јануар 31, 2026

Dan: 7. jun 2024.

Izlozba-o-izborima-(4)

U izbornoj godini, neposredno posle lokalnih izbora, u Istorijskom arhivu su odabrali da za sugrađane prirede svojevrsnu retrospektivu i, izložbom propagandnog materijala, plakata, podsete na periode predizbornih kampanja u istoriji grada. Izložba „Kikindski izbori“ otvorena je večeras u holu Arhiva.

– Ovde je retrospektiva svih lokalnih izbora od obnove višestranačja, početkom devedesetih godina prošlog veka, zaključno sa izborima iz 2020. godine. Po propagandnom materijalu, plakatima, flajerima i brošurama, posetioci mogu da vide šta je obeležilo kikindski politički život poslednjih 30 godina – kaže autor izložbe, v. d. direktor Istorijskog arhiva, Srđan Sivčev. – Postavka je zanimljiva jer zadire u život svakog pojedinca, svako može da pronađe nekog poznatog ovde, da vidi šta je on bio u prošlosti i da, na mikronivou, sagleda političke procese.

Izloženi materijal deo je zbirke Arhiva, kaže Sivčev. Deo su donirali građani, ali su i zaposleni skidali plakate u toku predizbornih kampanja, kao bi ih sačuvali kao svedočanstvo vremena.

– Posebno interesantan kolorit bio je devedesetih godina, u toku političke borbe  demokratske proevropske građanske opozicije protiv SPS-a, JUL-a i radikala, što se manifestovalo i na lokalnom nivou, pogotovu što je 1996. godine pobedila tadašnja opozicija. Po meni je najinteresantnija 2004. godina, kada je, na lokalnim izborima, bilo kandidovano 30 lista. Bio je to veoma zanimljiv kolorit, posebno u grupama građana u kojima se bilo pojavilo mnogo interesantnih protagonista – objašnjava Sivčev.

Svečanom otvaranju u holu i hodniku Arhiva, pored mnogobrojnih saradnika i posetilaca, prisustvovali su i predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Jasno možemo da vidimo kako su se menjala vremena, politički akteri, kakve  političke poruke i slogani su se nudili, kakav je bio dizajn izbornih plakata, letaka i ostalog izbornog materijala, u svemu tome je suština političkog  života. Neki od aktera su i dalje prisutni na političkoj sceni grada, neki, nažalost, nisu više među nama. Ovo je prilika i da se podsetimo događaja iz političkog života i da vidimo šta se danas nudi, a to su napredak i razvoj Kikinde – istakao je Mladen Bogdan.

Izložbu „Kikindski izbori“ tehnički je opremio Nikola Radosavčev, a postavka će, naredna dva meseca, biti dostupna posetiocima radnim danima, od 7 do 15 sati.

S. V. O.

muzej-radionica-za-odrasle

U okviru izložbe „Više od slike“, sutra (subota, 8. jun), od 18 sati, u Narodnom muzeju biće održana likovna radionica za odrasle, starije od 30 godina.

Radionica nosi naziv „Kolaž“, a vodiće je muzejski edukator i autor izložbe, Katarina Dragin.

vatrogasci-nis-(10)

Učenici nižih razreda osnovnih škola imali su priliku da se upoznaju sa ljudstvom, opremom i vozilima vatrogasno – spasilačke jedinice koja radi u okviru pogona „Severni Banat“ kompanije NIS. Deca su mogla da isprobaju različitu opremu, da se upoznaju sa vatrogascima, da vide kako izgleda unutrašnjost vatrogasnog kamiona, a na kraju su ih vatrogasci, po vrelom danu rashladili vodom iz vatrogasnog šmrka, što je đake najviše oduševilo. Cilj je da se predstavi jedinica koja radi važan posao, rekao je Milan Borenović, rukovodilac pogona za proizvodnju nafte i gasa „Severni Banat“, kompanije NIS.

-Osim što su obučeni za gašenje požara, pripadnici ove jedinice su obučeni i za spasavanje. Iako pripada Naftnoj industriji Srbije na raspolaganju je lokalnoj samoupravi i svim građanima. Ponosimo se svim ljudima zaposlenim u ovoj službi, ali i opremom koju imamo. Ovo je prilika i da edukujemo naše najmlađe sugrađane – istakao je Borenović.

Predstavljanju pomenute jedinice prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Saša Tanackov i Nebojša Jovanov.

