegavanjem faktora rizika, izbeći će se neželjene komplikacije koje donosi ova bolest – saznajemo od naše sagovornice.

 

Prvi simptomi su žeđ, pojačano mokrenje, malaksalost, gubitak telesne mase uprkos često povećanom apetitu i pojačanom kalorijskom unosu hrane, brzo zamaranje, mučnina.

-Šećer, u tim prvim momentima dok ga još nismo otkrili, varira i bude jako visok ili jako nizak. Stoga apelujem na preventivne preglede, a prostorije udruženja su otvorene za sve kojima treba savet oko ishrane, terapije, fizičke aktivnosti koji su ključni – napominje naša sagovornica.

Osim u Kikindi, jednom mesečno, predstavnici Društva za borbu protiv šećerne bolesti, organizuju kontrolno merenje šećera u krvi u Mokrinu, i Banatskom Velikom Selu.

A.Đ.

novak-1

Više od godinu dana trebalo se družiti s dletom, čekićem, brusilicom i ostalim vajarskim alatom, da bi vajar Boris Staparac ovekovečio najboljeg tenisera svih vremena Novaka Đokovića.

Reč je o skulpturi od modeliranog betona, visine oko dva i po metra, a autor za KIKINDSKI portal navodi i ostale podatke vezane za ovo delo čija je izrada imala velikog odjeka u javnosti:

-Težina skulpture je oko jedne tone i napravljena da bude u pokretu. Znači svako ko bude prišao ovoj skulpturi, ne može da je gleda kao fotografiju, nego mora da je obiđe i da sebi stvori jednu sliku tog čoveka u pokretu – navodi Staparac.

-On je na taj način napravljen zbog simbolike koju nosi, vere i ljubavi prema svojoj zemlji za koju se bori kao lav. Novak je najveći predstavnik naše zemlje u svetu, pre svega svojim ponašanjem i kulturom, a ne samo sportskim pobedama, nego i obrazom i zato je zaslužio da ostavimo i ovaj trag o njemu-kaže ovaj vajar.

Podsetimo, „Komuna“ je letos objavila reportažu o ovom kikindskom umetniku, a u glavi ovog neumornog vajara, književnika i muzičara od tada se rodilo sijaset novih ideja. Spomenik Đokoviću je prvi takve vrste u svetu i po tome je ovo delo jedinstveno.

Međutim, ima i onih koji ne žele da valorizuju Staparčevu zamisao i zameraju umetniku da nije dovoljno verno preneo Đokovićev lik, usput se pitajući zašto se ovaj vajar odlučio da pravi spomenik živom čoveku.


Na sve to Staparac lakonski uzvraća:

-Voleo bih da ti koji kritikuju ovu moju skulpturu počnu i sami da stvaraju nešto i da ne budu samo kritičari, nego i stvaraoci. Najlakše je kritikovati a mnogo teže je nešto napraviti i stvoriti. Meni je svejedno da li neko to kritikuje ili ne, ja živim svoj život, stvaram svoje skulpture, pišem svoje knjige, bavim se muzikom… Znači, kritikuju me bez potrebe, jer ja, štaviše, ni ne nameravam da postavim taj spomenik negde u javnom prostoru, gde bi nekom smetao ili nekog iritirao. On će biti u mom dvorištu, u mom ambijentu. Biće, dakle, u postavci budućeg muzeja koji ću da ostavim iza sebe –zaključuje Staparac.

N. Savić

300px-Cosmas-and-Damian

Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi (lekari), besrebrenici i čudotvorci. Braća su rodom iz sela nadomak starog Rima, od oca neznabošca i majke hrišćanke. Otac je umro još dok su bili deca, te ih je majka uzgojila u hrišćanskom duhu.

Od Gospoda su dobili dar za isceljenje raznih bolesti, i, kako im je to dato besplatno, besplatno su i lečili, obično polaganjem ruku, samo su zahtevali od bolesnika da veruju u Isusa Hrista. Ljudi su im ljudi dali ime besrebrenici, što znači besplatni lekari. Bog im je dao zapovest koja glasi: „Zabadava ste dobili, zabadava i dajte”.

Za svoj trud nisu tražili nikakvu nagradu. Nasledivši veliko imanje, oni su ga milostivo razdelili siromašnima. U to vreme u Rimu je vladao car Karin. Pred njega su gonitelji hrišćanstva doveli braću, okovanu u lance. Posle dugog ispitivanja car im je naredio da se odreknu vere u Isusa Hrista i prinesu žrtve rimskim bogovima. Međutim, Kozma i Damjan ne samo što nisu poslušali cara nego su ga još i savetovali da on prizna „jedinoga istinitoga Boga“.

U hrišćanskoj tradiciji pominje se da je, posle čuda učinjenoga nad samim carem, kad su ga iscelili od teške bolesti, car i sam izjavio svoju veru u Isusa Hrista i pustio braću. I oni su produžili da propovedaju hrišćanstvo i isceljuju bolesnike. Zbog toga što su se pročuli, pozavideo im je na slavi neki lekar, njihov nekadašnji učitelj, i, pod izgovorom da beru lekovite trave, izveo ih u planinu i pobio kamenjem. Ubijeni su 284. godine.

Sveti Vrači na ikonama se predstavljaju u običnom odelu svog vremena, držeći u rukama kovčežiće iz kojih su bolesnima davali razne lekove.

Kada se peva tropar za osvećivanje vode, na jednom mestu se spominje „lekoviti izvor” koji su braća imala i vodom sa njega besplatno lečila.

Srpska pravoslavna crkvena opština Kikinda će danas, 14. novembra, svetom liturgijom, sa početkom u 9 sati, u Hramu Svetih Kozme i Damjana, obeležiti praznik posvećen ovim svetiteljima.