Day: July 6, 2024

letnja-umetnicka-skola-(10)

Studenti umetničkih fakulteta iz Srbije i inostranstva od danas do 13. jula stvaraće u našem gradu u okviru Letnje umetničke škole. Njih 40 iz naše zemlje, Kine, Italije, Poljske, Belgije i Slovenije imaće priliku da se upoznaju sa Kikindom i da uče kroz radionice keramike, likovnih umetnosti, muzike, komponovanja, dramske i muzičke produkcije. Prvi dan proveli su u jedinstvenoj kući „Sova“.

Viktor Tanaskovski iz Skoplja pohađaće radionici muzike.

 

-Na doktorskim studijama sam i očekujem da produbim svoja znanja. Učesnik sam bio i prošle godine i puno toga sam naučio. Odabrao sam profesora koji je držao radionice da mi bude mentor za doktorat – rekao je Tanaskovski.

Radionicu keramike, za koju je vladalo najveće interesovanje. pohađaće Laura Blagojević iz Beograda, studentkinja Akademije umetnosti.

-Studiram slikarstvo i za mene će ovo biti izazov i novo iskustvo. Probaću nešto novo, a sigurna sam da ću steći nove prijatelje. Izuzetno je što ćemo svi moći međusobno da sarađujemo – kazala je Laura.

Pozdravljajući okupljene studente  gradonačelnik Nikola Lukač pozvao ih je da iskoriste priliku i upoznaju, kako je rekao, najlepši grad na svetu.

-Ovo je pravi način da se mladi upoznaju sa Kikindom i međusobno i pomognu nam da kulturna dešavanja podignemo na još viši nivo. Siguran sam da će vam boravak ovde biti značajno iskustvo i da ćete nam pomoći da još više promovišemo naš sredinu – naveo je gradonačelnik Lukač.

Letnjoj školi prethodilo je potpisiivanje Memoranduma o saradnji između Univerziteta umetnosti u Beogradu, Grada Kikinde, Kulturnog centra i Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

-Univerzitet umetnosti već 22 godine organizuje Letnju umetničku školu. Zadovoljstvo je što svakoj lokalnoj zajednici ostavimo artefakt odnosno svedočanstvo o našoj školi i ove godine ostavićemo divan artefakt koji će biti na ponos i našeg univerziteta i Kikinde – istakla je je rektorka Univerziteta umetnosti prof. dr Mirjana Nikolić.

Radionice će proširiti znanja, ali i vidike učesnika.

-Iako je Letnja škola relaksirana u odnosu na nastavu na fakultetima, puno će se raditi. Biće interesantno za sve da istraže nove stvari, upoznaju novi grad i novu kulturu – dodao je prof.dr Vladimir Tatrević, prorektor Univerziteta umetnosti i direktor Letnje škole.

Direktor Kulturnog centra Marko Markovljev pozvao je sve učesnike kampa da ponesu najlepše uspomene iz Kikinde i da se ponovo vrate.

Radionice će se organizovati na Gradskom trgu, u Kulturnom centru i na „Teri“.

 

-Ovakve stvari su važne jer doprinose sektoru kulture i obrazovanja kao instrumentima uz pomoć kojih grad može da gradi svoju kulturnu politiku – napomenuo je Aleksandar Lipovan.

Univerzitet, tradicionalno, Letnju školu organizuje u različitim gradovima, što je dobra prilika za internacionalizaciju i decentralizaciju. Letnja umetnička škola ima urbanu orijentaciju, studenti će stvarati na više mesta u Kikindi, u prisustvu građana kojima će, na završnoj manifestaciji, 12. jula, biti prikazani postignuti umetnički rezultati.

A.Đ.

 

sajan-zetva-(4)

Oštre kose i srpovi, vredne ruke i želja da se očuva tradicija u ručnom košenju žita, slika je koja je iz Sajan poslata u okviru 27. Severnobanatskih žetelačkih svečanosti. Tradicionalna manifestacija okupila je sedam ekipa  iz Crne Bare, Mađarske i Sente i Sajana.