-Vatrogasci su, pre svega, hrabre i humane osobe i ovim vrlinama treba da podučavamo decu. Jedinica kompanije NIS u Kikindi često pomaže u gašenju požara i čuvanju života naših građana. Uz nas u uvek u kriznim momentima, a prošle godine ova služba dobila je nagradu za humanost u znak zahvalnosti za sve ono što čine za sve nas – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Učenici prvih i drugih razreda nagradili su  vatrogasce spasioce crtežima.

A.Đ.

 

 

 

 

 

Milica-Oblaci

Manifestacija Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS), „56. Majska izložba“, na kojoj su predstavljeni radovi umetnika svih devet sekcija, u svojoj završnici, održanoj u Konaku kneginje Ljubice u Beogradu, tradicionalno uključuje i dodelu priznanja. Velika nagrada „Geneza“ dodeljena je Milici Bajić Đurov za scenografije u predstavama „Oblaci“ (Nina Plavanjac – Stevan Bodroža) Narodnog pozorišta u Kikindi i „Na pragu“ (Hasan Erkek – Stevan Bodroža), Regionalnog pozorišta u Novom Pazaru.

Tema „Majske izložbe“, „Geneza“, donela je različite percepcije autora u sagledavanju stvarnosti i njene estetizacije u umetničkom izrazu, a upravo rad Milice Bajić Đurov istakao se u različitim medijima mnogobrojnih umetnika.

Ova scenografkinja, rođena u Beogradu, diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti, gde je i magistrirala. Titulu doktora nauka, u oblasti teorije umetnosti i medija, stekla je na beogradskom Univerzitetu umetnosti. Profesor je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.

– Autentičan autorski pečat u scenografskom stvaralaštvu nastojim da ostvarim kroz jedinstvenu i uspešnu vizuelno-prostornu (i vremensku) interpretaciju dramskog teksta koja daje specifičnu notu scenskom izvođenju, u skladu sa rediteljskim konceptom, te na suptilan način omogućava da se prikaže ponekad i ono što je iza teksta, iza izgovorenog, odglumljenog – kaže prof. dr Milica Bajić Đurov za Kikindski portal.

Obe scenografije, u Kikindi i u Novom Pazaru, nastale su u saradnji sa, kako ističe, sjajnim rediteljem Stevanom Bodrožom.

– U predstavi „Oblaci“ scenografija sadejstvuje s izvođačima na sceni, prateći slike iz života čuvenog Dušana Vasiljeva – objašnjava scenografkinja. – Na crvenom kružnom visokom podijumu, scenski elementi uspostavljaju prizore toplog doma, školske učionice, dečije igre, rata, ljubavi i postratnih patnji. Veliki oblak (kao znak, intencionalno satkan u nijansama crvene boje) lebdi nad kružnom platformom, transformiše se i na kraju, simbolički, pada preko scene i u njemu svoj nebeski život nastavlja preminuli Vasiljev.

U obema predstavama radnja se odvija na podijumu, postavljenom na sceni, i oko njega, a sama scenografska rešenja karakteriše izražena simbolika, istovremeno  autohtona i sinhronizovana sa rediteljskim, kostimografskim, glumačkim i drugim aspektima pozorišnog čina.

– Predstava “Na pragu” nosi drugačiji senzibilitet. Shodno tome, poetika scenskog izvođenja i scenografije sprovedena je u drugačijem ključu – dodaje. – To je priča o malom čoveku koji s porodicom napušta zavičaj i odlazi u grad, u potrazi za snom koji ih vodi “u maglu melanholije i patnje”. Scenografsko rešenje prožima obrise prošlog života označenog u bujnom rastinju koje je potisnuto sumornim sivim levitirajućim okvirom njihovog novog skučenog stana. Nameštaj se uvodi u prostor kao da se spušta s neba – tako se i njemu vraća. Transparentna draperija deli podijum po vertikali i omogućava igru senki i silueta aktera, dajući nova značenja izgovorenom. Donji nivo scene, ujedno je i prostor u kome se duše preminulih opraštaju od milih i napuštaju ovaj svet.

Prof. dr Milica Bajić Đurov za svoj rad višestruko je nagrađivana. Između ostalih, dobitnica je Godišnje nagrade za scenografiju Malog pozorišta „Duško Radović“, dve godišnje nagrade ULUPUDS, priznanja za scenografiju predstava „Gospođa ministarka“ i „Emigranti“, kao i predstave „X+Y=0“, rađene po delu Borislava Pekića.

U kikindskom pozorištu, svojim inventivnim scenografskim rešenjima, obogatila je, 2015. godine, i predstavu „Murlin Murlo“ koju je, po Koljadinom delu, režirao Boban Skerlić.

S. V. O.

pcelari 1

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i privrede raspisalo je dva javna poziva za subvencije pčelarima i proizvođačima šećerne repe, a prijave za ovu finansijsku podršku moguće su do 5. jula.

Za subvencije u pčelarstvu, po košnici pčela, prijave mogu da podnesu poljoprivredni proizvođači koji imaju prijavljeno najmanje 20, a najviše 1.000 košnica, a podsticaj po košnici iznosi 1.000 dinara. Podsticaji se odnose na ovu godinu, a prijave mogu podneti putem platforme eAgrar odnosno portala ePodsticaji.

Kada je reč o podsticajima za proizvođače šećerne repe, ova finansijska podrška odnosi se na useve iz prošle godine. Pravo na podsticaj od 35.000 dinara po hektaru ostvaruju pod određenim uslovima. Proizvođači šećerne repe mogu da ostvare pravo  po hektaru prijavljene i zasejane šećerne repe, a najviše do 500 hektara za ostvareni prinos od najmanje 50 tona po hektaru. Takođe, korisnik ima pravo na ovu subvenciju, s obzirom da je reč o usevu iz 2023. godine, ako je celokupan ostvareni prinos isporučio šećeranama.

Prijave za ovaj vid podrške, podnosi se preko Pisarnice republičkih organa uprave u Beogradu ili poštom na adresu resornog ministarstva – sa naznakom Uprava za agrarna plaćanja.

 

Maja-Gojkovic-Kapija-uspeha-12

Muzej „Tera“ dobitnik je nagrade „Kapija uspeha“ u kategoriji kulturno- istorijskog turizma. Priznanje dodeljuje Privredna komora Vojvodine najboljim kompanijama i pojedincima za postignuti kvalitet usluga u oblasti turizma. Nagrade je uručila predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković koja je poručila da će  Vlada Vojvodine nastaviti da, zajedno sa kompanijama koje ovde posluju gradi još bolju turističku ponudu, ulaganjem u  infrastrukturu i razvoj postojećih potencijala.

-Priznanje je dokaz da kultura i umetnost, koja je i naša primarna delatnost, može da bude značajan zamajac turizma jednog mesta. „Kapija uspeha“ dodeljena nam je za programe koje razvijamo, koji uključuju veliki broj korisnika, kao i one koji se odnose na razne socijalne grupe. Na taj način privlačimo sve više posetilaca u Kikindu i u Muzej „Tera“ – istakao je Aleksandar Lipovan, direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Naš sagovornik za 11. jun u 19 sati, u Galeriji „Tera“, najavljuje razgovor sa multimedijalnom umetnicom Tanjom Ostojić iz Berlina koja je bila učesnica simpozijuma 2013. godine. Već 15. juna biće organizovan celodnevni program u Muzeju „Tera“. Ovom prilikom biće organizovane radionica za roditelje sa malom decom tokom koje će moći da se utiskuju stopala ili šake mališana u ploče od gline. Tokom dana organizovaće se i radionica „Tera herc“ sa Konstantinosom Petrovićem koja će se bazirati na upotrebu boja u muzici i svetlosti.

U ovoj kulturnoj ustanovi uveliko se pripremaju za predstojeći Internacionalni simpozijum skulptura u terakoti „Tera 2024“ koji će trajati tokom jula. I ove godine on će okupiti renomirane umetnike iz sveta koji će stvarati monumentalne skulpture.

A.Đ.

 

 

 

grafika-centar-(1)

Sunovrat nekadašnje fabrike „Grafika“ počeo je prelaskom u vlasništvo novokneževačke „Lepenke“. Sledom različitih događaja ona je zatvorena i  25 godina objekat je bio potpuno napušten. Nedavno ga je kupio Bojan Đurović, za koga je ulaganje u prostor nekadašnje fabrike „Grafika“  bilo dobro ulaganje.

-Pratim prodaje i kada je ovaj objekat ponuđen nisam imao dilemu da li da ga kupim s obzirom na to da su pojedini zakupci pokazali interesovanje da otvore trgovinske objekte u Kikindi, a nisu imali odgovarajuću lokaciju. Zgrada je na dobrom mestu i može da zadovolji potrebe budućih zakupaca tako da je u toku rekonstrukcija kako bi se što pre otvorile nove radnje – istakao je za naš list Đurović.