Najstariji kosac bio je 87-godišnji Ferenc Hereši iz Sente.

-Ranije nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Žito smo vezivali u snopove koje su vukli konji na kolima. Postojala je samo mašina koja od klasja odvaja seme. Za kosce je najvažniji dobar alat, kosa, koja mora da bude oštra. U suprotnom kosac bi se brzo umorio. Kao mali imao sam kratke pantalone i još uvek se sećam kako je strnjište bilo oštro – istakao je Hereši sa kojim je bio i Kristof Sabadoš koji će naslediti ovu tradiciju porodice Fekete. Otkrio nam je da je naučio da kosi od bake Margite Šarvari čiji je zadatak ovoga puta bio da spremi ukusan fruštuk ekipi kosaca.

-Ja sam četvrta generacija kosaca i ponosan sam na tu činjenicu. U našoj porodici ovo je tradicija koja se nasleđuju sa kolena na koleno – saznali smo od Kristofa.

 

Sa gostima iz mađarskog grada Aparthalma Sajan se pobratimio 2013. godine i već 11 godina oni su deo svečanosti.

-Prvi put smo u Sajanu kosili žito, svidela nam se manifestacija i dolazimo svake godine. Volimo ovo okupljanje koje nas vraća u prošlost, u detinjstvo. Drago nam je što smo deo tradicije koja se čuva i svima u Mađarskoj pričamo o njoj – otkrio je Đerđ Vinca iz Aparthalma.

Ekipa iz Crne Bare bila je najveselija. Za jelo su pripremili prave poslastice.

-Nekada je bilo teško doći do žita, znatno teže nego danas. Čitavu sezonu radili su za džak žita, a mi ga danas zaradimo za jedan da. Treba da cenimo ono što imamo – kaže Lajko Maćaš iz Crne Bare.

Nekada se za vreme žetve ustajalo u četiri ujutro i kretalo na njivu. Radilo se dok se vidi. Koscima su velika pomoć bil žene koje su vezivale žito u snopove, ali i pripremale obilan doručak. Fruštuk je činio hleb, barena jaja i krompir, luk, slanina, rakije, kajsija, šljiva i višanja, ali i slatkih kolača, ko  je mogao da ih priušti.

Najveću podršku manifestaciji pruža grad Kikinda,a ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski i su članica Gradskog veća Melita Gombar. Otvarajući žetelačke svečanosti gradonačelnik Lukač istakao je važnost čuvanja običaja, ali i dobrosusedskih odnosa među narodima.

-Zajednička saradnja je ključ uspeha i bolje budućnosti a kada smo udruženi možemo mnogo toga. Sajanske žetelačke svečanost su tu i da nas podsete kako je to nekada bilo, a na nama je da mladi budu ti koji će je dalje čuvati – precizirao je Lukač.

Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice.

-Značaj ovakvih manifestacija je, osim što neguju tradiciju, je što promovišemo prve porodične vrednosti, gde je porodica stub društva i zajedno dolaze do hleba na stolu. Važno nam je da mladi to uvide i da znaju da za sve treba da se potrude i da sopstvenim radom stignu do rezultata – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Mladi se priključuju manifestaciji, tako da će ona da se organizuje još dugo godina  dodala Šara Benjocki, predsednica KUD-a „Adi Endre“, koji je i organizator žetelačkih svečanosti.

-Puno mi je srce kada vidim koliko i mladima u Sajanu znači ova manifestacija. Još uvek imaju priliku da o ručnom košenju žita uče od naših najstarijih kosaca, koji su i sami nekada ručno kosili žito sa svojim roditeljima. Oni na pravni način mogu da dočaraju kako je to nekada bilo, ali i da im pokažu kako se ručno kosi hlebno zrno. Kroz ovu manifestaciju želimo da im pokažemo kako je nekada puno rada trebalo da se dođe do parčeta hleba. Svima nam je isti cilj, da sačuvamo tradiciju i da je prenesemo na mlade – rekla je Šara Benjocki.

Mesna zajednica čuva ovu manifestaciju i želi da je učini još boljom.