Budući „Houm centar“ imaće pet objekata odnosno odvojenih poslovnih celina, a trenutno se adaptira prostor za dva.

-Ugovor je potpisan sa dva trgovinska lanca „Forma ideale“ i „Jisk“. Ove firme nemaju prodajna mesta u Kikindi, a njihovo otvaranje biće dobro za sve građane na teritoriji grada i okolnih mesta. Do sada su, za kupovinu u pomenutim radnjama, morali da idu u Zrenjanin. Za preostali prostor još uvek su u toku pregovori. Nekoliko je zainteresovanih i ostaje da se vidi ko će biti još na ovom prostoru. Ugovori su dosta složeni i puno je elemenata na koje se obraća pažnja tako da pregovori duže traju – napominje naš sagovornik.

U objektu će se zaposliti pedesetak radnika, predviđa Đurović jer je minimalni broj po prodajnom mestu 10 do 12 zaposlenih. Deo radnika u kompaniji „Forma ideale“ već je zaposlen i, kako saznajemo, na obuci je u zrenjaninskom salonu, a do 28. juna otvoren je konkurs za pozicije prodavac junior i montažer. Kako na sajtu „Jiska“ nema ponuda za posao u Kikindi pretpostavka je da su za ovu kompaniju već odabrani budući radnici.

-Trudimo se da sve građevinske radove i pristupne puteve završimo što pre. Najrealnije je da će se lokali kompanija „Jisk“ i „Forma ideale“ otvoriti krajem jula, početkom avgusta, a moja obaveza je da ih predam ranije. Za preostali prostor, nadam se da će biti završen u oktobru, novembru – naveo je Đurović.

Bojan Đurović kaže i da je Kikindi neophodna stanogradnja, pošto nema dobru ponudu stambenog prostora. Kako se bavi i ovim poslom razmišlja da, ukoliko pronađe adekvatnu lokaciju, izgradi jednu do dve zgrade.

A.Đ.

ODLIČNA SARADNJA SA GRADOM

Lokalna samouprava pokazala se kao odličan partner, dodao je Bojan Đurović.

-Ni u jednoj lokalnoj samoupravi nisam imao toliko pomoći kao u Kikindi. Želim da istaknem profesionalnost i brzinu prilikom prikupljanja sve neophodne dokumentacije što je meni, kao investitoru, puno značilo jer nisam gubio vreme i mogao sam da se fokusiram na posao zbog kog sam i kupio zgradu – rekao je Đurović.

 

 

foto-nsrs-milenko

Predsednik Poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane Milenko Jovanov ugostio je delegaciju opštine Srebrenica, koju su činili načelnik opštine, odbornici, predstavnik Srpske pravoslavne crkve i privredici iz Srebrenice.

Milenko Jovanov je ocenio da se srpski narod suočava sa teškom situacijom i pritiscima, bez obzira na prostor na kojem živi. Osvrnuo se na nedavno održanu sednicu Generalne skupštine UN, na kojoj je izbegnuto, zahvaljujući predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, da se našem narodu utisne stigma, navodeći da Rezolucija jeste usvojena, ali ne apsolutnom većinom, kako su predlagači očekivali. Jovanov je naglasio da se jedinstvom srpskog naroda i uzajamnom podrškom svi problemi mogu savladati.

Načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić se zahvalio na svim uloženim naporima Srbije u UN i na bratskoj podršci. Grujičić je, zajedno sa ostalim članovima delegacije, upoznao narodne poslanike sa trenutnom političkom i privrednom situacijom u Srebrenici, ukazujući na veoma značajnu temu održavanja lokalnih izbora, u oktobru ove godine.

Sagovornici su se složili da je od izuzetnog značaja održavanje jedinstva srpskog naroda u Srebrenici i da treba nastojati da se uspostavi što širi konsenzus političkih aktera uoči održavanja lokalnih izbora.

Domaćini delegacije opštine Srebenica bili su, pored Jovanova, i Nevena Đurić, zamenica predsednika Poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – Srbija ne sme da stane i Dušan Marić, predsednik Parlamentarnog foruma Republika Srbija – Republika Srpska.

Foto: Printskrin FB

Don`t copy text!