-Žetva je bila dan radosti i zajedništva. Posao je zahtevao angažovanje čitave porodice, ali i komšija i prijatelja. Naša dužnost je da očuvamo narodnu tradiciju i da je prenesemo na mlade. Kada vide kako se teško dolazilo do hrane na trpezi, mladi će više ceniti ono što sada imaju – napomenuo je Zoltan Tot, predsednik Saveta  MZ Sajan i zamenik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu.

Pomoć žetelačkim svečanostima pružili su i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje ,propise, upravu i nacionalne manjine, kao i fondacija Betlen Gabor iz Mađarske.

A.Đ.

 

 

 

Bazar i sajam cveca (9)

Na Gradskom trgu večeras (subota 6. jul) od 18 do 23 sata biće održan Noćni bazar.

Popularan sadržaj Turističke organizacije Kikinde okupiće brojne izlagače, a sasvim izvesno, i posetioce jer bazari su postali omiljena mesta okupljanja malih proizvođača, lokalnih preduzetnika i ljubitelja autentičnih domaćih proizvoda.

Eto ideje kako da provedete subotnje veče i obradujete bližnjeg ili sebe nekih zanimljivim poklonom!

 

decija pijaca

Dečja pijaca u dvorištu Kulturnog centra danas je izostala, a kako su obavestili iz ove ustanove, tokom iduće sedmice održavaće će se svakodnevno.

Od ponedeljka 8. jula pa do petka, mali prodavci i zainteresovani kupci, priliku za trgovinu i druženje imaće od 18 do 20 sati.

Potom će se, do kraja raspusta, dečija pijaca ponovo održavati u uobičajenom terminu- subotom.

 

jelena-stepanov-(1)

Jelena Stepanov, vlasnica vinarije „Kepul“ iz Iđoša našla se među „100 uspešnih poslovnih žena“. Konkurs je treći put raspisalo Javno preduzeće „Pošta Srbije“, uz podršku Privredne komore Srbije, a cilj mu je osnaživanje žena, razvoj i promocija ženskog preduzetništva.

-Na konkurs sam se prijavila na predlog prijateljice i izabrana sam među 100 uspešnih poslovnih žena.  Čast je biti u društvu izuzetnih žena koje imaju sopstveni biznis i razvijaju ga – istakla je Jelena Stepanov.

Cilj konkursa za izbor i nagrađivanje preduzetnica, osnivačica ili zakonskih zastupnica malih preduzeća širom zemlje je da se ohrabre talentovane žene u svom preduzetničkom poslovanju. Prvi put pobednicama je omogućeno usavršavanje znanja i veština te su organizovana predavanja najaktuelnijih tema iz vođenja i kreiranja biznisa u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.

-Ovo je bila sjajna prilika da se upoznam i razmenim iskustva sa ženama koje su u privatnom biznisima. Izazovi sa kojima se bore nisu laki, putem radionica saznale smo više o  različitim veštinama koje možemo da koristimo u svom poslovanju iz oblasti marketinga, digitalne komunikacije, društvenih mreža, finansijskog opismenjavanja – dodala je naša sagovornica.

Za 100 najboljih obezbeđen je besplatan oglasni prostor i prezentacija poslovanja u vidu predstavljanja u brošuri koja će biti dostupna korisnicima poštanskih usluga, kao i za njihovu prezentaciju na monitorima u više od 1.550 poslovnica Pošta Srbije širom zemlje, kako bi se povećala vidljivost njihovih biznisa. Konkurs je bio namenjen za sve preduzetnice, zakonske zastupnice ili žene osnivače malih preduzeća iz cele Srbije, uključujući zemljoradničke zadruge, zanatske radnje, ustanove, udruženja, kao i za žene nosioce porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. Kriterijumi za ocenjivanje su bili uspešnost prezentovane poslovne aktivnosti i biznis ideje, nagrade u oblasti poslovanja ili stvaralaštva, kao i društveno-odgovorne aktivnosti.

Prošle godine među 100 uspešnih žena bile su i preduzetnice iz Kikinde Sandra Stanković, Danijela Jerinkić i Jovana Banić.

A.Đ.